Kao porezni savjetnik često se nađem u razmišljanju kako porezno regulirati razne nove situacije koje donosi digitalizacija, kako u pogledu oporezivanja prodaje dobara i usluga tako i u pogledu oporezivanja dohotka. Jedna od novijih pojava u ovom smislu su osobe koje putuju svijetom i dok uživaju u svom odmoru usput odrade i svoje radne zadatke ili bez ikakvih ograničenja donesu odluku da im odredište za odmor postane i nešto trajnije mjesto boravka i rada, jednostavno zato jer im se tamo sviđa pogled na more ili na planine. Da, pričamo o digitalnim nomadima. Prema općoj definiciji, digitalni nomad je poduzetnik ili zaposlenik koji svoj posao obavlja diljem svijeta i to, gotovo isključivo, koristeći pomoć digitalne tehnologije za što mu je glavni uvjet pristup internetu. S obzirom da je ovo trend s uzlaznom putanjom pohvalne su brze reakcije zakonodavca i shvaćanje prednosti boravka i rada digitalnih nomada na području Republike Hrvatske. Novim Zakonom o strancima, objavljenim u Narodnim novinama 133/20, a koji je stupio na snagu 1.1.2021. godine, u hrvatsko zakonodavstvo se uvodi pojam digitalnog nomada te se definiraju uvjeti koje osoba treba zadovoljiti kako bi na području RH dobila dozvolu za privremeni boravak po toj osnovi. Prema navedenom Zakonu digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske. Odredbom čl. 57. st.1. t.11 Zakona se odobrava privremeni boravak državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu digitalnog nomada. Navedene promjene u Zakonu o strancima zahtjevale su i izmjene Zakona o porezu na dohodak kojim se definira porezni status njihovih primitaka. U svrhu pojednostavljenja samog postupka te privlačenja sve većeg broja digitalnih nomada u RH, odredbama Zakona o porezu na dohodak se njihovi primici oslobađaju od poreza. Naime, u izmjenama Zakona o porezu na dohodak koji je objavljen u Narodnim novinama 138/20. propisano je oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak na primitke koje će digitalni nomadi ostvarivati kroz svoj rad na području RH. Što se tiče doprinosa, digitalni nomad ne postaje obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u RH zbog činjenice da je zaposlen ili obavlja poslove za svoje društvo koje nije registrirano u RH. U trenutku pisanja ovog članka nije objavljen Zakon o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH koji bi trebao stupiti na snagu u 2021. godini. Međutim, u prijedlogu spomenutog Zakona se regulira status digitalnog nomada u zdravstvenom osiguranju na način da se propisuje oslobođenje od plaćanja doprinosa po toj osnovi. U tom slučaju će troškove korištenja zdravstvene zaštite u RH morati plaćati iz vlastitih sredstava. Iako se zakonodavac u ovom slučaju odrekao poreza na dohodak i doprinosa prihodi koje će država ostvariti kroz boravak digitalnih nomada u RH će dolaziti iz njegove vlastite potrošnje i korištenja usluga lokalnih trgovina, ugostiteljskih objekata i slično. Svakako je ovo pozitivan primjer kako se kroz pojednostavljenu zakonsku proceduru i oslobođenje od oporezivanja Hrvatsku može svrstati na listu poželjnih odredišta za boravak i rad sve više rastućeg broja osoba koje zadovoljavaju definiciju digitalnog nomada. Ako imate dodatnih pitanja obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hrU Narodnim novinama br. 138/20 objavljene su izmjene i dopune u Zakonu o porezu na dohodak, Zakonu o porezu na dobit, Zakonu o porezu na dodanu vrijednost i Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Većina donesenih izmjena i dopuna poreznih zakona u primjeni je od 1. siječnja 2021. godine, dok će se pojedine odredbe početi primjenjivati od 1. srpnja 2021.,odnsno od 1. siječnja 2022. godine. U nastavku smo pripremili prikaz promjena u sklopu ovog kruga porezne reforme, a koje stupaju na snagu od 1. siječnja 2021. godine.   Izmjene u Zakonu o porezu na dobit Za porezne obveznike koji u poreznom razdoblju koje počinje od 1. siječnja 2021. godine ostvare prihode do 7,5 mil kn, vrijedit će stopa poreza na dobit od 10%.  Navedeno smanjenje stope poreza na dobit odnosi se i na sve neprofitne organizacije koje za gospodarsku djelatnost plaćaju porez na dobitak paušalno. Porezni obveznici koji u tijeku 2020. godine ostvare ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna mogu kod izračuna predujma poreza na dobitak za 2021. godinu koristiti stopu poreza na dobit od 10%.   Izmjenama Zakona o porezu na dobit smanjuje se i stopa poreza po odbitku s 12% na 10% pri isplati dividenda i udjela u dobitku inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe. Niža stopa  počinje se primjenjivati pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine.   Smanjuje se stopa poreza po odbitku s 15% na 10% na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) u situaciji kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba. Niža stopa počinje se primjenjivati pri isplatama od 1. siječnja 2021. godine. Izmjene u Zakonu o porezu na dodanu vrijednost Prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećan je s 7,5 mil kn na 15 mil kn, odnosno svi porezni obveznici koji u 2020. godini nisu ostvarili isporuke veće od 15 mil kn mogu od 1. siječnja 2021. godine obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke dobara i usluga. Zahtjev za početak primjene postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama potrebno je predati najkasnije do 20. siječnja 2021. godine. Izmjenama Zakona o PDV-u obračunsko plaćanje PDV-a pri uvozu, pod određenim uvjetima i uz neke iznimke, moći će se nastaviti primjenjivati i u 2021. godini na gotovo isti način kako je to sada uređeno čl. 71. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Ovakav način obračunavanja PDV-a porezni obveznik treba zatražiti odgovarajućim popunjavanjem carinske deklaracije kojom se dobra puštaju u slobodni promet.   Izmjene u Zakonu o fiskalizaciji u prometu gotovinom Mjerila za određivanje svote do koje može iznositi  blagajnički maksimum obveznika fiskalizacije i iznos blagajničkog maksimuma prema pojedinim kategorijama poreznih obveznika će biti određen Pravilnikom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Navedeni Pravilnik  će biti usklađen u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom.   Izmjene u Zakonu o porezu na dohodak Zakon o porezu na dohodak definira oporezivanje:
  1. dohotka od nesamostalnog rada (plaća)
  2. dohotka od samostalne djelatnosti (dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva)
  3. dohotka od imovine i imovinskih prava
  4. dohotka od kapitala i/ili
  5. drugi dohodak
  Dohodak od nesamostalnog rada i samostalne djelatnosti Izmjene koje stupaju na snagu već od 1. siječnja 2021. godine u najvećoj mjeri odnose se na stope kojima se pojedini spomenuti dohodak oporezuje. Prilikom isplate plaće za prosinac koja će biti isplaćene u siječnju, primjenjivat će se stopa od 20%, umjesto dosadašnjih 24%, do visine dohotka od 30.000,00 kn te stopa od 30%, umjesto dosadašnjih 36%, na dohodak iznad 30.000,00 kn mjesečno. Gledajući dohodak na godišnjoj razini, stopa od 20% primjenjivat će se na godišnji dohodak do 360.000,00 kn, a stopa od 30% na sve dohotke iznad 360.000,00 kn. Drugi dohodak Primici po osnovi drugog dohotka oporezivat će se novim stopama od 20% umjesto dosadašnjih 24%, te ukupno ostvareni dohodak na razini godine, po osnovi drugog dohotka, ulazi u godišnji obračun poreza na dohodak. Dohodak od imovine Porez na dohodak od imovine ostvaren od najamnine i zakupnine plaća se prema rješenju Porezne uprave po stopi od 10% umjesto dosadašnjih 12%. Iznimno, porezni obveznik koji nije obveznik poreza na dodanu vrijednost, a ostvaruje dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova porez na dohodak po osnovi obavljanja te djelatnosti utvrđuje se u paušalnom iznosu po posebnim propisima. Dohodak od imovinskih prava Porez na dohodak od imovinskih prava i otuđenja nekretnine i imovinskih prava obračunava se po stopi od 20% umjesto dosadašnjih 24%. Dohodak od kapitala Dohotkom od kapitala smatraju se primici po osnovi kamata, izuzimanja imovine i korištenja usluga na teret dobiti tekućeg razdoblja, kapitalni dobici, udjeli u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica, dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu, a koji su ostvareni u poreznom razdoblju. Porez na dohodak od kapitala po osnovi kamata obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom po stopi od 10% umjesto dosadašnjih 12%. Porez na dohodak od kapitala po osnovi izuzimanja imovine i korištenja usluga obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju isplatitelji istodobno s isplatom primitka, kao porez po odbitku, po stopi od 30% umjesto dosadašnjih 36%. Porez na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka porezni obveznik plaća prema rješenju Porezne uprave u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, po stopi od 10%. Porez na dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica plaća se po odbitku, po stopi od 20%. Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu plaća se po odbitku, po stopi od 10%. Porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena obračunava Porezna uprava po stopi od 30% te se tako obračunani porez uvećava za 100%. Ako imate dodatnih pitanja obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr Kraj godine je vrijeme kada se podvlače crte i zbrajaju učinci  rada cijele godine, te se vrlo često razmišlja mogu li se iskoristiti još neki porezni benefiti i nagraditi pojedince ili cijeli kolektiv  za doprinos i zalaganje u toj godini. Porezne reforme tijekom godina povećale su iznose neoporezivih primitaka koji se mogu isplatiti radnicima u toku jedne godine, ali isto tako uvele su i neke nove primitke. Svi neoporezivi primici definirani su člankom 7. Pravilnika o porezu na dohodak. U nastavku donosimo pregled najaktualnijih neoporezivih primitaka kao i šifru oznake u JOPPD obrascu ukoliko je isti potrebno prijaviti, a kojima se posebna pozornost pridaje krajem godine u vrijeme blagdana.     Ukoliko se poslodavci odluče podmirivati troškove prehrane radnicima na godišnjoj razini, bitno je naglasiti da se oni međusobno isključuju, što znači da je tijekom jednog razdoblja moguće isplatiti paušalni iznos do 5.000,00 kn ili do 12.000,00 kn na temelju vjerodostojne dokumentacije. Još jedna novost u 2020. godini je mogućnost poslodavaca da radnicima neoporezivo mogu uplaćivati premije dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje se dijeli na dopunsko i dodatno zdravstveno osiguranje. Maksimalno dozvoljeni iznos neoporezive uplate je 2.500,00 kn po radniku, ali samo ako je poslodavac ugovaratelj osiguranja u oba slučaja te su uplate podmirene bezgotovinskim putem. Dodatno zdravstveno osiguranje posebno je zanimljivo poslodavcima koji svojim radnicima omogućuju sistematske kontrolne liječničke preglede, ali i druge dodatne zdravstvene usluge. Sistematske preglede nije potrebno iskazati u JOPPD obrascu i na njih nije potrebno obračunavati poreze i doprinose, a dodatne zdravstvene usluge od 2020. godine smatraju se neoporezivim primitkom u iznosu do 2.500,00 kn po radniku te je iste potrebno iskazati u JOPPD obrascu. Izmjenama Ovršnog zakona od 28.studenog 2020. omogućeno je da se na zaštićeni račun radnika uplaćuju božićnica, naknada za godišnji odmor i ostale prigodne nagrade, novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, novčane nagrade za radne rezultate te nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima. Ako imate dodatnih pitanja u vezi neoporezivih isplata obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail  porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr .    

Ukoliko se utvrdi potreba za izolacijom osoba za koje postoji sumnja da bi mogle oboljeti ili širiti zarazu koronavirusa, iste se upućuje u izolaciju. Izabrani liječnik izdaje izvješće o bolovanju gdje se kao uzrok privremene nesposobnosti za rad navodi oznaka D0 – Izolacija. Po tom uzroku privremene nesposobnosti utvrđuje se privremena nesposobnost osiguraniku zbog kontakta sa sumnjom, vjerojatnim ili potvrđenim slučajem bolesti COVID-19, a koji nema simptome bolesti ili kojem zaraza virusom nije potvrđena pozitivnim testom.

U skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju osoba koja je izolirana kao kliconoša ili se u njegovoj okolini pojavi zaraza ostvaruje pravo na naknadu plaće koja se isplaćuje osiguraniku na teret sredstava HZZO-a za sve dane trajanja bolovanja, uključujući i blagdane.  Naknada plaće za vrijeme izolacije iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće uz napomenu da mjesečni iznos naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 4.257,28 kuna. Ukoliko se radi o periodu kraćem od mjeseca, naknada se utvrđuje u razmjernom dijelu te svote.

Zahtjev za naknadu osiguranici mogu uz potrebnu dokumentaciju dostaviti HZZO-u elektroničkom poštom na adresu izolacija@hzzo.hr bez prilaganja izvješća o bolovanju, a HZZO će podatke o privremenoj nesposobnosti preuzeti putem CEZIH-a. U situaciji kada osiguranik nije u mogućnosti dostaviti Potvrdu o plaći izdanu od poslodavca, istu će HZZO od poslodavca zatražiti službenim putem.

Zahtjev osiguranika kojim traži naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a mora sadržavati ime i prezime, OIB ili MBO (matični broj osigurane osobe), presliku osobne iskaznice, kontakt telefon te broj tekućeg računa na koji će se izvršiti isplata naknade plaće.

Ukoliko osiguranik kojem je utvrđena mjera izolacije napravi dogovor s poslodavcem prema kojem će posao obavljati od kuće, za taj period ne može ostvariti pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a,  već o tome treba obavijestiti izabranog doktora koji mu u tom slučaju ne utvrđuje privremenu nesposobnost po uzroku D0 – Izolacija niti izdaje izvješće.

UHY klijent Cloud Accounting – aplikacija za online dostavu računa i pregled poslovanja   UHY HB EKONOM, jedna od članica mreže UHY in Croatia, je za svoje klijente, korisnike računovodstvenih usluga, kreirao aplikaciju za online slanje računa i pregled poslovanja, kojom poduzetnici pristupaju svim računovodstvenim podacima svoje firme s bilo kojeg uređaja i u bilo kojem trenutku.   UHY klijent Cloud Accounting je aplikacija koju već koristi dvadesetak UHY klijenata, čiji su zaposlenici oduševljeni što im “poslovanje u oblaku” omogućava da jednim klikom dostave račune u računovodstvo, ali i imaju dnevni pregled poslovanja (stanje novca, kupaca/dobavljača, pregled prihoda i rashoda, obveza po PDV-u..).  cloud accounting croatia Kome je aplikacija namijenjena?    UHY  sadašnjim i budućim klijentima koji koriste naše računovodstvene usluge, koji žele u svakom trenutku imati pregled i stanje poslovanja, umjesto da sate i sate troše na skupljanje i dostavu papirnatih računa u računovodstvo i na čekanje izvještaja od svog računovođe. Dodatne prednosti aplikacije za UHY klijente su što nema troškova instalacije, održavanja niti nadogradnje, mogu slati račune čak i preko mobilne aplikacije, a za sve što im treba u računovodstvu dovoljan je samo jedan klik.    Ukratko, svima onima koji žele uštedjeti vrijeme i novac.    Što UHY klijenti mogu dostaviti putem aplikacije?    Aplikacija se sastoji od 4 usluge:      Jesu li podaci i izvještaji sigurni u oblaku?    Naravno. Aplikacija i podaci su sigurno spremljeni na udaljenom serveru kojem UHY klijenti pristupaju preko internet preglednika (Chrome, Mozilla..), a za prijenos podataka putem interneta (od servera do korisnika) koriste se metode kriptiranja, kako bi podaci bili neuporabljivi za zlonamjerne osobe. UHY klijenti i UHY računovođe mogu istovremeno pristupati i raditi s istim podacima gdje god se nalaze, a ohrabrujuće je i to što se podaci automatski spremaju, što znači da su sigurni čak i u slučaju da se neko računalo pokvari. Nema više onog famoznog “nisam spremio”.   Trebam li instalirati aplikaciju na kompjutor i kako je koristiti?   Ne trebate ništa instalirati na svoje računalo, zato što se aplikacija nalazi na udaljenom serveru u tzv. oblaku. Svaki put kada se korisnik prijavi, ulazi u posljednju verziju programa, što znači da su svi podaci up-to-date (ažurirani).   Prijava je jednostavna. S bilo kojeg uređaja dođite na naše stranice  https://www.uhyincroatia.com/ i idite na LOGIN i otvoriti će vam se aplikacija UHY klijent Cloud Accounting.  Prije toga Vaš osobni računovođa će na Vaš e-mail poslati podatke za prijavu – ID klijenta, a vi trebate zatražiti i potom kreirati lozinku s kojom ćete se prijavljivati u aplikaciju za online slanje računa i pregled izvještaja iz vašeg računovodstva. Pripremili smo i upute za korištenje aplikacije. I možete krenuti s radom.   Je li moguće koristiti aplikaciju i na mobitelu?    Naravno. Prijava u sustav je slična kao i na desktop verziji. Od sada možete s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme slati račune, izvode, provjeravati stanje, zatražiti izvještaje… Račun možete i slikati odmah nakon što ga primite i tako poslati svom računovođi kroz Aplikaciju.   Koliko se dodatno plaća korištenje aplikacije UHY klijent Cloud Accounting?   Aplikacija je BESPLATNA za UHY  postojeće i buduće klijente. Sve što trebate se javiti svom računovođi ili kliknuti dolje na link i zatražiti prijavu u sustav.   Kako postati vaš klijent i korisnik UHY klijent Cloud Accounting aplikacije?   Svi koji želite postati naši klijenti, korisnici naših računovodstvenih usluga i aplikacije UHY klijent Cloud Accounting   slobodno se obratite “Računovođi u oblaku” na mail split@uhy.hr  i dogovorite sastanak za prezentaciju Aplikacije i naših računovodstvenih usluga u oblaku.       7 razloga zašto koristiti aplikaciju UHY klijent Cloud Accounting?    1.  Sve račune, kompenzacije, izvode i ugovore dostavljate online u računovodstvo (eRegistrator) 2. Nema kašnjenja – dovoljna je jedna minuta da dostavite račun ili drugi dokument u računovodstvo. 3. Štedite svoje vrijeme – nema više dnevnog ili tjednog odlaska u računovodstvo, traženja parkinga, telefonske najave dolaska… 4. Stanje računa dostupno u svakom trenutku – ažurirano stanje novca, kupaca i dobavljača, obveza PDV-a, prihoda i rashoda … 5. 24/7 online pristup svim dostavljenim računima, dokumentima i izvještajima s bilo kojeg mjesta 6. Originali svih ulaznih računa i ugovora ostaju kod vas. 7. Korištenje aplikacije je BESPLATNO za UHY klijente.        Ako ste UHY klijent, testirajte aplikaciju UHY klijent Cloud Accounting (odaberite Prva prijava) i javite nam svoje komentare i sugestije.                                                                PRIJAVITE  SE                     Ako još niste UHY klijent, kontaktirajte nas i poslat ćemo vam prezentaciju kako koristiti aplikaciju UHY klijent Cloud Accounting .                                                         KONTAKTIRAJTE  NAS Projekt „Cloud Accounting – računovodstvo budućnosti“ je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Više o projektu pročitajte u članku : Novi UHY EU projekt – “Cloud Accounting  – računovodstvo budućnosti”  .  Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je dana 7. rujna 2020. godine donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini. Time se nastavljaju mjere pomoći gospodarstvu zbog korona krize, koje uključuju nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti.   Za koje mjesece se mjera koristi? Mjera se odnosi na rujan, listopad, studeni i prosinac 2020. godine.   Koje djelatnosti mogu aplicirati na potporu? Prihvatljive djelatnosti za korištenje navedene mjere su sljedeće: Mjeru mogu koristiti i svi poslodavci, neovisno o djelatnosti, koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ili kojima je na bilo koji način ograničen rad Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave). Prihvatljivim poslodavcima smatraju se trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i koji su po toj osnovi i osigurani.   Za koje radnike se može tražiti potpora? Svi radnici zaposleni kod poslodavaca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, rade li u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i izaslanog radnika) te radnici zaposleni u podružnicama predstavništva stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj.   Ciljana skupina radnika ne uključuje: Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a svi poslovni subjekti zajedno imaju više od 10 zaposlenih radnika, potpora se ne odobrava za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste.   Kolika je visina potpore? Mjera rujan-prosinac iznosi 4.000,00 kn po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio za radnika prema broju sati u nepunom radnom vremenu te 250,00 kn doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.   Kolika je visina potpore za poslodavce koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite? Mjera iznosi 2.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu ukoliko je poslodavac Odlukom stožera zatvoren do 14 dana te 125,00 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem. Mjera iznosi 4.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu ukoliko je poslodavac Odlukom stožera zatvoren dulje od 14 dana te 250,00 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem   Koji je rok zaprimanja zahtjeva? Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 15. rujna 2020. godine do 15. listopada 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za rujan 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. listopada 2020. godine do 15. studenoga 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za listopad 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. studenoga 2020. godine do 15. prosinca 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za studeni 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. prosinca 2020. godine do 15. siječnja 2021. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za prosinac 2020. godine.   Koji je prihvatljivi pad prihoda? Poslodavci trebaju dokazati da su u mjesecu koji prethodi onome za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka za najmanje 60% u odnosu na isti mjesec 2019. i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece. Tromjesečni obveznici PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka od 60% u drugom tromjesečju 2020., u odnosu na drugo tromjesečje 2019. godine ukoliko traže potporu za rujan; pad prihoda/primitaka u trećem tromjesečju 2020 g, u odnosu na treće tromjesečje 2019.g ako traže potporu za listopad, studeni i prosinac. Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati pad prihoda/primitaka za najmanje 60% u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji traže potporu u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca za odnosni mjesec i veljaču 2020.g. Poreznoj upravi, odnosno pad prihoda/primitaka od 60% u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na prvo tromjesečje 2020. godine ukoliko traže potporu za rujan, odnosno pad prihoda/primitaka u trećem tromjesečju 2020. godine u odnosu na prvo tromjesečje 2019. godine ukoliko traže potporu za listopad, studeni i prosinac. Porezna uprava će temeljem dostavljenog PDV obrasca, a na zahtjev Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda/primitaka za promatrano razdoblje. Ukoliko je postotak pada prihoda/primitaka najmanje 60% uz zadovoljavanje ostalih uvjeta može se odobriti potpora. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka na temelju tablice pada prihoda/primitaka.   Trebaju li poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost ili im je ograničen rad, sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite, dokazivati pad prihoda? Poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ne trebaju dokazati da su imali pad prihoda/primitaka za najmanje 60% te mogu koristit potporu samo za mjesec u kojem nisu radili sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave). Poslodavci kojima je na bilo koji način ograničen rad Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave), moraju dokazati da su imali pad prihoda/primitaka za najmanje 60% te mogu koristit potporu samo za mjesec u kojem nisu radili sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave).   Na koje poslovne subjekte se mjera ne odnosi? Mjera se ne odnosi na: Navedeno se ne odnosi na poslodavce iz Sektora I: Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića i Sektor H: putnički prijevoz.   Koja je dokumentacija potrebna za prijavu zahtjeva? Prijava na potporu vrši se isključivo putem web aplikacije, a potrebna dokumentacija dostupna je na stranicama HZZ-a.   Koje su obveze poslodavca? Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza. Za opravdano otkazane ugovore o radu, što uključuje istek ugovora na određeno, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovani otkaz, odlazak radnika u mirovinu i otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu prema danima koje je osoba odradila u mjesecu otkaza. Ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu radnika, poslovno uvjetovanim otkazom ili izvanrednim otkazom poslodavca, isti ne ostvaruje pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu. Poslodavac koji je tražio potporu za 50 i više radnika bit će u obvezi vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore pa zaključno s 31. prosincem 2021. godine postupi na jedan od slijedećih načina:   Koji je rok za predaju dokaza o isplati plaće? Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći:   U kojem roku će HZZ isplatiti sredstva? Do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a najkasnije po dostavi dokaza o isplaćenoj plaći, PDV obrasca ili drugih zakonskih dokumenata   Više informacija možete pronaći u provedbenom dokumentu HZZ-a.