Novosti o programskom razdoblju 2021. – 2027.
U moru informacija koje su nam svakodnevno dostupne teško je razaznati bitno od nebitnog, no zato je naš zadatak kao konzultanta pratiti vijesti vezane za EU fondove i o tome obavještavati naše klijente i svu zainteresiranu javnost.
U medijima je proteklih mjeseci, kad su EU fondovi u pitanju, u najvećem fokusu bio iznos koji je Hrvatska uspjela ispregovarati za naredno sedmogodišnje razdoblje. Međutim, još je važnije znati na koji će se način i na temelju kojih konkretnih planova i natječaja ta sredstva raspodijeliti.
Tako je Vlada RH prošli tjedan uputila prijedlog da se u novom financijskom razdoblju, u okviru kohezijske politike, provode ukupno tri programska modela:
1. Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021. 2027., koji obuhvaća Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond,
2. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2021. 2027. koji obuhvaća Europski socijalni fond plus,
3. Integrirani teritorijalni program, koji adresira specifične probleme na lokalnoj i regionalnoj razini te obuhvaća EFRR, KF, FPT.
Dok su nam prva dva programa poznata iz razdoblja koje je pred svojim krajem, veseli nas činjenica da je državna uprava prepoznala važnost ITU mehanizma, odnosno spuštanja pojedinih natječaja na niže razine upravljanja koje brže i kvalitetnije mogu prepoznati potrebe za financiranjem projekata pojedinih lokalnih zajednica.
U tom je kontekstu najveća novost nova raspodjela statističkih regija. Dosad je, naime, cijela Republika Hrvatska bila podijeljena na dvije statističke regije NUTS 2 razine (Jadransku i Kontinentalnu Hrvatsku).
Sada se kontinentalni dio cijepa na više manjih cjelina, što na karti izgleda ovako:
Integrirani teritorijalni program, kao najveća novost, je najavljen kao spoj razvojnih prioriteta općina, gradova, županija ili funkcionalnih regija s pripadajućim nacionalnim prioritetima, a da se pritom uzimaju u obzir njihove specifičnosti. Prema tome će se formirati i programirati njima pripadajuća sredstva.
Navedenom uskladom se dolazi do pravednije raspodjele sredstava jer se prilagođavaju mogući intenziteti potpora za poduzetnike. Doduše, ta se prilagodba više odnosi na kontinentalnu Hrvatsku, s obzirom da je jadranska Hrvatska ostala netaknuta, no ta je priča za sljedeće razdoblje zaključena i možemo se samo nadati da će biti više sluha za razlike u regijama na Jadranu u budućnosti.
Tako iznosi potpora za poduzetnike u narednom razdoblju izgledaju ovako:
Zaključno, pred nama je uzbudljivo razdoblje u kojem završavamo jedno razdoblje EU fondova i započinjemo novo. Sigurno smo pametniji nego što smo bili 2014. kada smo počeli s prvim ciklusom EU fondova kao punopravna članica EU; samo se nadamo da će sredstva što prije naći put do krajnjih korisnika i poslužiti kao potrebno pogonsko gorivo da se kao zemlja izvučemo iz krize u kojoj trenutno jesmo.