Najavljene izmjene zakona o porezu na dobit, PDV-u i općeg poreznog zakona

POREZ NA DOBIT

• Podiže se prag ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s sadašnjih 3.000.000,00 kn ukupnih prihoda na 7.500.000,00 kn. Porezni obveznici čiji će ukupni prihod iznositi 7.500.00,01 kn i više, plaćat će porez na dobit po stopi od 18%. Prilikom utvrđivanja predujma poreza na dobit za 2020. godinu poduzetnici koji su u 2019. godini ostvarili ukupni prihod do 7.500.000,00 kn mogu primijeniti stopu od 12%. 
• Predloženo je da fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost i obveznik je poreza na dohodak, po sili zakona postaje obveznik poreza na dobitak ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak veći od 7.500.000,00 kn. Time bi iznos ostvarenih primitaka bio jedini kriterij za obveznu promjenu načina oporezivanja.
• Prag za utvrđivanje osnovice poreza na dobit prema novčanom načelu povećat će se s dosadašnjih 3.000.000,00 kn na 7.500.000,00 kn prihoda.
• Neprofitnim organizacijama bi se omogućilo plaćanje poreza na dobit u paušalnom iznosu u slučaju kada ostvaruju oporezive prihode od obavljanja gospodarskih djelatnosti u iznosu do 7.500.000,00 kuna na godišnjoj razini.
• U smislu porezno priznatog troška vrijednosno usklađenje potraživanja više se neće ograničavati samo na dužnike koji su obveznici poreza na dobit. 
• Također, biti će moguće otpisati zastarjela potraživanja  do 5.000,00 kn po pojedinom kupcu (nepovezanoj osobi) te se neće ograničavati mogućnost porezno priznatog otpisa samo na nepovezane osobe koje su obveznici poreza na dobit.
• Predlaže se da se u rashode darovanja osim plaćenih troškova za zdravstvene potrebe fizičkih osoba dodaju i troškovi prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove.
• Mijenjaju se rokovi za podnošenje prijave poreza na dobitak kod stečaja i likvidacije. Kod otvaranja stečajnog postupka prijava poreza na dobitak  podnosi se u roku od 30 dana od isteka poreznog razdoblja. Porezna prijava koja se odnosi na razdoblje od otvaranja do okončanja postupka likvidacije  podnosi se u roku od 8 dana od isteka poreznog razdoblja.
• Uvodi se obveza podnošenja porezne prijave u slučaju prestanka društva bez postupka likvidacije.

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

• Usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama. Pojednostavljenja obuhvaćaju:
  • Pojednostavljenja kod premještanja dobara – ako je riječ o transakciji između dva porezna obveznika, premještanje se smatra jednom isporukom u državi članici otpreme i stjecanjem unutar Europske unije u državi članici u kojoj su dobra smještena, čime se izbjegava potreba za registriranjem isporučitelja u svakoj državi članici u koju je obavio premještanje dobara.
  • Radi pojednostavljenja pravila kada u isporuci u nizu sudjeluju i posrednici, propisuje se da se isporukom s prijevozom smatra isporuka obavljena posredniku. Međutim, ako je posrednik svojeg dobavljača obavijestio o PDV identifikacijskom broju koji mu je izdala država članica iz koje se dobra otpremaju ili prevoze, isporukom s prijevozom smatra se isporuka koju je obavio posrednik.
• Sniženje stope PDV-a s 25% na 13% za pripremanje i usluživanje jela u ugostiteljskim objektima radi rasterećenja poslovanja.
• Predlaže se brisanje uvjeta za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti radi izjednačavanja primjene oslobođenja.
• Olakšavanje poslovanja poreznim obveznicima povećanjem praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama sa 3.000.000,00 kuna na 7.500.000,00 kuna.
• Predlaže se odredba kojom bi se propisala mogućnost ispravka obveze PDV-a kod promjene porezne osnovice u slučaju kada porezni obveznik kojemu su isporučena dobra ili obavljene usluge nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, a pisano izvijesti isporučitelja da nije zatražio povrat PDV-a prema odredbama Zakona o PDV-u.

OPĆI POREZNI ZAKON

• Predlaže se izmjena kojom bi se propisala nedopustivost korištenja poreznih pogodnosti suprotnih svrsi zakona. Smatra se da poslodavac ne bi trebao ugovarati druge načine obavljanja nekog posla ukoliko za njega postoje obilježja nesamostalnog rada. Također, smatra se nedopustivim stalna promjena organizacijskog oblika u situaciji kada se za svaki ugovoreni posao koristi drugi organizacijski oblik s nižim poreznim stopama. Kada poduzetnik u svrhu korištenja niže porezne stope, izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze koristi povezana društva smatra se korištenje pogodnosti koje nisu u skladu sa zakonom.
•  U dijelu koji se odnosi na poslovanje povezanih osoba dodaje se uvjet za priznavanje poslova između povezanih osoba samo ako bi i druge osobe koje nisu u takvom odnosu pod jednakim ili sličnim okolnostima ostvarile takve poslovne odnose.
• Kod određivanja nadležnosti poreznog tijela predlaže se dopuna prema kojem bi ustrojstvena jedinica prema sjedištu ostavitelja bila mjerodavna za donošenje rješenja o pravnim sljednicima.
•  Dodaje se odredba prema kojoj zastara prava na naplatu i na utvrđivanje prava na naplatu poreznog duga ne bi tekla od smrti poreznog obveznika do trenutka izvršnosti rješenja o pravnim sljednicima. To će se odnositi i na obveze nastale prije smrti poreznog obveznika koje još nisu utvrđene.
•  Vezano za porezni nadzori i izbor poreznog obveznika za nadzor predlaže se promjena prema kojoj bi porezno tijelo odlučivalo o provedbi poreznog nadzora u skladu s procjenom rizika, pri čemu imaju prednost veliki poduzetnici, poduzetnici kod koji je vjerojatno riječ o primjeni poreznih pogodnosti koje im ne pripadaju kao i korištenju poreznih povlastica u slučaju povezanih osoba.
• Prijedlogom dopuna dodaju se najteži porezni prekršaji (kazne do 500.000,00 kn) kao što je nečuvanje knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i drugih evidencija u propisanim rokovima.

Težim poreznim prekršajima (kazne do 300.000,00 kn) se smatra ako se evidencije o dnevnom gotovinskom prometu ne vode na mjestima na kojem se gotovinski primici ostvaruju ili nije osigurana dostupnost tih evidencija poreznom tijelu. Težim prekršajima tretira se i nedovoljno osiguravanje čitljivih i sustavnih podataka kada se knjige i evidencije vode u elektroničkom obliku. U skladu s novim promjenama lakšim poreznim prekršajima (kazne do 200.000,00 kn) se smatra neobavljanje popisa imovine i obveza u propisanim rokovima.