Na sjednici održanoj dana 29.06.2020. godine Upravno vijeće HZZ – a usvojilo je novu mjeru: Potpora za skraćivanje radnog vremena kojom Hrvatski zavod za zapošljavanje nastoji svoje aktivnosti usmjeravati na očuvanje radnih mjesta u djelatnostima i sektorima koji su najugroženiji, te pomoći poslodavcima kod kojih je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih Koronavirusom (COVID – 19) došlo do privremenog smanjenja opsega posla.   Koji poslodavci mogu koristiti mjeru skraćivanja radnog vremena? Poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika. Tvrtke u stečaju mogu koristiti ovu mjeru ukoliko su poslovno aktivne, imaju zaposlene i podmiruju svoje obveze.   Koji poslodavci ne mogu koristiti mjeru skraćivanja radnog vremena? Poslodavci koji nisu isplatili utvrđenu ili propisanu plaću prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu za sve mjesece koji prethode mjesecu za koji se traži potpora ne mogu koristiti mjeru. Udruge i ustanove koje nisu u sustavu poreza na dobit ne mogu koristiti mjeru.   Za koje radnike poslodavac može koristiti mjeru? Poslodavac iz ciljane skupine poslodavaca može koristiti mjeru za radnike zaposlene na puno radno vrijeme (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno). Prilikom podnošenja zahtjeva poslodavac za potporu može navesti samo radnike koji su kod njega bili zaposleni na dan 31. svibnja 2020. godine. Mjeru mogu koristiti predstavnici radnika u upravnim i nadzornim odborima odnosno drugim odgovarajućim tijelima koja nadziru vođenje poslova.   Za koje radnike poslodavac ne može koristiti mjeru? Mjera ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i slične (pod vlasnicima i suvlasnicima smatraju se osobe koje su imatelji više od 25% udjela u kapitalu društva). Poslodavac ne može podnijeti zahtjev za korištenje potpore za radnike kojima teče otkazni rok. Potpora se ne može ostvariti za radnike koji rade na daljinu.   Koja je visina potpore za skraćivanje radnog vremena? Vrijednost iznosa neto satnice skraćenog radnog vremena računa se po formuli: do 4.000,00 kuna podijeljeno s mjesečnim fondom sati za puno radno vrijeme za mjesec za koji je tražena potpora, množen brojem sati za koje se daje potpora. Npr. potpora koja se dodjeljuje u srpnju za radnika koji je odradio 144 sati (40 sati neodrađeno) od ukupno 184 radna sata iznosi 880,00 kuna (4.000,00 kuna / 184h x 40h).   Koja je visina potpore za skraćivanje radnog vremena za radnike kojima je neto plaća niža od 4.000,00 kuna? Za radnike čiji je iznos ugovorene ili propisane neto plaće niži od 4.000,00 kn u neto iznosu, uzima se u izračun naknade sata skraćenog radnog vremena iznos ugovorene ili propisane neto plaće.   Koliko iznosi maksimalno smanjenje fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena? Pojedini radnik može provesti do 50% mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena.   Koje su obveze poslodavca pri obračunu plaće? Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore koju isplaćuje radniku. Prema odobrenoj potpori Zavod će izvršiti i povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa iz i na osnovicu temeljem podatka Porezne uprave iz Obrasca JOPPD. Obveza poslodavca je radniku isplatiti ugovorenu ili propisanu plaću kao da je radio puno radno vrijeme, a naknadno će od Zavoda dobiti potporu po radniku proporcionalno skraćenju radnog vremena.   Smije li poslodavac dati otkaz radniku za kojeg koristi potporu? Poslodavac ne smije dostaviti otkaz ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu, najmanje 30 dana od dana prestanka korištenja potpore. Isto se ne odnosi na slučajeve prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, odlaska radnika u mirovinu, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, otkaza zbog skrivljenog ponašanja radnika, te izvanrednog otkaza ugovora o radu. U gore navedenim slučajevima, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu prema danima u kojima je osoba koristila potporu za skraćivanje radnog vremena prema Evidenciji o radnom vremenu. Koliko iznosi maksimalni iznos potpore? Maksimalni iznos potpore je 2.000 kn mjesečno neto po radniku.   U kojem razdoblju je moguće koristiti mjeru? U razdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca 2020. godine.   Koji je način odabira korisnika mjere? Javni poziv, u tekućem mjesecu za naredni mjesec, s izuzetkom lipnja 2020. godine.   Koji su kriteriji prilikom podnošenje zahtjeva?
  1. Osnovni kriterij kod podnošenja zahtjeva za potporu za skraćivanje radnog vremena je očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora minimalno 10%. Osim osnovnog kriterija poslodavac mora dokazati povezanost utjecaja epidemije COVID-19 na poslovanje i očekivanog pada ukupnog mjesečnog fonda radnih sati. Navedena povezanost dokazuje se ostvarenim padom prometa/primitaka u mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20% u odnosu na isti mjesec protekle godine i jednim od slijedećih razloga:
Iznimno, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije (grupa C po NKD) mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa u promatranom razdoblju manji od 20%, ali moraju dokazati jedan od navedenih razloga.
  1. Potpora se može dodijeliti poslodavcima koji zapošljavaju:
 
  1. Poslodavci koji podnose zahtjev za potporom za skraćivanje radnog vremena moraju:
Poslodavac je u obvezi do kraja svakog tekućeg tjedna korištenja potpore, za naredni tjedan dostaviti Zavodu, elektroničkim putem, raspored radnog vremena radnika koji koriste potporu za skraćivanje radnog vremena, lokaciju rada i početak rada radnika. Sve izmjene dostavljenog rasporeda iz razloga privremene spriječenosti za rad, korištenja godišnjeg odmora i slično, moraju se najaviti unaprijed, najkasnije prije početka rada radnika koji je pozvan na rad kao zamjena. Istekom mjeseca za koji je tražena potpora, poslodavac dostavlja Zavodu Evidenciju o radnom vremenu, potpisanu od strane radnika za koje je korištena mjera i odgovorne osobe kod poslodavca uz prihvaćanje materijalne i kaznene odgovornosti za sve potpisnike o točnosti iskazane evidencije radnog vremena. Evidencija se dostavlja za radnike koji su koristili potporu i može biti skupni dokument. Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza odnosno ukoliko je došlo do drugog načina prestanka ugovora o radu.   Kako poslodavac dokazuje pad prometa? Pad prometa dokazuje se putem predanih obrazaca PDV Poreznoj upravi. Porezna uprava će temeljem dostavljenih PDV obrasca, a na zahtjev Zavoda dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda za promatrano razdoblje. Ostali razlozi dokazuju se putem obrazložene vjerodostojne dokumentacije koje će poslodavac dostaviti Zavodu na propisani način.   Kako predati zahtjev? Predaja zahtjeva i prateće dokumentacije vrši se isključivo putem on line aplikacije na web adresi www.hzz.hr. Zavod zadržava pravo traženja dostave dokumentacije i na drugačiji način.   Kada se poslodavcu isplaćuju sredstva? Do 30. u mjesecu za prethodni mjesec.   Mogu li se kombinirati mjere? Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a kojima je trošak plaće opravdani trošak, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere.   U kojim slučajevima poslodavac mora vratiti potporu? Poslodavac koji je tražio potporu bit će obvezan vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore do 31. prosinca 2021. godine postupi na jedan od sljedećih načina:
  1. isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja;
  2. ako vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama koje su po zakonu ovlaštene zastupati društvo;
  3. dodijeli pravo osobama iz točke 2. na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica;
  4. isplati osobama iz točke 2. bilo koji iznos kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, sukladno propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka;
  5. stekne vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele.
  Više informacija možete pronaći u provedbenom dokumentu HZZ-a.  Na koju skupinu poslodavaca se odnosi mjera? Na poslodavce koji obavljaju gospodarsku djelatnost i zapošljavaju do 10 radnika. Iznajmljivači privatnog smještaja ne mogu koristiti mjeru te obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja nisu u sustavu poreza na dobit ili dohodak ne mogu koristiti mjeru.   Za koje radnike se može zatražiti potpora? Za radnike zaposlene kod prethodno navedenih poslodavaca ( bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno), uključujući osnivače, direktore, prokuriste i vlasnike obrta. Potpora se ne može ostvariti za umirovljenike, radnike iz trećih zemalja kojima je istekla dozvola za boravak i rad te radnike zaposlene nakon 30.06.2020. U potporu ulaze radnici koje je poslodavac naveo u trenutku podnošenja zahtjeva.   Koliko iznosi visina potpore za srpanj? Potpora za srpanj iznosi 2.000,00 kn po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio za radnike koji rade u nepunom radnom vremenu te 125 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.   U kojem periodu se predaju zahtjevi za dodjelu potpore? Zahtjevi za dodjelu potpore se predaju u razdoblju od 07. srpnja do 31.srpnja.   Koji su kriteriji za ostvarivanje prava na potporu za srpanj? Poslodavci trebaju dokazati da su u lipnju 2020. imali pad prihoda za najmanje od 50% u odnosu na lipanj 2019. i to na osnovu predaje PDV obrasca Poreznoj upravi. Ukoliko poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci, također treba dokazati pad za najmanje od 50% u lipnju 2020. u odnosu na veljaču 2020. na temelju predaje PDV obrasca za veljaču i lipanj 2020. Poslodavci koji nisu u sustavu PDV-a pad prihoda trebaju dokazati na temelju tablice pada prihoda. Poslodavci koji nisu isplatili utvrđenu ili propisanu plaću prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu za sve mjesece koji prethode mjesecu za koji se traži potpora ne mogu koristiti mjeru.   Koju dokumentaciju poslodavac treba dostaviti? Obrazac Zahtjeva s pripadajućim tablicama i Izjavu o točnosti podataka i razloga za korištenje potpore.   Na koji način se predaje zahtjev? Zahtjev se predaje preko online aplikacije na web adresi mjera-orm.hzz.hr.   U kojem roku će ići isplata sredstava za potporu? Do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.   Mogu li poslodavci istovremeno koristiti više mjera? Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a odnose se na trošak plaće, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere već im na raspolaganju stoji mogućnost stavljanja u mirovanje mjera koje naknadno mogu koristiti u preostalom razdoblju.   Koje su obveze poslodavca? Poslodavac treba obavijestiti HZZ (navesti datum i razlog otkaza) odmah ili najkasnije u roku od 8 dana ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s radnikom. Za opravdano otkazane ugovore o radu (istek ugovora na određeno, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovani otkaz, odlazak u mirovinu, otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika) poslodavac ostvaruje pravo na razmjerni dio prema danima koje je radnik odradio.   Do kada poslodavac treba dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći? Dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec poslodavac treba dostaviti najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore.   Ostvaruju li pravo na potporu poslodavci sezonskog karaktera? Poslodavci koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera, bez obzira na način registracije poslovnog subjekta, mogu koristiti potporu uz uvjet da su registrirali djelatnosti i izvršili prijavu na HZMO do 29.02.2020. te da su u trenutku predaje zahtjeva u aktivnom statusu.   Više informacija možete pronaći u provedbenom dokumentu HZZ-a.Porezna uprava na svojim stranicama je objavila uputu za ostvarivanje mjere oslobođenja od podmirivanja poreznih obveza i uputila javni poziv korisnicima mjere za dostavu dokumentacije. U nastavku donosimo pregled dokumentacije koju je potrebno dostaviti kao i način na koji će se otpis obveza provoditi. Na koga se odnosi mjera oslobođenja? Prema odredbama članka 107.a Općeg poreznog zakona i članka od 71.l do 71.n Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona, mjera se odnosi na sve porezne obveznike koji su zbog posebnih okolnosti imali pad prihoda/primitaka najmanje 50% u razdoblju od 20. ožujka do 20. lipnja 2020. u odnosu na isto razdoblje prošle godine za porezne obveze koje dospijevaju od 1. travnja 2020. do 20. lipnja 2020. Koji porezni obveznici ostvaruju djelomično oslobođenje? Porezni obveznici koji ostvaruju prihode veće od 7.500.000,00 kn, na temelju podataka iz prijava Poreza na dobit za 2019. djelomično će se osloboditi podmirivanja dospjelih poreznih obveza sukladno postotku pada prihoda/primitaka u odnosu na prethodnu godinu uz zadovoljenje uvjeta da je pad prihoda/primitaka najmanje 50%. Koje porezne obveze ne ulaze u oslobođenje? U nastavku slijedi pregled poreznih obveza na koje se ne primjenjuje mjera oslobođenja: Na koji način se provodi mjera oslobođenja? Porezni obveznici koji imaju odobren zahtjev za odgodu plaćanja dospjelih poreznih obveza za ostvarivanje prava navedene mjere ne podnose posebne zahtjeve već će Porezna uprava po službenoj dužnosti na temelju raspoloživih podataka provesti ovu mjeru. Zbog mogućnosti da Porezna uprava ne raspolaže podacima koji dokazuju pad prihoda/primitaka, upućen je javni poziv da svi porezni obveznici koji smatraju da udovoljavaju kriterijima, u nadležnu ispostavu Porezne uprave mogu dostaviti traženu dokumentaciju do 20. srpnja 2020. godine u dogovoru sa službenikom nadležne ispostave Porezne uprave. Kojim će poreznim obveznicima Porezna uprava provoditi otpis po službenoj dužnosti? Za porezne obveznike koji imaju odobren zahtjev za odgodom plaćanja dospjelih poreznih obveza, a istovremeno su obveznici PDV-a za travanj-lipanj 2019. te travanj-lipanj 2020., Porezna uprava raspolaže dovoljnom količinom podataka za usporedbu prihoda. Prilikom izračuna pada prihoda u obzir se uzimaju podaci o vrijednosti isporuka dobara i usluga iskazanih pod točkom I. i II.1 do II.3. Za one obveznike koji imaju pad najmanje 50% Porezna uprava će izvršiti otpis određenih poreznih obveza. Do odstupanja izračuna pada prihoda može doći kod poreznih obveznika koji porez na dodanu vrijednost utvrđuju prema naplaćenoj naknadi, kod statusnih promjena, kod obračuna vlastite potrošnje ili kod iskazanih predujmova u PDV obrascima koji u trenutku iskazivanja nisu prihod dok ne dođe do isporuke dobara ili usluga. Svi porezni obveznici koji smatraju da u obrascima PDV-a imaju iskazane podatke koji mogu utjecati na izračun, pozivaju se da se jave u nadležnu ispostavu Porezne uprave te dokažu ili dodatno pojasne pad prihoda. Kako će se vršiti otpis poreznim obveznicima koji nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost? Porezni obveznici koji ne plaćaju porez na dodanu vrijednost, a imaju odobren zahtjev za odgodom plaćanja dospjelih poreznih obveza morat će dostaviti dokumentaciju nadležnoj ispostavi Porezne uprave budući da ne raspolažu podacima na temelju kojih bi Porezna uprava mogla izvršiti otpis. U nastavku donosimo pregled dokumentacije koje pojedine skupine moraju dostaviti kako bi se proveo otpis: Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail  porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr .Strategije razvoja temeljni su planski dokumenti kojima se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivoga gospodarskoga i društvenoga razvitka. Njima se nastoji omogućiti usmjeravanje na razvojno perspektivne potencijale te njihovo iskorištavanje na najučinkovitiji način, stvaranjem sveobuhvatnog razvojnog plana jedinice lokalne samouprave za sve ključne sektore i razvojna područja. Osnovni cilj strateškog planiranja je utvrđivanje postojećeg stanja u određenoj zajednici te planiranje budućnosti kroz strukturirano promišljanje, definiranje vizije, izbor prioritetnih ciljeva, mjera i aktivnosti povezanih sa željenim razvojnim smjerom. Strateško planiranje je strukturirani metodološki proces čiji je ishod strateški dokument kojeg često prati provedbeni dokument za dio strateškog razdoblja, najčešće u obliku Akcijskog plana. Sve navedeno nikad nije bilo važnije. Da smo ovaj članak pisali početkom 2020., naglasak bismo vjerojatno stavili samo na dolazak novog financijskog i operativnog razdoblja unutar Europske unije i nukali predstavnike gradova i općina, odnosno članove lokalnih zajednica, da započnu procese strateških planiranja kako bi na vrijeme uočili i stvorili zalihu projekata za razdoblje 2021. – 2027. U jeku COVID-19 krize strateško planiranje i brzina djelovanja i prilagodbe dobila je još jednu iznimno važnu dimenziju, a tiče se spremnosti zajednice na promišljanje o rizicima i pripremu za kvalitetno upravljanje rizicima. Kvalitetan proces izrade strateškog planiranja okarakteriziran je adekvatnim resursima što uključuje dovoljno odvojenog vremena, mogućnost osiguravanja iskusnog facilitatora te pravovremenu uključenost i motiviranost svih relevantnih zainteresiranih dionika. No, krenimo od početka. Većina gradova i općina u Republici Hrvatskoj, zahvaljujući prošlim naporima i izvorima financiranja koji su poticali izradu strateških dokumenata, ima neki oblik strateškog dokumenta koji je vjerojatno svoj rok trajanja stavio do 2020. godine, odnosno do isteka programskog razdoblja na razini EU. Novina je na zakonodavnoj razini što je Zakon o strateškom planiranju uspostavio jasniji hijerarhijski odnos među nacionalnim, regionalnim i lokalnim strateškim dokumentima te se od početka 2020. obavezuje jedinice lokalne samouprave da donesu nove akte strateškog planiranja u skladu sa Zakonom i to najkasnije 6 mjeseci prije isteka starih strategija (koje su zakonski bile utemeljene na Zakonu o regionalnom razvoju iz 2014.). Kako je Covid kriza nastupila taman u trenutku kada su predstavnici JLS-ova trebali pristupiti reviziji postojećih dokumenata, cijeli se proces već oduljio i vjerojatno će potrajati do kraja ove godine. Istovremeno, cijela hrvatska javnost iščekuje da nova nacionalna strategija, Hrvatska 2030., konačno ugleda svjetlo dana, jer je ona ta koja ima ulogu krovnog nacionalnog strateškog dokumenta i koja će determinirati kako način usmjeravanja EU sredstava na sektorske i teritorijalne prioritete u RH, tako i okvir strateškog planiranja za sve strategije nižeg reda, uključujući i one gradske i općinske. Čak i da zakon nije zahtijevao reviziju postojećih planova, logično je da u svijetu koji se brzo mijenja strateški dokumenti izrađeni 2015. godine više nemaju adekvatno definirane ciljeve razvoja. Stoga je važno da čelnici jedinica lokalne samouprave, od najmanje općine do najvećeg grada, sebi posvijeste kako je ostatak 2020. godine prilika za hvatanje koraka sa izradom strateških dokumenata na višim instancama. S obzirom da sam proces traje od 3 do 6 mjeseci i obuhvaća terensko prikupljanje podataka kroz organiziranje radionica i/ili fokus grupa s lokalnom zajednicom, obradu podataka, analizu resursa, analizu okruženja i unutarnjih kapaciteta, mudra lokalna uprava će započeti taj postupak već danas. Kao odgovor na pitanje postavljeno u naslovu ovog bloga, reći ćemo da izrada strategije lokalnog razvoja nije ni formalnost ni potreba, već prilika. Naime, strateško planiranje ne svodi se na produkciju dokumenta. Ono je proces u kojem se identificiraju i razmatraju opcije, komunicira se sa svima koji u taj proces trebaju biti uključeni, pokreće se one za koje želimo da nam se na tom putu pridruže i kroz taj se proces gradi međusobno povjerenje između predstavnika svih dionika unutar zajednice. Strateško planiranje koje se odvija iza zatvorenih vrata u razvoju gradova recept je za strategije koje ostaju mrtvo slovo na papiru. Tim UHY Savjetovanja već više od 15 godina sudjeluje u izradi dokumenata strateškog razvoja te smo pomogli velikom broju gradova i općina u Hrvatskoj proći kroz izazovan, ali uzbudljiv proces strateškog planiranja iz kojih su se iznjedrili neki zbilja sjajni projekti. Javite nam se na 021 612 673 ili na savjetovanje@uhy.hr i dozvolite da pomognemo i vama!Dosad jednom proveden, a potom dugo vremena osporavan zbog financiranja fizičkih osoba javnim sredstvima EU, javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća će konačno ugledati svjetlo dana. Prema dostupnim podacima, obiteljske kuće čine 65% stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40% od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu. Kako stoji u najavi Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, u državnom je proračunu osigurano ukupno 142 milijuna kuna namijenjena poboljšanju postojećeg energetskog razreda obiteljskih kuća u Republici Hrvatskoj. Tko se može prijaviti? Na javni poziv će se moći prijaviti (su)vlasnici postojećih obiteljskih kuća energetskog razreda (prema Q H,nd) minimalno D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj ili C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj. Osnovni uvjet je da budu zakonito izgrađene odnosno legalne. Koja je definicija obiteljske kuće?  Obiteljska kuća u smislu ovog Programa je zgrada u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta: – ima najviše tri stambene jedinice; – ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2. Koliki iznos se može dobiti? Postotak sufinanciranja će za sve građane biti 60%, dok će se ranjivim skupinama građana obnova u potpunosti financirati. Pritom će listu prioritetnih kuća za pojedina područja izraditi i predložiti lokalni Centri za socijalnu skrb. Konačne iznose će definirati Fond za energetsku učinkovitost kada se natječaj objavi. Za što se novci mogu utrošiti? Mjere energetske obnove unutar ovog poziva obuhvaćaju: Što sve čini dokumentaciju za prijavu? Detaljan sadržaj dokumentacije potrebne za prijavu na poziv bit će također propisan u samom tekstu javnog poziva dok obavezna dokumentacija za prijavu minimalno uključuje: Gdje je dostupna natječajna dokumentacija i koji je rok za prijavu? Poziv će sa svim uvjetima sufinanciranja biti objavljen 25. lipnja 2020. na web stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a građani će za prikupljanje i izradu potrebne dokumentacije imati vremena tijekom ljeta jer će službeno zaprimanje ponuda putem online aplikacije započeti početkom rujna.  Tko je obveznik konsolidacije,  koje su obveze i rokovi za konsolidaciju? Obveza konsolidacije propisana je Zakonom o računovodstvu dok su detalji provedbe i pravila konsolidacije utvrđeni HSFI-jem 2 – Konsolidirani financijski izvještaji za male i srednje poduzetnike te MSFI-jem 10 – Konsolidirani financijski izvještaji za velike poduzetnike. Koji poduzetnici su obvezni konsolidirati financijske izvještaje? Veliki poduzetnici obvezni su konsolidirati financijske izvještaje prema odredbi ZOR-a, odnosno MSFI-ja 10 kada oni predstavljaju matično društvo koje ima kontrolu nad jednim ili više ovisnih društava. Mikro, mali i srednji poduzetnici obvezni su konsolidirati financijske izvještaje prema odredbi ZOR-a, odnosno HSFI-ja 2, kada oni predstavljaju matično društvo koje kontrolira jedno ili više ovisnih društava. Kada poduzetnici nisu obvezni konsolidirati financijske izvještaje? Prema ZOR-u, matica ne mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje za male grupe osim kada te male grupe uključuju i subjekte od javnog interesa. Nadalje, ako se u grupi osim matice nalaze samo ovisna društva koja pojedinačno ili skupno nisu značajna za konsolidirane godišnje financijske izvještaje, matično društvo nema obvezu konsolidacije, uz uvjet da ne obuhvaća subjekte od javnog interesa. Male grupe su grupe su one koje na konsolidiranoj osnovi na datum bilance ne prelaze dva od tri kriterija: Kako prijaviti konsolidaciju financijskih izvještaja? Matično društvo mora prijaviti obvezu konsolidacije Registru godiš­njih financijskih izvješća najkasnije do 30. travnja za prethodnu godinu, iznimno do 30. lipnja tekuće godine za 2019. godinu. Postupak prijave obveze konsolidacije i Obrazac za prijavu obveze konsolidacije objavljen je na mrežnim stranicama FINE-e. Koji je rok za prijavu i predaju konsolidiranih financijskih izvještaja? Obveznici sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja obvezni su ih predati za javnu objavu do 30. rujna tekuće godine, a iznimno za 2019. godinu predati ih do 30. listopada 2020. godine.   Ako imate dodatnih pitanja u vezi konsolidacije financijskih izvještaja, obratite se našem odjelu revizije ili na mail revizija@uhy.hr .