Novosti koje nam donosi porezna reforma
Porezna reforma uvela je mnoge polemike i rasprave u računovodstveno/financijskom okruženju tijekom zadnjih mjeseci. U Narodnim novinama broj 115/2016 objavljeni su konačne izmjene i dopune zakona za koje je najavljena izmjena ili dopuna, a uskoro očekujemo i objavljivanje Pravilnika koji će podrobnije objasniti nastale promjene. U nastavku vam donosimo sažetak ključnih promjena koje Porezna reforma donosi.
Porezna reforma uvela je mnoge polemike i rasprave u računovodstveno/financijskom okruženju tijekom zadnjih mjeseci. U Narodnim novinama broj 115/2016 objavljeni su konačne izmjene i dopune zakona za koje je najavljena izmjena ili dopuna, a uskoro očekujemo i objavljivanje Pravilnika koji će podrobnije objasniti nastale promjene. U nastavku vam donosimo sažetak ključnih promjena koje Porezna reforma donosi.
Porez na dodanu vrijednost:
- od 1. siječnja 2018. godine porezni obveznik će moći odbiti 50% pretporeza obračunanog na nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima. Nije dopušten odbitak pretporeza za nabavu iznad iznosa od 400.000,00 kuna po jednom sredstvu.
- mijenja se prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a te će se od 1. siječnja 2018. povećati na 300.000,00 kuna, a od 1. siječnja 2017. godine porezni obveznici upisani na vlastiti zahtjev u registar obveznika PDV-a obvezni su u isti biti upisani minimalno sljedeće tri kalendarske godine.
- od 1. siječnja 2017. porezni obveznik ima pravo na izbor za oporezivanje nekretnina koje su oslobođene PDV-om ako porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u trenutku primitka isporuke ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti po osnovi isporuke na koju se pravo izbora za oporezivanje želi primijeniti.
- primjena obračunske kategorije PDV-a pri uvozu određenih strojeva i opreme od 1. siječnja 2018. godine.
- stope PDV-a za šećer i usluge u ugostiteljstvu povećavaju se na 25%, dok se stopa PDV-a na električnu energiju snižava na 13%.
Zakon o porezu na dobit:
- smanjuje se osnovna stopa poreza na dobit sa 20% na 18% od 1. siječnja 2017. godine.
- od 1. siječnja 2017. godine smanjuje se stopa za porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili godišnje prihode do 3 milijuna kuna sa 20% na 12%.
- predujam poreza na dobit za 2017. godinu se računa po sniženim stopama prema prijavi PD za 2016.
- ukida se porezna olakšica za reinvestiranu dobit od 1. siječnja 2017. godine.
- rashodi s osnove korištenja sredstava za osobni prijevoz priznaju se u visini od 50% od 1. siječnja 2018. godine (100% ako se obračunava plaća ili drugi dohodak u naravi), dok za 2017. godinu ostaje 70%.
- rashodi reprezentacije priznaju se u visini od 50% od 1. siječnja 2017. godine.
- porezni poticaji za izvršene investicije i ulaganja u dugotrajnu imovinu provodit će se samo putem posebnog propisa o poticanju ulaganja prema Zakonu o poticanju ulaganja (NN 102/15).
- priznaje se otpis zastarjelih potraživanja vrijednosti do 200,00 kuna od nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja djelatnosti obrta, ako ukupno potraživanje po osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi 200,00 kuna. Primjenjuje se već za prijavu poreza na dobit za 2016. godinu.
- porezni obveznici koji su u prethodnom razdoblju ostvarili godišnje prihode do 3 milijuna kuna imaju mogućnost utvrđivanja porezne osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu.
Porezni obveznici koji su i obveznici poreza na dodanu vrijednost, moći će izabrati predloženi način utvrđivanja porezne osnovice ukoliko su prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost izabrali plaćanje PDV-a prema naplaćenoj realizaciji. Obzirom da je riječ o obveznicima poreza na dobit koji su obveznici primjene računovodstvenih propisa i standarda ta obveza bi se i dalje zadržala, ali bi se porezna osnovica i obveza poreza na dobit utvrdila prema novčanom načelu.
Zakon o porezu na dohodak:
- godišnjim dohotkom smatrao bi se dohodak koji ima izvor u primicima od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti i drugim primicima, osim primitaka koji se smatraju konačnim dohotkom.
- utvrđivanje godišnjeg dohotka putem godišnje porezne prijave ili putem posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
- porezne stope od 24% i 36% ovisno o visini porezne osnovice.
- 24% na godišnju poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna te 36% na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna.
- ako bi porezni obveznik ostvario primitke po osnovi drugog dohotka do visine peterostrukog iznosa osnovice osobnog odbitka, isti bi se oporezivao samo godišnjom stopom od 24%.
- konačnim dohotkom se smatra dohodak koji ima izvor u primicima od imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja i oporezivao bi se po jedinstvenim poreznim stopama od 12%, 24% i 36%, a porezni obveznici po osnovi tako ostvarenog dohotka ne bi imali mogućnost korištenja osobnog odbitka niti podnošenja godišnje porezne prijave.
- predujam poreza na dohodak se plaća po poreznoj stopi od 24% na mjesečnu poreznu osnovicu do visine od 17.500,00 kuna, a po stopi od 36% na osnovicu iznad 17.500,00 kuna. Na isti način predujam poreza na dohodak obračunavao bi se i poreznim obveznicima – umirovljenicima, ali bi se tako obračunani predujam poreza na dohodak umanjivao za 50%.
- primjenom koeficijenta 1,5 na osnovicu osobnog odbitka (NOVI institut u sustavu oporezivanja dohotka prema iznosu minimalne plaće umanjene za MIO) koja iznosi 2.500,00 kuna (2.500,00 X1,5=3.750,00 kn), osnovni osobni odbitak prema novom izračunu iznositi će 3.800,00 kuna (zaokružuje se na stoticu) i odnosit će se na sve porezne obveznike koji ostvaruju godišnji dohodak, neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak.
- povećava se faktor osobnog odbitka – uzdržavani član i prvo dijete na 0,7, drugo dijete 1, treće dijete 1,4. Uzdržavanim članom uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju se fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i primici koji se ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos od 15.000,00 kuna na godišnjoj razini. Od 1. siječnja 2018. godine uzdržavanim članom uže obitelji se smatraju bračni drug, djeca, roditelji poreznog obveznika i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik.
- propisuje se da se iz primitaka od nesamostalnog rada ostvarenog u naravi, predujam poreza plaća najkasnije do 15 dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem je primitak ostvaren.
- propisuje se da se porezno priznatim izdacima, od 1. siječnja 2017. godine, smatra 50% izdataka reprezentacije.
- propisuje se da se porezno priznatim izdacima, od 1. siječnja 2018. smatra 50% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika. Za 2017. godinu ostaje 70%.
- povećava se prag do kojeg porezni obveznici mogu dohodak i porez na dohodak utvrđivati u paušalnom iznosu i to do iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost.
- mogućnost paušalnog plaćanja poreza na dohodak proširuje se i na trgovce i ugostitelje.
Zakon o doprinosima:
- ukida se iznimka od obveze doprinosa prema autorskim i umjetničkim naknadama.
- smanjuje se stopa doprinosa prema drugom dohotku, i to smanjenje stope doprinosa za MO temeljem generacijske solidarnosti sa 20% odnosno 15% na 10% odnosno 7,5%, smanjenje stope doprinosa za MO temeljem individualne kapitaliziranje štednje sa 5% na 2,5% te stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje sa 15% na 7,5%.
Ostali zakoni:
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
- obveza fiskalizacije izdavanja računa putem naplatnih uređaja za sve obveznike fiskalizacije, pa i za one koji porez plaćaju paušalno, briše se pojam „mali obveznik fiskalizacije“. Omogućit će se razdoblje prilagodbe te od 1. srpnja 2017. godine svi obveznici fiskalizacije moraju izdavati račune putem elektroničkih naplatnih uređaja.
- ukida se oslobođenje od fiskalizacije za porezne obveznike koji ostvare promet u djelatnosti prodaje karata ili žetona u putničkom prometu, izuzev lokalnog linijskog prijevoza putnika u javnom prometu sukladno odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu. Navedena odredba stupa na snagu s 1. srpnja 2017. godine kako bi se pojedinim obveznicima fiskalizacije omogućilo razdoblje prilagodbe.
- važećim Zakonom je za sve fizičke osobe propisan blagajnički maksimum u iznosu od 10.000,00 kuna. Međutim, izmjenama Zakona blagajnički maksimum za fizičke osobe će ovisiti o tome radi li se o fizičkoj osobi obrtniku ili fizičkoj osobi – obrtniku koji je obveznik poreza na dobit. Fizička osoba, obveznik poreza na dobit visinu blagajničkog maksimuma određuje kao mikro, mali ili srednji subjekt, zavisno od veličine obveznika fiskalizacije sukladno kriterijima iz Zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva.
Zakon o porezu na promet nekretnina
- smanjenje stope poreza na promet nekretnina za sve obveznike plaćanja ovoga poreza s 5% na 4%.
- ukida se oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja (prva nekretnina).
Zakon o lokalnim porezima
- porez na cestovna motorna vozila plaćat će se prilikom registracije motornog vozila u stanicama za tehnički pregled temeljem rješenja jedinica područne (regionalne) samouprave.
- stopa poreza na nasljedstva i darove smanjuje se sa 5% na 4%.
- od 1.siječnja 2017. godine ukida se porez na tvrtku.