Strategije lokalnog razvoja – formalnost ili potreba?

Strategije razvoja temeljni su planski dokumenti kojima se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivoga gospodarskoga i društvenoga razvitka. Njima se nastoji omogućiti usmjeravanje na razvojno perspektivne potencijale te njihovo iskorištavanje na najučinkovitiji način, stvaranjem sveobuhvatnog razvojnog plana jedinice lokalne samouprave za sve ključne sektore i razvojna područja. Osnovni cilj strateškog planiranja je utvrđivanje postojećeg stanja u određenoj zajednici te planiranje budućnosti kroz strukturirano promišljanje, definiranje vizije, izbor prioritetnih ciljeva, mjera i aktivnosti povezanih sa željenim razvojnim smjerom. Strateško planiranje je strukturirani metodološki proces čiji je ishod strateški dokument kojeg često prati provedbeni dokument za dio strateškog razdoblja, najčešće u obliku Akcijskog plana. Sve navedeno nikad nije bilo važnije. Da smo ovaj članak pisali početkom 2020., naglasak bismo vjerojatno stavili samo na dolazak novog financijskog i operativnog razdoblja unutar Europske unije i nukali predstavnike gradova i općina, odnosno članove lokalnih zajednica, da započnu procese strateških planiranja kako bi na vrijeme uočili i stvorili zalihu projekata za razdoblje 2021. – 2027. U jeku COVID-19 krize strateško planiranje i brzina djelovanja i prilagodbe dobila je još jednu iznimno važnu dimenziju, a tiče se spremnosti zajednice na promišljanje o rizicima i pripremu za kvalitetno upravljanje rizicima. Kvalitetan proces izrade strateškog planiranja okarakteriziran je adekvatnim resursima što uključuje dovoljno odvojenog vremena, mogućnost osiguravanja iskusnog facilitatora te pravovremenu uključenost i motiviranost svih relevantnih zainteresiranih dionika. No, krenimo od početka. Većina gradova i općina u Republici Hrvatskoj, zahvaljujući prošlim naporima i izvorima financiranja koji su poticali izradu strateških dokumenata, ima neki oblik strateškog dokumenta koji je vjerojatno svoj rok trajanja stavio do 2020. godine, odnosno do isteka programskog razdoblja na razini EU. Novina je na zakonodavnoj razini što je Zakon o strateškom planiranju uspostavio jasniji hijerarhijski odnos među nacionalnim, regionalnim i lokalnim strateškim dokumentima te se od početka 2020. obavezuje jedinice lokalne samouprave da donesu nove akte strateškog planiranja u skladu sa Zakonom i to najkasnije 6 mjeseci prije isteka starih strategija (koje su zakonski bile utemeljene na Zakonu o regionalnom razvoju iz 2014.). Kako je Covid kriza nastupila taman u trenutku kada su predstavnici JLS-ova trebali pristupiti reviziji postojećih dokumenata, cijeli se proces već oduljio i vjerojatno će potrajati do kraja ove godine. Istovremeno, cijela hrvatska javnost iščekuje da nova nacionalna strategija, Hrvatska 2030., konačno ugleda svjetlo dana, jer je ona ta koja ima ulogu krovnog nacionalnog strateškog dokumenta i koja će determinirati kako način usmjeravanja EU sredstava na sektorske i teritorijalne prioritete u RH, tako i okvir strateškog planiranja za sve strategije nižeg reda, uključujući i one gradske i općinske. Čak i da zakon nije zahtijevao reviziju postojećih planova, logično je da u svijetu koji se brzo mijenja strateški dokumenti izrađeni 2015. godine više nemaju adekvatno definirane ciljeve razvoja. Stoga je važno da čelnici jedinica lokalne samouprave, od najmanje općine do najvećeg grada, sebi posvijeste kako je ostatak 2020. godine prilika za hvatanje koraka sa izradom strateških dokumenata na višim instancama. S obzirom da sam proces traje od 3 do 6 mjeseci i obuhvaća terensko prikupljanje podataka kroz organiziranje radionica i/ili fokus grupa s lokalnom zajednicom, obradu podataka, analizu resursa, analizu okruženja i unutarnjih kapaciteta, mudra lokalna uprava će započeti taj postupak već danas. Kao odgovor na pitanje postavljeno u naslovu ovog bloga, reći ćemo da izrada strategije lokalnog razvoja nije ni formalnost ni potreba, već prilika. Naime, strateško planiranje ne svodi se na produkciju dokumenta. Ono je proces u kojem se identificiraju i razmatraju opcije, komunicira se sa svima koji u taj proces trebaju biti uključeni, pokreće se one za koje želimo da nam se na tom putu pridruže i kroz taj se proces gradi međusobno povjerenje između predstavnika svih dionika unutar zajednice. Strateško planiranje koje se odvija iza zatvorenih vrata u razvoju gradova recept je za strategije koje ostaju mrtvo slovo na papiru. Tim UHY Savjetovanja već više od 15 godina sudjeluje u izradi dokumenata strateškog razvoja te smo pomogli velikom broju gradova i općina u Hrvatskoj proći kroz izazovan, ali uzbudljiv proces strateškog planiranja iz kojih su se iznjedrili neki zbilja sjajni projekti. Javite nam se na 021 612 673 ili na savjetovanje@uhy.hr i dozvolite da pomognemo i vama!