Uloga poslovnih konzultanata u izvanrednim situacijama kao što je ova koju nam je donijelo trenutno stanje s epidemijom Covid-19 je budno pratiti sve informacije koje su od interesa našim sadašnjim klijentima, ali i čitavoj zainteresiranoj javnosti. Naši su stručnjaci za računovodstvo i porezno savjetovanje već detaljno pisali o mjerama vezanim za financiranje dijela plaća, koje je omogućio Hrvatski zavod za zapošljavanje (detaljnije pročitajte ovdje), te o odgodi plaćanja poreza i doprinosa (detaljnije pročitajte ovdje). U nastavku donosimo kratak pregled bitnih informacija vezanih za status postojećih kredita i zajmova kod dvije glavne državne institucije koje nude sredstva namijenjena poduzetnicima. 1. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) Radi ublažavanja negativnih posljedica pandemije COVID – 19, HBOR je donio sljedeće mjere: HBOR će svim svojim klijentima omogućiti moratorij u trajanju od 3 mjeseca na obveze dospjele nakon 29. veljače 2020. godine. Ako negativan utjecaj pandemije koronavirusa na gospodarstvo potraje dulje, postoji mogućnost produljenja trajanja razdoblja moratorija. Klijenti za vrijeme trajanja moratorija neće biti u obvezi plaćati glavnicu, kamate i naknade, a dospjele obveze klijenti će nakon završetka razdoblja moratorija moći beskamatno otplaćivati u 12 jednakih mjesečnih rata. S klijentima kojima krajnji rok otplate kredita završava unutar tog razdoblja, način otplate individualno će se regulirati. Svim korisnicima HBOR-ovih kredita bit će omogućeno reprogramiranje postojećih kreditnih obveza uz uvođenje počeka u otplati glavnice kredita. Sa svakim klijentom individualno će se dogovarati reprogramiranje obveza sukladno njegovom otplatnom potencijalu. Zahtjev za reprogramiranje klijenti će predavati poslovnoj banci ili HBOR-u, ovisno o načinu odobrenja postojećeg kredita. Nove kredite za likvidnost HBOR će poduzetnicima odobravati u suradnji s poslovnim bankama. Krediti će se odobravati uz povoljnu kamatnu stopu, a sredstva će biti namijenjena financiranju osnovnih troškova poslovanja (tzv. hladni pogon). Poduzetnici će se sa zahtjevima za nove kredite za likvidnost moći javiti poslovnoj banci koja će u suradnji s HBOR-om odobravati sredstva. HBOR će, u ime i za račun Republike Hrvatske, odobravati portfeljne police osiguranja (garancije) poslovnim bankama i HBOR-u. Police osiguranja (garancije) koristit će se kao kolateral za nove kredite za likvidnost odobrene izvoznicima, a HBOR je kao novu mjeru omogućio i izvoznicima iz turističkog sektora da koriste ovu pogodnost. Ovaj način osiguranja uskoro će moći koristiti i posredni izvoznici (dobavljači izvoznika). Police osiguranja (garancije) će poduzetnicima omogućiti jednostavnije i brže dobivanje novih kredita za likvidnost uz manje zahtjeve za instrumentima osiguranja. Naglašeno je kako HBOR i dalje radi na novim mjerama, u suradnji s inozemnim i domaćim insitutcijama, te ćemo vas i mi obavještavati o svim novim mjerama i promjenama. 2. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) HAMAG-BICRO je u ovom programskom razdoblju provedbe EU projekata čelna institucija koja odobrava i dodjeljuje zajmove i jamstva financirana iz ESIF sredstava te je taj program, po našem sudu, dosad bio iznimno uspješan. S obzirom da ima puno poduzetnika korisnika ovih sredstava, svima njima su sljedeće informacije od iznimne važnosti: Ukratko govoreći, dvije su osnovne razine ESIF mikro zajmova:
  1. Investicijski zajmovi
Namjena zajma je kreditiranje OSNOVNIH SREDSTAVA (materijalna imovina: osnivačka ulaganja; zemljište, građevinski objekti; oprema i uređaji i nematerijalna imovina: razvoj proizvoda ili usluga, patenti, licence, koncesije, autorska prava, franšize), kao i kreditiranje TRAJNIH OBRTNIH SREDSTAVA (30% iznosa zajma). ROK OTPLATE: 1-5 god. 2. Zajmovi za obrtna sredstva Namjena ovog zajma jest kreditiranje TRAJNIH OBRTNIH SREDSTAVA za: pripremu proizvodnje; sirovine i materijal; ostale proizvodne troškove; troškove zaposlenih; novo zapošljavanje; zakup poslovnog prostora; režijske troškove; opće troškove. ROK OTPLATE: 1-3 godine. Zajedničke karakteristike i jednog i drugog oblika su da za cilj imaju kreditiranje mikro i malih subjekata gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja u svrhu: da su im prihvatljivi prijavitelji postojeći subjekti malog gospodarstva (trgovačka društva, obrti) i fizičke osobe koje u trenutku podnošenja zahtjeva za zajam nemaju registrirani vlastiti gospodarski subjekt već ga planiraju osnovati; da zahtijevaju zadužnicu kao instrument osiguranja te da spadaju u potporu male vrijednosti (de minimis), čime su ograničeni na iznos od 200 000 EUR u kumulativu unutar 3 godine. Naša je topla preporuka da i u ovim poslovno izazovnim vremenima angažirate stručnjake koji će vam pomoći snaći se u šumi potrebnih papira i obrazaca. Naš tim je na sigurnom, u svojim domovima, no stojimo vam na raspolaganju da zajedno što prije dođemo do sredstava koji mogu vaš posao izvući iz krize. Obratite nam se na savjetovanje@uhy.hr i dogovorite (virtualni) sastanak s nama već danas!Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom propisana je obveza poslodavaca koji zapošljavaju najmanje 20 radnika da zaposle određeni broj osoba s invaliditetom. Propisana kvota je 3% u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja. Izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji je stupio na snagu 20. ožujka 2020., smanjen je iznos novčane naknade ukoliko poslodavac ne zapošljava propisani broj osoba s invaliditetom. Iznos naknade izračunava se kao umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće  za razdoblje na koje se obveza odnosi. Ubuduće se visina naknade ne obračunava po stopi od 30% već po stopi od 20% te mjesečna naknada iznosi 812,50 kn (4.062,51 x 20%) umjesto dosadašnjih 1.218,75 kn. Obveza novčane naknade po stopi od 30% obračunava se zaključno sa zadnjim danom veljače 2020, odnosno pri obračunu plaće za ožujak koristi se stopa od 20%. S obzirom na novonastalu situaciju, svim poslodavcima obveznicima kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom odgađa se obveza plaćanja novčane naknade za ožujak, travanj i svibanj 2020. Predviđena je i mogućnost odgode plaćanja obveza koje će nastati u naredna 3 mjeseca (lipanj – kolovoz). Odgođene obveze moći će se podmiriti obročnom otplatom u roku od 24 mjeseca od dana dospjelosti obveze, a za vrijeme trajanja odgode plaćanja i obročne otplate ne obračunavaju se kamate i ne teče zastara. Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu  poreznog savjetovanja  i odjelu računovodstva.Može li poslodavac donijeti odluku o obavljanju rada od kuće? Poslodavac može donijeti odluku o obavljanju rada od kuće pošto ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada pritom poštujući prava radnika. Preporuča se da poslodavac donese pisanu odluku o radu kod kuće gdje će točno naznačiti hoće li od kuće raditi svi radnici ili samo određeni broj radnika te u kojem razdoblju će radnici raditi od kuće i na koji način će se navedeni rad obavljati. U slučaju rada od kuće, radnik ostvaruje pravo na svoju ugovorenu plaću. Odluka rad od kuće   Stoji li poslodavcu na raspolaganju mogućnost smanjenja plaće ili skraćivanja radnog vremena? U novonastaloj situaciji poslodavcu stoji na raspolaganju i mogućnost izmjene ugovora o radu na način da se radniku ili radnicima ponude novi, izmijenjeni uvjeti rada, odnosno u konkretnoj situaciji smanjenje plaće ili skraćivanje radnog vremena s punog na nepuno radno vrijeme. Ovu promjenu moguće je provesti putem aneksa ugovora o radu ili putem otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu.   Koje se obveze poslodavca vezane za obračun plaće za vrijeme primanja potpore od 3.250,00 kn? U slučaju obračuna plaća kada se od strane HZZ-a ostvaruje potpora za očuvanje radnih mjesta poslodavac ima obvezu: Npr. ukoliko je radnikova neto plaća 6.000,00 kn, uz korištenje osnovnog osobnog odbitka ona iznosi bruto 8.289,47 kn. U takvoj situaciji poslodavac ima troškove i zaduženje za javna davanja na bruto od 8.289,47 kn te poslodavac radniku treba isplatiti neto plaću od 6.000,00 kn dok će HZZ poslodavcu isplatiti dio troška neto plaće u svoti od 3.250,00 kn u sklopu korištenja potpore za očuvanje radnih mjesta.   Koje su mogućnosti korištenja godišnjeg odmora u novonastaloj situaciji? Zbog smanjenog obujma posla i u cilju sprječavanja širenja zaraze na radnom mjestu, poslodavac može donijeti odluke o korištenju godišnjeg odmora za pojedine radnike ili odluku o kolektivnom godišnjem odmoru za sve radnike. U toj situaciji riječ je o plaćenom godišnjem odmoru. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Tako bi poslodavac mogao donijeti odluku da radnici za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti iskoriste: Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).   Postoji li mogućnost udaljavanja radnika s radnog mjesta ili odluka o prekidu rada? Poslodavac ima mogućnost donijeti odluku o udaljavanju radnika s radnog mjesta ili odluku o prekidu rada (tzv. slobodni dani) bez krivnje radnika. U evidenciji radnog vremena potrebno je evidentirati vrijeme i sate zastoja, odnosno prekida rada za koje radnik nije odgovoran. Za vrijeme prekida rada poslodavac će isplaćivati radniku pripadajuća davanja (doprinose) kao u situaciji da radnik radi te naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, poslodavac može donijeti ovu odluku za kraće razdoblje, ako očekuje da smanjenje posla neće dugo trajati ili je radnika samoinicijativno uputio u izolaciju, jer sumnja da radnik može predstavljati opasnost za njega i ostale zaposlene, a za kojeg se očekuje da će se vratiti na posao nakon vremena izolacije. Za prikazivanje u JOPPD obrascu koristi se šifra kao i za godišnji odmor te je potrebno u neodrađene sate upisati broj sati zastoja, odnosno prekida rada.  ODLUKA O PREKIDU RADA   Kada i kako se koristi neplaćeni dopust? Neplaćeni dopust je razdoblje u kojem je radnik oslobođen obveze rada te za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta radnik nema pravo na plaću ili naknadu plaće i odjavljen je s obveznih osiguranja (evidentira se mirovanje radnog odnosa). Poslodavac može neplaćeni dopust odobriti samo na zahtjev radnika. Ako radnik nije uputio zahtjev za neplaćeni dopust, poslodavac može postupiti na način da će za obračun doprinosa u ovom razdoblju primijeniti najnižu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa. U tom slučaju u evidenciju radnog vremena unosimo vrijeme neplaćenog dopusta dok u JOPPD obrascu za oznaku primitka/ obveze doprinosa koristimo šifru 0045 – Obračun doprinosa primjenom najniže mjesečne osnovice ukoliko ne postoji obveza isplate plaće. ODLUKA – NEPLAĆENI DOPUST   Kako će se isplaćivati naknade plaće u slučaju izolacije zbog korona virusa? Kada je zaposlenik(osiguranik) izoliran zbog korona virusa ima pravo na naknadu plaće te se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a) od prvog dana korištenja prava odnosno otvaranja bolovanja. Kao osnovica za naknadu plaće uzima se prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvoreno bolovanje zbog izolacije s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 4.257,28 kn. Za šifru u JOPPD obrascu koristi se oznaka 5202 – Osiguranik koji naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruje na teret sredstava državnog proračuna-općenito.   Može li se u ovim posebnim okolnostima radnicima neoporezivo isplatiti naknada za prijevoz taksijem? Naknada radnicima koji za prijevoz na posao i s posla koriste taksi ili osobni automobil, a kojima je ranije omogućena mjesečna ili godišnja prijevozna karta, u ovim posebnim okolnostima se također smatra neoporezivim primitkom. Naknada u JOPPD obrazac ide po šifrom 19 i za prijevoz taksijem i za uporabu vlastitog automobila te je potrebno imati račun taxi prijevoznika kao dokaz za isplatu refundacije radniku.   Kako poslodavac vodi evidenciju o radnom vremenu radnika koji radi od kuće? Poslodavac je obavezan voditi točnu evidenciju o radnom vremenu radnika, bez obzira gdje obavlja svoje ugovorene poslove, odnosno dužan je voditi podatke o radnom vremenu potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za radnike s kojima ima sklopljen takav ugovor o radu. Evidenciju može voditi i sam radnik, no odgovornost za točno vođenje evidencije je na poslodavcu.   Kako poslodavac vodi evidenciju o radnom vremenu radnika u slučaju kad su radnici poslani kući i ne rade od kuće? Poslodavac će u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima evidentirati vrijeme i sate zastoja, odnosno prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.   Može li poslodavac radnika uputiti na korištenje slobodnih dana umjesto isplate prekovremenih sati?  Zakonsko pravo radnika koji je radio prekovremeno isključivo je pravo na povećanu plaću. Stoga korištenje slobodnog dana umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad, pod uvjetom da je na prethodno opisani način uređena takva mogućnost, može doći u obzir isključivo ako na to pristane sam radnik.   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail  porezni.savjetnik@uhy.hr   i  odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr .  Dana 23. ožujka 2020. je stupio na snagu Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona koji definira i objašnjava način provedbe postupka plaćanja poreza u posebnim okolnostima.   Odgođeno plaćanje poreza i doprinosa   Što je dospjela porezna obveza? Poreznom obvezom smatra se obveza poreza i drugih javnih davanja dok se dospjelom poreznom obvezom smatra svaka obveza koja prema posebnim propisima dospijeva do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu (20.03.2020.) članka koji definira plaćanje poreza u posebnim okolnostima. Ukoliko posebne okolnosti potraju duže, rok se može produžiti za tri mjeseca.   Tko može podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja? Zahtjev za korištenje mjera odgode plaćanja poreza može podnijeti poduzetnik (svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi) koji učini vjerojatnim da nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze, a koji na dan podnošenja zahtjeva nema dospjelog neplaćenog poreznog duga. Smatrat će se da poduzetnik nema dospjelog nenaplaćenog poreznog duga ako je iznos poreznog duga manji od 200,00 kuna.   Koji su pokazatelji nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza? Smatrat će se da podnositelj zahtjeva za odgodu plaćanja poreza nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze: – ako ima pad prihoda/primitaka u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva za mjere plaćanja poreza najmanje 20% u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili – ako učini vjerojatnim da će mu prihodi/primitci u narednom razdoblju od tri mjeseca od mjeseca podnošenja zahtjeva pasti najmanje 20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pregled prihoda 2019-2020   Na koji način se podnosi zahtjev, koji su rokovi i način odgovora PU? Podnositelj zahtjeva za korištenje mjera odgode plaćanja poreza podnosi pisani i obrazloženi zahtjev nadležnom poreznom tijelu prema mjestu prebivališta, odnosno sjedišta te u zahtjevu navodi činjenice temeljem kojih će porezno tijelo moći ocijeniti je li podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim i/ili dokazao postojanje pokazatelja nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza. Omogućeno je slanje Zahtjeva za odgodu plaćanja kroz sustav ePorezna. Ukoliko poduzetnik nije korisnik sustava ePorezne, omogućene su slijedeće opcije u ovim posebnim uvjetima: – slanje putem web forme Pišite nam – birajući ePorezna – JPPU –  Zahtjev za odgodom plaćanja pri čemu je moguće popuniti i priložiti obrazac. Napominjemo da ukoliko obrazac nije moguće potpisati pa priložiti, prihvatiti će se obrasci bez potpisa uz podatke za kontakt navedenu u Zahtjevu i po potrebi u mailu – samo iznimno, paušalni porezni obveznici, koji iz objektivnih razloga ne mogu podnijeti Zahtjev na prethodne načine mogu neposrednim telefonskim kontaktom zatražiti usmeno podnošenje Zahtjeva. Za odgodu svih poreznih obveza, kojima se podrazumijevaju i ostala javna davanja u nadležnosti Porezne uprave (doprinosi, članarine i slično) podnosi se jedan Zahtjev. O podnesenom zahtjevu porezno tijelo će odlučiti u jednostavnom i žurnom postupku te o osnovanosti zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva na primjeren način. Ukoliko je zahtjev osnovan, svaka obveza koja dospijeva u vremenu posebnih okolnosti do 20.06.2020. temeljem prijava koje se podnosu ili zadužuju na porezno-knjigovodstvenim karticama odgoditi će se za 3 mjeseca.   Koji je rok odgode plaćanja i mogućnost eventualne obročne otplate? Na temelju osnovanih zahtjeva odobriti će se odgoda plaćanja poreza bez obračuna kamata na rok od tri mjeseca od dana dospijeća svake pojedine porezne obveze. U slučaju produljenja roka može se odobriti dodatni rok od tri mjeseca za već odgođene porezne obveze te proširiti i na porezne obveze koje dospijevaju za vrijeme trajanja dodatna tri mjeseca, bez obračuna kamata, za što se podnosi novi pisani i obrazloženi zahtjev. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne bude u mogućnosti platiti odgođenu dospjelu poreznu obvezu po njezinom odgođenom dospijeću, može podnijeti zahtjev za obročnom otplatom, bez obračuna kamata. Obročna otplata može se odobriti u mjesečnim obrocima, a najduže na 24 mjeseca.   Odgođeno plaćanje PDV-a   Što je dospjela obveza PDV-a? Dospjelom poreznom obvezom PDV-a smatra svaka obveza koja prema posebnim propisima dospijeva do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu (20.03.2020.) članka koji definira plaćanje poreza u posebnim okolnostima počevši od obveze koja dospijeva u mjesecu koji slijedi nakon stupanja na snagu “posebnih okolnosti”.    Tko može podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja PDV-a? Zahtjev za korištenje mjera odgode plaćanja PDV-a može podnijeti:   Koji su pokazatelji nemogućnosti plaćanja dospjelih PDV obveza? Smatrat će se da podnositelj zahtjeva za odgodu plaćanja poreza nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze: – ako ima pad prihoda/primitaka u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva za mjere plaćanja poreza najmanje 20% u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili – ako učini vjerojatnim da će mu prihodi/primitci u narednom razdoblju od tri mjeseca od mjeseca podnošenja zahtjeva pasti najmanje 20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pregled prihoda 2019-2020 Dodatno, podnositelj zahtjeva treba dokazati da dospjela obveza PDV-a proizlazi iz izdanih računa koji nisu naplaćeni i/ili nekih drugih pokazatelja koji mu utječu na likvidnost. Porezna uprava će, po potrebi, po dospijeću PDV za 3 mjesec te naredne mjesece, kontaktirati poduzetnike radi utvrđenja je li PDV po izdanim računima plaćen.   Na koji način se podnosi zahtjev, koji su rokovi i način odgovora PU? Podnositelj zahtjeva za korištenje mjera odgode plaćanja poreza podnosi pisani i obrazloženi zahtjev nadležnom poreznom tijelu prema mjestu prebivališta, odnosno sjedišta te u zahtjevu navodi činjenice temeljem kojih će porezno tijelo moći ocijeniti je li podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim i/ili dokazao postojanje pokazatelja nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza. Omogućeno je slanje Zahtjeva za odgodu plaćanja kroz sustav ePorezna. Ukoliko poduzetnik nije korisnik sustava ePorezne, omogućene su slijedeće opcije u ovim posebnim uvjetima: – slanje putem web forme Pišite nam – birajući ePorezna – JPPU –  Zahtjev za odgodom plaćanja pri čemu je moguće popuniti i priložiti obrazac. Napominjemo da ukoliko obrazac nije moguće potpisati pa priložiti, prihvatiti će se obrasci bez potpisa uz podatke za kontakt navedenu u Zahtjevu i po potrebi u mailu – samo iznimno, paušalni porezni obveznici, koji iz objektivnih razloga ne mogu podnijeti Zahtjev na prethodne načine mogu neposrednim telefonskim kontaktom zatražiti usmeno podnošenje Zahtjeva. Za odgodu svih poreznih obveza, kojima se podrazumijevaju i ostala javna davanja u nadležnosti Porezne uprave (doprinosi, članarine i slično) podnosi se jedan Zahtjev. O podnesenom zahtjevu porezno tijelo će odlučiti u jednostavnom i žurnom postupku te o osnovanosti zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva na primjeren način. Ukoliko je zahtjev osnovan, svaka obveza koja dospijeva u vremenu posebnih okolnosti do 20.06.2020. temeljem prijava koje se podnosu ili zadužuju na porezno-knjigovodstvenim karticama odgoditi će se za 3 mjeseca.   Koji je rok odgode plaćanja i mogućnost eventualne obročne otplate? Na temelju osnovanih zahtjeva odobriti će se odgoda plaćanja poreza bez obračuna kamata na rok od tri mjeseca od dana dospijeća svake pojedine porezne obveze. U slučaju produljenja roka može se odobriti dodatni rok od tri mjeseca za već odgođene porezne obveze te proširiti i na porezne obveze koje dospijevaju za vrijeme trajanja dodatna tri mjeseca, bez obračuna kamata, za što se podnosi novi pisani i obrazloženi zahtjev. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne bude u mogućnosti platiti odgođenu dospjelu poreznu obvezu po njezinom odgođenom dospijeću, može podnijeti zahtjev za obročnom otplatom, bez obračuna kamata. Obročna otplata može se odobriti u mjesečnim obrocima, a najduže na 24 mjeseca. Pravo na odgodu poreznih obveza nije moguće postići za PDV za 2. mjesec koji se podnosio do 20.03., a koji dospijeva do 31.03..   Smanjenje visine mjesečnih predujmova poreza na dobit odnosno dohodak Tko ima pravo na smanjenje mjesečne obveze predujma poreza na dobit odnosno dohodak? Porezni obveznici koji su obveznici plaćanja predujmova i koji imaju pravo na smanjenje obveze predujma su: – fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost te dohodak utvrđuju na temelju vođenja poslovnih knjiga i – obveznici poreza na dobit.   Na koji  način Porezna uprava može utvrditi smanjenje predujma poreza na dobit odnosno dohodak? Porezna uprava može, temeljem zakonskih odredbi, određenim skupinama poreznih obveznika koji su zbog nastanka posebnih okolnosti obustavili poslovanje ili su nastavili poslovati u smanjenom opsegu utvrditi predujam poreza na dohodak ili dobit u manjem iznosu, odnosno u iznosu od 0,00 kuna na dva načina, po službenoj dužnosti ili temeljem predanog zahtjeva.   Utvrđivanje smanjenja predujma poreza Porezne uprave po službenoj dužnosti Porezna uprava će „po službenoj dužnosti“ utvrditi predujam poreza na dobit i predujam poreza na dohodak u iznosu od 0,00 kuna poreznim obveznicima koji su zbog nastanka posebnih okolnosti obustavili poslovanje temeljem odluka nadležnih institucija (npr. Odluka o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja) za koje Porezna uprava ima saznanja, Ovom mjerom se obuhvaća porezna obveza koja dospijeva na naplatu u ožujku 2020. godine, dakle i predujam za veljaču 2020.   Utvrđivanje smanjenja predujma temeljem zahtjeva poreznog obveznika Porezni obveznik koji spada u skupinu poreznih obveznika kod kojih je zbog posebnih okolnosti došlo do smanjenja gospodarske aktivnosti odnosno, ako su prethodno navedene odluke posredno utjecale na smanjenje njihovih poduzetničkih aktivnosti, podnosi zahtjev za smanjenje predujma poreza na dobit odnosno dohodak te se istima predujam poreza može smanjiti, a moguće i na 0,00 kuna. Kako bi se mogli utvrditi navodi iz zahtjeva porezni obveznik dužan je priložiti slijedeće: – Obveznici poreza na dobit podatke u skladu s člankom 48. stavkom 5. Pravilnika o porezu na dobit dostavljaju temeljna financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i Račun dobiti i gubitka) – Obveznici poreza na dohodak u skladu s člankom 50. Pravilnika o porezu na dohodak obvezni su sastaviti i priložiti obračun koji sadrži sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave koji se odnose na proteklo razdoblje 2020. godine.   Svim poreznim obveznicima kojima će se predujam utvrditi u iznosu od 0,00 kuna neće se izdavati rješenja. Uvid u smanjenje predujma poreza na stalno dostupnoj poreznoj knjigovodstvenoj kartici (PKK) imaju svi korisnici sustava ePorezna, a ostali porezni obveznici bit će obaviješteni na primjeren način.   Na koji način se podnosi zahtjev, koji su rokovi i način odgovora PU? Omogućeno je slanje Zahtjeva za smanjenje predujma poreza na dobit odnosno dohodak kroz sustav ePorezna. Ukoliko poduzetnik nije korisnik sustava ePorezne, za potrebe slanja zahtjeva poduzetnici se upućuju na komunikaciju korištenjem servisa “Pišite nam” dostupnim na Internet stranici Porezne uprave, birajući temu ePorezna – JPPU i između ovih dviju podtema: 1. Zahtjev za smanjenje predujmova poreza na dohodak 2. Zahtjev za smanjenje predujmova poreza na dobit. Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost te ostvareni dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu i obveznicima poreza na dobit koji poreznu osnovicu utvrđuju u paušalnom iznosu nije moguće smanjiti mjesečni iznos paušalnog poreza koji plaćaju tromjesečno. Navedeni porezni obveznici mogu tražiti odgodu odnosno obročnu otplatu plaćanja poreza u posebnim okolnostima sukladno članku 107.a Općeg poreznog zakona.   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu  poreznog savjetovanja  i odjelu računovodstva.  Stožer civilne zaštite je objavio odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja bolesti. Odluka o zabrani napuštanja prebivališta… Tko ima pravo na propusnicu i u kojim slučajevima? a. promet i kretanje nužno za opskrbu navedenih područja, b. dnevne migracije zaposlenih u službama bitnim za: pružanje zdravstvene i veterinarske zaštite, dostavu lijekova i sanitetskog materijala,   održavanje komunalne djelatnosti, vodoopskrbe i odvodnje, opskrbe plinom i strujom, zaštitarske službe, c. izvješćivanje javnosti, d. stanovnika koji zahtijevaju hitnu medicinsku skrb, e. iz vitalnih obiteljskih razloga, poput pružanja skrbi djeci i starijim osobama ili kupnje hrane i osnovnih potrepština f. putovanja na posao i s posla, ako je obavljanje posla neophodno i ne može se obaviti od kuće, g. žurne i operativne službe koje sudjeluju u sprječavanju širenja bolesti COVID-19.   Propisuje se da se prilikom ulaska i izlaska s područja prebivališta i stalnog boravka moraju poštivati sljedeće mjere:   Tko izdaje i ovjerava propusnicu? Propusnicu potpisuju   Kako treba izgledati propusnica koju izdaje poslodavac?  U prilogu možete preuzeti primjer PROPUSNICA koju POSLODAVAC izdaje ZAPOSLENIKU.   Oni koji su naputili svoje prebivalište moći će se vratiti u njega, ali iz njega neće moći ponovno izaći bez opravdanog razloga.  Odgoda/obročna otplata javnih davanja S ciljem očuvanja radnih mjesta i likvidnosti uslijed nastupa epidemije koronavirusa predlaže se Opći porezni zakon dopuniti kako bi u zakonodavnom okviru postojala mjera koja se može aktivirati u svim posebnim okolnostima koje bi mogle utjecati na mogućnost plaćanja poreznih obveza. Osnovna je ideja da se uslijed nastupa posebnih okolnosti poreznim obveznicima odobri odgoda plaćanja i/ili obročna otplata poreznog duga. Također se predlaže da se za vrijeme odgode plaćanja i/ili obročne otplate ne obračunava kamata te da za to vrijeme ne teče zastara. Dakle, poreznim obveznicima, koji učine vjerojatnim da je njima ili njihovim ključnim poslovnim partnerima radi nastupa posebnih okolnosti onemogućeno redovno poslovanje omogućit će se beskamatna odgoda plaćanja poreznih obveza nastalih za vrijeme i uslijed posebnih okolnosti. Ako po isteku odgode plaćanja porezni obveznik ne bude mogao podmiriti odgođene porezne obveze, budući da nakon prestanka tih okolnosti još nije stabilizirao svoje poslovanje, propisala bi se mogućnost da mu se odobri obročna otplata tih obveza. Također, odgođena porezna obveza bi se, u slučaju obročne otplate, podmirivala u mjesečnim obrocima bez obračuna kamata. U izmjeni Zakona o porezu na dobit predlaže se da se porezna osnovica iz ovoga Zakona smanjuje za iznos potpora primljenih radi ublažavanja negativnih posljedica nastalih uslijed nastupa epidemije koronavirusa. Ovaj Zakon primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2020. godinu, odnosno za porezna razdoblja koja su počela teći prije 1.siječnja 2020. godine ako ta porezna razdoblja nisu završila prije stupanja na snagu ovog Zakona. U izmjena Zakona o porezu na dohodak predlaže se da se poslovnim primicima poreznog razdoblja ne smatraju se primici po osnovi potpora primljenih radi ublažavanja posebnih okolnosti. Također, utvrđuje se mogućnost izvršavanja ranijeg povrata više uplaćenog poreza i prireza na dohodak poreznim obveznicima po izdavanju privremenih poreznih rješenja bezobzira na podnošenje prigovora. Dakle, građanima će se povrat ostvariti u mjesecu lipnju, a ne kao do sada tijekom mjeseca kolovoza.   Produženje mjere stalni sezonac Suočeni s trenutnim izazovima epidemije koronavirusa, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, u svrhu očuvanja radnih mjesta, donosi izmjene Zakona o tržištu rada. Jedna od izmjena spomenutog Zakona odnosi se na mjeru Stalni sezonac. Podsjećamo, mjera se odnosi na radnike koji su kod istog poslodavca zaposleni tijekom sezone, dok drugi dio godine nisu zaposleni. Takva osoba zaposlena temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove nakon isteka sezone od 6 mjeseci osigurana je na produženo mirovinsko osiguranje i ima pravo na novčanu pomoć sljedećih 6 mjeseci. Novčana pomoć za prva tri mjeseca iznosi 60% bruto plaće koju je stalni sezonac ostvario u tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa, a za preostalo vrijeme korištenja iznosi 30% bruto plaće. Budući je predstojeća sezona neizvjesna i očekuje se značajan pad potražnje u sektoru turizma i ugostiteljstva, s obzirom na trenutno stanje, predloženo je da se produlji pravo na novčanu pomoć, a da se poslodavcima odobri sufinanciranje troškova produženog mirovinskog osiguranja u trajanju dužem od 6 mjeseci za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti. Visina novčane pomoći neće biti niža od 50% iznosa minimalne plaće nakon podmirenja obveznih osiguranja (1.625,00 kuna), a odredit će je Zavod za zapošljavanje koji će ujedno sufinancirati trošak produženog mirovinskog osiguranja poslodavcima u iznosu 664,39 kuna, što je jednako 20% iznosa minimalne osnovice za obračun doprinosa za 2020. godinu (3.321,96 kn).   Odgoda plaćanja novčane naknade za sve poslodavce obveznike kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom Kao jedna od mjera predlaže se osiguranje isplate minimalne plaće za osobe s invaliditetom zbog zadržavanja u zaposlenosti te odgoda plaćanja novčane naknade za sve poslodavce obveznike kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom. Stabilnost poslodavca nastoji se postići kroz oslobađanje obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom u određenim sektorima (sektor proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja) od 1. travnja 2020. godine. Nadalje, obveznici kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom planiraju se financijski rasteretiti kroz smanjenje visine novčane naknade i to s 30% na 20% minimalne plaće, počevši od ožujka 2020. godine.   Potpore za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenima koronavirusom Hrvatski zavod za zapošljavanje će svoje aktivnosti usmjeriti na očuvanje radnih mjesta u djelatnostima i sektorima koji su najugroženiji. Kako bi se radnicima osigurala radna mjesta, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlaže mjeru kojom će se očuvati radna mjesta i financirati 100% troška neto minimalne plaće u vidu potpore isplate plaća do minimalne plaće tj. 3.250 kuna. Procjena je da će se ovom mjerom obuhvati oko 400 tisuća radnih mjesta. Ova mjera bi se primjenjivala tri mjeseca uz mogućnost produženja. Poslodavci koji koriste druge mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih davatelja, a kojima je opravdani trošak i trošak plaće ne mogu istovremeno koristiti obje mjere. Poslodavci kojima bude dodijeljena potpora za očuvanje radnih mjesta ne smiju uvoziti radnu snagu, niti zapošljavati na radna mjesta u razdoblju korištenja ove mjere.   Kako bi se ispunili potrebni preduvjeti za primjenu svih navedenih mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, predlaže se donošenje niza zakona koji će se predložiti Hrvatskom saboru na donošenje po hitnom postupku u skladu sa člankom 204. stavkom 1. Poslovnika Hrvatskog sabora i koji će stupiti na snagu s danom objave u Narodnim novinama. U roku od 30 dana donijet će se podzakonski propisi gdje će se definirati koja javna davanja će imati mogućnost odgode plaćanja i u kojim rokovima te sektori na koje će se odnositi navedene mjere.   Za sada u prijedlozima mjera nisu predviđene promjene rokova vezanih za podnošenje obrazaca Poreznoj upravi, kao ni o promjeni dostave financijskih izvještaja za 2019.godinu. Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu  poreznog savjetovanja  i odjelu računovodstva. O svim daljnjim pojašnjenjima, izmjenama i dopunama pravovremeno ćemo vas obavijestiti.