Dana 1. svibnja 2020. godine stupio je na snagu Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Ovim  Zakonom je uveden zastoj (moratorij) s provedbom ovrhe na plaći koju provodi poslodavac, a uređena je odredbama čl. 196. do 203. te čl. 284. Ovršnog zakona, temeljem valjane dokumentacije koju je poslodavac zaprimio. Omogućava se ovršenicima da za vrijeme posebnih okolnosti raspolažu svim primanjima po osnovi plaće i drugim stalnim primanjima, kako bi lakše prebrodili razdoblje posebnih okolnosti koje znatno utječe na njihovu financijsku situaciju. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti poslodavac će (tj. drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja):   Zakonom o interventnim mjerama su propisane iznimke od ovog moratorija, a odnose se na ovršne postupke radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu ovoga Zakona poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja zaprimat će nove ovršne isprave radi stjecanja prava prvenstvenog reda pri namirenju, ali neće plijeniti niti prenositi dio primanja ovrhovoditelju. Bitno je još napomenuti da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu ovoga novog Zakona ne teku zatezne kamate. Moratorij s provedbom ovrhe na plaći će trajati 3 mjeseca, odnosno do 1. kolovoza 2020. godine uz postojanje mogućnosti da se produži još za dodatna tri mjeseca. Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  i  odjelu računovodstva .Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR) je objavila dugoočekivani natječaj za provedbu mjere 6.4.1. “Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima”. Svrha natječaja je razvoj postojeće nepoljoprivredne djelatnosti uz očuvanje postojećih ili stvaranje novih radnih mjesta s ciljem smanjenja depopulacije i poticanja održivog razvoja ruralnih područja. To je drugi put u posljednjih mjesec dana da se isti natječaj objavljuje, no neka se potencijalni prijavitelji ne zbune – agencija je prvu verziju poništila nekoliko dana nakon objave te je verzija od 28. travnja 2020. važeća verzija. Tko su prihvatljivi prijavitelji? Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika najmanje 12 mjeseci u trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu, u rangu mikro i malih poslovnih subjekata, a koja pripadaju ekonomskoj veličini iskazanoj u ukupnom standardnom ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva (SO) najmanje 2.000 eura i koji ovim ulaganjima razvijaju nepoljoprivrednu djelatnost. Kolika je stopa sufinanciranja i koji su iznosi potpore? Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava, a po projektu se financira do 70 % od ukupnih prihvatljivih troškova. Najniži iznos javne potpore po korisniku iznosi 3.500,00 eura, a najviši 200.000,00 eura u protuvrijednosti u kunama. Koje su prihvatljive aktivnosti? Nepoljoprivrednim djelatnostima se smatraju: a) prerada i/ili marketing i/ili izravna prodaja proizvoda, b) usluga u ruralnim područjima, a koja može obuhvaćati: – usluge u poljoprivrednim, šumarskim i veterinarskim djelatnostima, – usluge u društvenim djelatnostima i – intelektualne usluge c) tradicijski i umjetnički obrti, d) turizam u ruralnom području. U svim navedenim sektorima prihvatljivi su troškovi gradnje/rekonstrukcije i opremanja objekata, kupnje novih gospodarskih vozila i plovila, strojeva i opreme te kupnje živih životinja, ukoliko je trošak povezan sa djelatnošću u navedenom sektoru. Također je prihvatljiv trošak kupnje zemljišta i objekata radi realizacije projekta i to u iznosu do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta. Ima li kakvih izuzetaka? Projekti se moraju provoditi u naseljima s najviše 5.000 stanovnika u području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište poljoprivrednog gospodarstva ili u susjednoj JLS s kojom graniči kopnenom granicom u naselju do 5.000 stanovnika. Najveća je novost da su područja provedbe projekata, što se tiče ulaganja u smještajne kapacitete, sada rangirana prema razvijenosti jedinice lokalne samouprave, stoga postoji konkretan popis općina u kojima ulaganja u tom sektoru nisu prihvatljiva aktivnost. Koji je rok za prijavu? Prijave se zaprimaju od 28. svibnja do 28. srpnja 2020. godine. Kako se prijaviti? Prijava se izvršava elektronički, putem sustava AGRONET, te se sva popratna dokumentacija učitava u sustav.   S obzirom na specifičnost natječaja i složenu dokumentaciju koju treba pripremiti, naša je preporuka angažirati stručnjake koji će vas voditi kroz čitav proces pripreme dokumentacije i same prijave. UHY tim je i dalje na radu od kuće, no nazovite nas na 021 612 673 ili nam pišite na savjetovanje@uhy.hr te uz našu pomoć osigurajte sredstva za kvalitetniji život u ruralnom području!Dana 28.03.2020. godine HUP – Udruga ugostiteljstva i turizma, Sindikat turizma i usluga Hrvatske te Sindikat Istre Kvarnera i Dalmacije potpisali su Sporazum koji izvan snage stavlja Kolektivni ugovor ugostiteljstva koji je potpisan 20. prosinca 2019. godine te njegov Dodatak koji je potpisan 4. veljače 2020. godine. Što to znači za radnike u ugostiteljstvu? S obzirom da je poslodavcima u ugostiteljstvu i turizmu zaustavljeno poslovanje i nisu u mogućnosti poštivati obveze ugovorene kolektivnim ugovorom za ugostiteljstvo, Sporazumom se određuje kako se odredbe Kolektivnog ugovora ugostiteljstva (uključujući i Dodatak) neće primjenjivati do odluke nadležnih državnih tijela o prestanku izvanrednih mjera uvjetovanih pandemijom COVID-19. Kako će se to odraziti na plaću u ugostiteljstvu za mjesec travanj i dalje? Prilikom obračuna plaće za travanj, poslodavci koji su obuhvaćeni Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva nisu obvezni primjenjivati sljedeće: • Uvjet minimalne bruto plaće sukladno složenosti posla • Uvećanje plaće radnika dodacima na osnovnu plaću Što ako je poslodavac odlučio radnicima u ugostiteljstvu smanjiti plaću na iznos minimalne plaće? U tom slučaju poslodavac treba sklopiti aneks ugovora o radu, dok u slučaju kad poslodavac neće obračunavati dodatke na osnovnu plaću, potrebno je donijeti Odluku u skladu sa Sporazumom. Može li  se plaća smanjiti ispod minimalne plaće? Bitno je naglasiti da se bez obzira na suspenziju Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo mora uvažavati Uredba o visini minimalne plaće kojom je propisano da minimalna plaća za rad u punom radnom vremenu za 2020. godinu iznosi 4.062,51 kuna. Do kada se može obračunavati plaća po ovim uvjetima? U trenutku prestanka izvanrednih mjera, stranke potpisnice će novim Sporazumom dogovoriti prestanak moratorija i nastavak važenja odredbi Kolektivnog ugovora ugostiteljstva. Mjere popuštanja ne znače i prestanak izvanrednih mjera. Prestanak izvanrednih mjera i prestanak moratorija će biti javno objavljen. Ako imate dodatnih pitanja u vezi obračuna plaće tijekom suspenzije kolektivnog ugovora obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja na mail porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr.PDV kod donacija zaštitne opreme Porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a su prema posebnom propisu za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, oslobođeni plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga, obavljene bez naknade ili protučinidbe, koji su potrebni za borbu protiv učinaka bolesti COVID-19, do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu posebnog propisa. Oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se za isporuke dobara i usluga bez naknade ili protučinidbe obavljene u ožujku 2020. i prvom tromjesečju 2020. čija obveza dospijeva do 30. travnja 2020. te isporuke obavljene do 20. lipnja 2020. Isporuke oslobođene plaćanja PDV-a prema posebnom propisu iskazuju se u Obrascu PDV pod točkom I.10. – Ostala oslobođenja. Porezni obveznici koji doniraju dobra i usluge potrebne za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19 imaju pravo odbiti pretporez za donirana dobra, odnosno obavljene usluge bez naknade ili protučinidbe. Oslobođenje od plaćanja PDV-a ne primjenjuje se na isporuke dobara i usluga potrebnih za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19 uz naknadu ili ako su plaćene iz prikupljenih novčanih donacija.    PDV pri uvozu dobara iz trećih zemalja   Oslobođenje od carina i PDV-a pri uvozu robe potrebne za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19  Zbog proglašenja izvanrednog stanja javnog zdravlja od međunarodnog značaja, te proglašenja bolesti COVID-19 pandemijom od strane Svjetske zdravstvene organizacije, Europska Komisija je temeljem upućenih zahtjeva pojedinih država članica donijela Odluku o oslobađanju od carina i poreza na dodanu vrijednost pri uvozu robe potrebne za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19. Oslobođenje od plaćanja PDV-a prema Odluci Europske komisije primjenjuje se na dobra koja se uvoze do 31. srpnja 2020., a odnosi se na opremu koja će se besplatno podijeliti ili staviti na raspolaganje osobama pogođenima pandemijom bolesti COVID-19, osobama koje su ugrožene tom pandemijom ili osobama uključenima u borbu protiv nje. Korisnici oslobođenja na temelju Odluke Europske Komisije su državne organizacije, uključujući državna tijela, javna tijela i ostala ravnopravna tijela ili organizacije koje su odobrila nadležna tijela u Republici Hrvatskoj ili druga osoba koja dobra uvozi u njihovo ime. Listu proizvoda na koje se odnosi oslobođenje od plaćanja uvoznih carina i PDV-a možete preuzeti u sljedećem prilogu. Covid-19 – indicative list of products to be imported duty – vat free   Plaćanje PDV-a pri uvozu Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona definira da se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti PDV pri uvozu ne plaća u propisanom roku za plaćanje uvoznih davanja, već će se za uvoz dobara obavljen od 09. travnja do 20. lipnja 2020. godine smatrati da je PDV pri uvozu plaćen, ako ga porezni obveznik upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost istovremeno iskaže kao obvezu u prijavi poreza na dodanu vrijednost (redni broj II.15. – Obračunani PDV pri uvozu) uz istodobni odbitak pretporeza (redni broj III.14. – Pretporez pri uvozu). Ovu mogućnost privremenog obračunskog načela iskazivanja PDV-a pri uvozu bez odljeva novčanih sredstava mogu koristiti samo oni porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a i koji korištenje ove mogućnosti zatraže od svog carinskog zastupnika podnošenjem zahtjeva. Za provedbu mogućnosti obračunskog načela iskazivanja PDV-a, Carinska uprava je izdala Uputu koju možete preuzeti u PDF-u. Uputa Carinske uprave   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail  porezni.savjetnik@uhy.hr   i  odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr .  Ministarstvo turizma i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) zaključili su „Sporazum o poslovnoj suradnji na provedbi mjera osiguravanja likvidnosti poduzetnicima u sektoru turizma“ čime je omogućeno odobrenje izravnih beskamatnih kredita HBOR-a. Mjera se provodi u turističkim djelatnostima a primjenjuje se na zahtjeve zaprimljene i odobrene u HBOR-u do 31.12.2020. ili do iskorištenja osiguranih sredstava. Pravo na ostvarivanje kredita ne postoji već će HBOR o svakom podnesenom zahtjevu donijeti posebnu odluku.   Tko može podnijeti zahtjev za dobivanje kredita? Mikro, mali i srednji poduzetnici definirani Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva s registriranim osnovnim djelatnostima:   Koji su uvjeti potrebni za podnošenje zahtjeva? Poduzetnici mogu podnijeti zahtjev ukoliko je poslovna aktivnost smanjena ili u potpunosti obustavljena uslijed izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19 virusa na jedan od sljedećih načina:   Za koju namjenu će biti odobreni krediti? Sredstva dobivena kreditom moći će se koristiti za: Dobivena sredstva se neće moći koristiti za plaćanje kreditnih obveza prema poslovnim bankama i drugim financijskim institucijama i PDV-a.   U kojoj valuti će biti odobren kredit?   Koji iznosi kredita stoje na raspolaganju?   Koja je visina kamatnih stopa?   U određenim slučajevima kamatna stopa može biti i viša, ovisno o cijeni raspoloživih izvora financiranja i o mogućnostima dodjele državnih potpora ili potpora male vrijednosti korisniku kredita.   Koji je rok te način korištenja kredita? Rok korištenja kredita je 12 mjeseci uz mogućnost jednokratne ili sukcesivne isplate na temelju dokumentacije kojom se dokazuje namjensko korištenje. Također, postoji mogućnost isplate sredstava na račune dobavljača temeljem dokumentacije za namjensko korištenje kredita ili na račun korisnika kredita, uz obavezno pravdanje namjenskog korištenja sredstava u roku od 60 dana od isplate sredstava na račun.   Na koji način i u kojim rokovima se otplaćuje kredit? Rok otplate kredita je do 5 godina, uključujući poček do 12 mjeseci, dok ukupan rok korištenja kredita i počeka ne može biti dulji od 18 mjeseci. Kredit se može vraćati u jednakim tromjesečnim ili šestomjesečnim ratama.   Koji su instrumenti osiguranja kredita? Krediti će biti osigurani jamstvom u obliku polica osiguranja portfelja kredita za obrtna sredstva za izvoznike ili jamstvom HAMAG-BICRO-a, a u skladu s pravilima Osiguranja izvoza odnosno HAMAG-BICRO-a te mjenicama i zadužnicama. Iznimno i ovisno o procjeni rizika transakcije i korisnika kredita te ovisno o dostupnosti instrumenata osiguranja u odnosu na pojedinu transakciju i korisnika kredita, HBOR je ovlašten s korisnikom kredita ugovoriti i druge instrumente osiguranja u skladu s internim aktima HBOR-a.     Naš je tim do daljnjeg na radu od kuće, no dostupni smo vam putem svih oblika virtualnih kanala. Nazovite nas na 021 612 673 ili nam pišite na savjetovanje@uhy.hr već danas i uz našu pomoć uspješno prebrodite ovu krizu!              Dana 18. travnja na snagu je stupila dopuna Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Ovim Zakonom je uvedena odgoda za razdoblje od 3 mjeseca od strane Fine za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa. Odnosno, zastoj s ovrhama traje do 18.7.2020., s time da se ovaj rok odlukom Vlade Republike Hrvatske može produžiti za još tri mjeseca. Donesenim promjenama omogućeno je fizičkim osobama raspolaganje svim primanjima koja primaju na račune u bankama kako bi lakše prebrodili razdoblje posebnih okolnosti koje znatno utječe na njihovu financijsku situaciju. Međutim, bitno je naglasiti da odredbe ovog Zakona ne utječu na provedbu ovrhe na plaći koja se provodi sukladno Ovršnom zakonu. Poslodavci trebaju, kao i do sada, dio plaće koji nije izuzet od ovrhe uplaćivati na radnikov redovan račun dok obveza isplate zaštićenog dijela plaće na zaštićeni račun i dalje postoji. Radnici će do 18.7.2020. moći slobodno raspolagati sredstvima koja su uplaćena na njihov redovni račun. Iznimno, Fina neće zastati s provedbom ovrhe u odnosu na ovršenike fizičke osobe ako se ovrha provodi radi namirenja:
  1. tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta,
  2. druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (u pravilu druga uzdržavanja i naknade štete radi izgubljenog uzdržavanja),
  3. tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine,
  4. ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te
  5. u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (radi se o ovrsi na sredstvima koja ne pripadaju ovršeniku već on njima samo upravlja, npr. račun stambene pričuve).
  Bitno je za naglasiti kako će za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Fina i nadalje zaprimati nove osnove za plaćanje te ih evidentirati u Očevidnik, ali u odnosu na ovršenike fizičke osobe neće slati naloge bankama za izvršenje, odnosno nakon evidentiranja u Očevidnik zastat će s daljnjim postupanjem. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Fina neće obračunavati zateznu kamatu.   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  i  odjelu računovodstva .