HBOR i HAMAG zajedno provode Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-19. Predmet Programa je izdavanje državnih jamstava u ime i za račun Republike Hrvatske za nove kredite za likvidnost za rješavanje problema izazvanih krizom kao posljedicom pandemije COVID-a 19. Ukupan fond jamstva iznosi 600.000.000 kuna. Po jednom korisniku se može ostvariti maksimalno 800.000 EUR za jamstvo, uz najvišu kamatnu stopu do 2%. Otplata kredita je od 1 do 5 godina. Vezano za provedbu Programa , za velike poduzetnike je nadležan HBOR, a za MSP HAMAG-BICRO u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Za više informacija o Programu i potencijalu financiranja vaših potreba u poslovanju, obratite nam se s povjerenjem na  021  612  673 ili na savjetovanje@uhy.hrNakon svih nedaća koje su snašle poduzetnike iz kulturnih i kreativnih industrija uslijed COVID-19 epidemije, evo jedne dobre vijesti. Podsjetimo, kulturne i kreativne industrije, u koje, među ostalim, spadaju filmska industrija, dizajn i arhitektura, do pandemije koronavirusa su bile jedan od globalno najbrže rastućih sektora. Zapošljavale su visoko kvalitetne i obrazovane kadrove s plaćama osjetno većim u odnosu na druge industrije te su privlačile ulaganja.  Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj u tim industrijama radi oko 124 tisuće ljudi. Od ponedjeljka, 27. srpnja 2020. godine poduzetnici iz tih djelatnosti mogu podnijeti zahtjev poslovnim bankama za odobrenje kredita uz korištenje državnih jamstava osiguranih Programom jamstava za kredite za poduzetnike aktivne u području kulture i kreativnih industrija. Rezultat je to suradnje Ministarstva kulture i medija, Ministarstva financija i HAMAG-BICRO, a u okviru drugog paketa mjera čiji je cilj poticanje i ponovno pokretanje proizvodnje i distribucije kulturnih sadržaja te osiguravanje dodatne likvidnosti poduzetnika u području kulturnih i kreativnih industrija na koje je zabrana okupljanja i otkazivanja događanja, zatvaranja kazališta, kina i koncertnih dvorana ostavila negativne posljedice. Program je temeljen na Privremenom okviru Europske komisije – za mjere državne potpore u svrhu podrške kulturnom i kreativnom sektoru u aktualnoj pandemiji COVID-19 te ga je 17. lipnja 2020. godine odobrila Europska komisija, a 2. srpnja 2020. godine usvojila Vlada RH. Programom je predviđeno 300 milijuna kuna kredita uz jamstvo u iznosu 100 % glavnice kredita, odnosno najviše 800.000 EUR po korisniku. Najkraće trajanje jamstva je 1 godina, dok najduže trajanje iznosi 5 godina unutar kojih je moguće odobriti do 1 godinu počeka. Rok korištenja kredita iznosi 6 mjeseci. Kamatnu stopu definira poslovna banka, ali ista ne smije prelaziti 2 %. Programom su obuhvaćeni isključivo krediti namijenjeni obrtnim sredstvima. Prihvatljivi korisnici su subjekti malog gospodarstva registrirani prema NKD-u za obavljanje djelatnosti u kulturi i kreativnim industrijama što uključuje arhitekturu, audiovizualne djelatnosti, baštinu, dizajn, izvedbene umjetnosti (kazalište, ples i glazba), knjigu i nakladništvo, medije te primijenjene i vizualne umjetnosti. Prihvatljivi korisnici su oni koji mogu dokazati da je koronavirus imao negativan utjecaj na poslovanje unutar propisanih djelatnosti te oni koji nisu bili u teškoćama na dan 31.12.2019. godine. Poduzetnici kreditna zaduženja za financiranje obrtnih sredstava ugovaraju isključivo u poslovnim bankama. Ministarstvo kulture i medija i HAMAG-BICRO su do trenutka objave suradnju u provedbi Programa realizirali s Hrvatskom poštanskom bankom, Privrednom bankom Zagreb i Raiffeisenbank Austria. Detaljnije informacije o dokumentaciji, proceduri i uvjetima dostupne su na stranicama HAMAG – BICRO.   HZZ je na svojim stranicama objavio novu mjeru za srpanj-kolovoz. U nastavku donosimo pregled uvjeta, visine potpore, dokumentaciju koju treba ispuniti kao i obveze poslodavaca i Zavoda.   Za koje mjesece se mjera koristi? Mjera se odnosi na srpanj i kolovoz 2020. godine. Svaka 2 mjeseca Upravno vijeće HZZ-a donosit će odluku o mogućem produljenju mjere.   Koje djelatnosti mogu aplicirati na potporu? Prihvatljive djelatnosti prema NKD-u za korištenje navedene mjere su sljedeće: H – Prijevoz i skladištenje (prvenstveno prijevoz putnika i to kopnom) I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića J – Informacije i komunikacije N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima) R – Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale djelatnosti koje nisu klasificirane NKD-om: Organizatori sajmova i vjenčanja, audio i video snimanje, prodaja ulaznica te najam dvorana Prihvatljivim poslodavcima smatraju se trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i koji su po toj osnovi i osigurani.   Za koje radnike se može tražiti potpora? Svi radnici zaposleni kod poslodavaca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, rade li u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i izaslanog radnika) te radnici zaposleni u podružnicama predstavništva stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj. Ciljana skupina radnika ne uključuje: Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a svi poslovni subjekti zajedno imaju više od 10 zaposlenih radnika, potpora se ne odobrava za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste.   Kolika je visina potpore? Mjera srpanj-kolovoz iznosi 4.000,00 kn po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio za radnika prema broju sati u nepunom radnom vremenu te 250,00 kn doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.   Koji je rok zaprimanja zahtjeva? Za zahtjeve zaprimljene u razdoblju od 08. srpnja do 31. srpnja 2020. godine odobrit će se isplata troškova plaće za srpanj i kolovoz 2020. godine, a za zahtjeve zaprimljene u razdoblju od 01. kolovoza do 31. kolovoza 2020. godine odobrit će se isplata troškova plaće za kolovoz 2020. godine.   Koji je prihvatljivi pad prihoda? Poslodavci trebaju dokazati pad prihoda u lipnju 2020. za najmanje 60% u odnosu na lipanj 2019. kako bi ostvarili potporu za srpanj, te moraju dokazati pad prihoda u srpnju 2020. u odnosu na srpanj 2019. također najmanje 60% kako bi ostvarili potporu za kolovoz. Navedeni pad dokazivat će se predajom PDV obrazaca Poreznoj upravi. Tromjesečni obveznici PDV-a dokazuju pad prometa/prihoda od 60% u drugom tromjesečju 2020., u odnosu na drugo tromjesečje 2019. Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati pad prometa/prihoda za najmanje 60% u lipnju 2020. u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca za lipanj i veljaču 2020.g. Poreznoj upravi, odnosno pad prometa/prihoda od 60% u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na prvo tromjesečje 2020 ukoliko je tromjesečni porezni obveznik. Porezna uprava će temeljem dostavljenog PDV obrasca, a na zahtjev Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prometa/prihoda za promatrano razdoblje. Ukoliko je postotak pada prometa/prihoda najmanje 60% uz zadovoljavanje ostalih uvjeta može se odobriti potpora. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prometa/prihoda na temelju tablice pada prometa/prihoda.   Koja je dokumentacija potrebna za prijavu zahtjeva? Prijava na potporu vrši se isključivo putem web aplikacije, a potrebna dokumentacija dostupna je na stranicama HZZ-a.    Koje su obveze poslodavca? Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza. Za opravdano otkazane ugovore o radu, što uključuje istek ugovora na određeno, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovani otkaz, odlazak radnika u mirovinu i otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu prema danima koje je osoba odradila u mjesecu otkaza. Ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu krivnjom poslodavca, isti ne ostvaruje pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu. Poslodavac koji je tražio potporu za 50 i više radnika bit će u obvezi vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore pa zaključno s 31. prosincem 2021. godine postupi na jedan od slijedećih načina:     Koji je rok za predaju dokaza o isplati plaće? Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za mjesec srpanj 2020., najkasnije do 5. rujna 2020., a za kolovoz najkasnije do 5. listopada 2020. Isto se ne odnosi na obrtnike i ostale samostalne obveznike plaćanja doprinosa koji nisu u zakonskoj obvezi isplate plaće. Isti će dostaviti izjavu da su sredstva utrošena sukladno namjeni potpore. Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće (Izvod s poslovnog računa), oznaka Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD) i OIB svakog radnika za kojeg je isplaćena Potpora za svaki mjesec isplate plaće.   U kojem roku će HZZ isplatiti sredstva? HZZ se obvezuje isplatiti potporu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.   Više informacija možete pronaći u provedbenom dokumentu HZZ-a.UHY in Croatia okuplja vrhunske stručnjake iz područja računovodstva i EU fondova. Dovoljno je bio jedno inspirativno druženje ove ekipe UHY stručnjaka i rodila se ideja za novi IKT projekt: “UHY klijent Cloud Accounting” – aplikaciju za online dostavu računa i pregled poslovanja gdje će UHY HB EKONOM za svoje klijente, korisnike računovodstvenih usluga, kreirati aplikaciju za online slanje računa i pregled poslovanja, kojom poduzetnici pristupaju svim računovodstvenim podacima svoje firme s bilo kojeg uređaja i u bilo kojem trenutku. Službeni NAZIV PROJEKTA je: „Cloud Accounting  – računovodstvo budućnosti“ CILJEVI PROJEKTA Glavni cilj projekta jest unaprjeđenje konkurentnosti društva UHY HB EKONOM uvođenjem novog vrhunsko IKT rješenja u poslovanje društva i njegovih klijenata. Projektom se adresira problem u poslovanju društva usmjeren na korištenje zastarjelog softvera kojim se ne omogućuje digitalizacija poslovanja i koji usporava poslovanje društva na svim procesnim razinama. Provedbom projekta nabavlja se holističko IKT rješenje za cloud usluge računovodstva kojim se unaprjeđuju procesi Upravljanje financijama i računovodstvom, upravljanje kadrovima, upravljanje imovinom , strateško planiranje te upravljanje rizicima. Ciljne skupine su zaposlenici poduzeća, društvo te svi korisnici računovodstvenih  usluga Prijavitelja. REZULTAT PROJEKTA Provedbom projekta u potpunosti se adresiraju navedeni problemi te će se centralnom aktivnosti projekta nabaviti softversko rješenje za cloud računovodstvo koje ima integrirane funkcije koje odgovaraju na navedene izazove u poslovanju, a na temelju kojih će se unaprijediti sljedeći poslovni procesi:
  1. Upravljanje ljudskim resursima kroz funkcionalnost rješenja kojim se omogućuje praćenje plaća, zadataka, obveza, ali i olakšava kontroling, sustav nagrađivanja i cjelokupna komunikacija u društvu.
  2. Financije i računovodstvo – kroz integrativne funkcionalnosti cloud računovodstvenog softvera cjelokupni proces financija i računovodstva će se unaprijediti i modernizirati kreirajući novu i potpuniju uslugu društva.
  3. Logistika – korištenjem cloud računovodstvenog rješenja anulirat će se potreba za preuzimanjem fizičke dokumentacije od klijenata, ali i optimizirati protočnost informacija unutar društva
  4. Prodaja – novo rješenje će poboljšati praćenje transakcija i odnosa sa svim klijentima, stvarajući preduvjete za poboljšane prodajne strategije; nadalje, nova usluga omogućit će nov i prilagođen pristup prodajnim kanalima
  5. Upravljanje imovinom – softverskim rješenjem uvodi se cloud poslovanje čime se snižavaju i eliminiraju zahtjevi za čuvanjem registratora sa fizičkim dokumentima. Također se unaprjeđuje sigurnost sve imovine, posebice osjetljivih poslovnih podataka.
  6. Strateško planiranje – Izvještajnim funkcionalnostima novog softvera doprinosi se olakšavanju i podršci strateškom odlučivanju na svim razinama.
  7. Upravljanje rizicima – kroz integrativne funkcionalnosti novonabavljenog softvera olakšava se praćenje i izbjegavanje rizika izvedbe usluge, rizik gubljenja i kompromitacije osjetljivih poslovnih podataka.
Kroz holističko IKT rješenje implementirat će se procesna integracija na svim razinama poslovanja društva, što će posljedično osnažiti proizvodnost društva, poboljšati kvalitetu i brzinu usluge, omogućiti kvalitetnije poslovanje s novim klijentima, posebice s klijentima iz inozemstva te, zaključno, bitno osnažiti konkurentnost društva, postavljajući ga na tržištu kao vodeću računovodstvenu tvrtku na ciljanom tržištu kao i pronalazak novih strateških klijenata te bitno unaprijeđena usluga na temelju IKT rješenja obuhvaćenog ovim projektnim prijedlogom. KRATKI OPIS PROJEKTA Tvrtka UHY HB EKONOM d.o.o. na tržištu posluje od 1995. godine te klijentima nudi široki spektar stručnih poslovnih usluga, među kojima dominiraju računovodstvene, porezne, revizorske i srodne savjetodavne usluge u poslovanju. Kao jedan od poslovnih lidera na području Splitsko dalmatinske županije, tvrtka nastoji visokom razinom poslovanja privući najkvalitetnije klijente te nastaviti pozitivan poslovni rast i prirodno širenje temeljeno na kvaliteti i pouzdanosti pružene usluge. Društvo u svom poslovanju koristi postojeći softver koji spada u tradicionalnu vrstu softverskog rješenja za vođenje knjigovodstva i računovodstvenih usluga. Softver nema automatizaciju poslovanja i usluge, zahtjeva značajno rasipanje vremena na način da zaposlenici peko 90% poslovnih dokumenata moraju knjižiti i obrađivati ručno, bez izvjesne ‘artificial intelligence’ podrške na svim razinama knjiženja, što dovodi do niske produktivnosti zaposlenika, produljenjem vremena za jednostavne zadatke i posljedično dovodi do niže konkurentnosti društva od potencijala. Navedeni problemi izravno dovode do zastoja prilikom organizacije svih procesa unutar društva, posebice u logistici gdje dolazi do potrebe donošenja dokumentacija na lokaciju Prijavitelja od strane klijenata, a uslijed takvih analognih transakcija visok je rizik pogreške, gubitka dokumenata te je općenito kvaliteta usluge na nedovoljnoj razini, čime pate i prodajni procesi društva, budući da isto ne nudi vrhunsku modernu uslugu sa svim IKT prednostima u poslovanju. Glavni cilj projekta jest unaprjeđenje konkurentnosti društva UHY HB EKONOM uvođenjem novog vrhunsko IKT rješenja u poslovanje. Provedbom predloženog projekta adresirat će se navedeni ključni problemi u poslovanju Prijavitelja te će se provedbom centralne projektne aktivnosti nabaviti sljedeće softversko rješenje: Softver za računovodstvo u oblaku unutar kojeg će se integrirati sva rješenja koja su društvu potrebna kako bi implementiralo holističku procesnu integraciju temeljenu na optimiziranju i moderniziranju svih ključnih poslovnih procesa društva. Predloženi softver će integrirati sve stare funkcije koje posjeduje i postojeći softver, a koje će i dalje biti korisne Prijavitelju za vođenje svakodnevnog poslovanja. Nadalje, softver će imati mogućnost automatizacije unosa dokumenata, točnije, svi klijenti Prijavitelja moći će se udaljeno spojiti na softver u obliku web aplikacije preko kojeg će se moći učitati slikani i/ili skenirani dokumenti, automatski raspodjeliti prema vrsti dokumenta (naznake za mape) i na taj način se izravno povezati sa sustavom Prijavitelja, bez potrebe za fizičkim donošenjem papirnatih dokumenata. Sustav će time omogućiti veću produktivnost zaposlenika, anulirati mogućnost nastajanja grešaka u prikupljanju dokumentacije te će svi dokumenti biti provjerljivi i pretraživi prema nastanku i vrsti. Uz predloženi softver nabavit će se i odgovarajuća oprema na kojoj će softversko rješenje biti implementirano i uspješno korišteno od strane Prijavitelja. UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA: 829.516,59 HRK UKUPNI PRIHVATLJIVI TROŠKOVI PROJEKTA: 639.450,00 HRK IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA: 415.642,50 HRK RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: Projekt se provodi od 01.12.2019. do 01.10.2020. godine KONTAKT OSOBA: Helena Budiša, mail: split@uhy.hr  Za sve informacije  o Računovodstvu u oblaku obratite se našem “Računovođi u oblaku” na mail split@uhy.hr  a za pisanju i provedbu EU projekata na mail savjetovanje@uhy.hr . Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) koji se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020. Za više informacija o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima posjetite www.strukturnifondovi.hr. Za više informacija o Operativnom programu Konkurentnost i kohezija posjetite https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/ .Europska komisija je donijela prijedlog proračuna EU-a u iznosu od 166,7 milijardi eura za 2021., koji će se dopuniti bespovratnim sredstvima u iznosu od 211 milijardi eura i zajmovima u iznosu od oko 133 milijarde eura u okviru privremenog instrumenta za oporavak Next Generation EU, čija je svrha mobilizirati ulaganja i pokrenuti europsko gospodarstvo. U okviru godišnjeg proračuna i instrumenta Next Generation EU zajedno mobilizirat će se znatna ulaganja u 2021. kako bi se ublažila neposredna gospodarska i socijalna šteta uzrokovana pandemijom koronavirusa, pokrenuo održiv oporavak te zaštitila postojeća i otvorila nova radna mjesta. Proračun je također potpuno u skladu s obvezom ulaganja u budućnost kako bi se ostvarila zelenija, digitalnija i otpornija Europa. U pitanju je prvi proračun unutar novog VFO (Višegodišnjeg financijskog okvira) i prvi koji donosi novi sastav Europske komisije. Nacrtom proračuna za 2021., dodatno pojačanim instrumentom Next Generation EU, sredstva se usmjeravaju na područja u kojima mogu donijeti najviše koristi, uzimajući u obzir najvažnije potrebe za oporavkom država članica EU-a i naših partnera u svijetu. Financijska sredstva pridonijet će ponovnoj izgradnji i modernizaciji Unije poticanjem zelene i digitalne tranzicije, otvaranjem radnih mjesta i jačanjem uloge Europe u svijetu. U proračunu su uzeti u obzir europski prioriteti koji su važni za osiguravanje održivog oporavka. Izdvajamo najvažnije prijedloge: Nacrt proračuna za 2021. temelji se na prijedlogu Komisije za sljedeći dugoročni proračun Unije, predstavljen 27. svibnja 2020. Nakon što Europski parlament i Vijeće postignu dogovor o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i instrumentu Next Generation EU, Komisija će pismom izmjene prilagoditi svoj prijedlog proračuna za 2021. Ključno je da se nacrt proračuna donese brzo kako bi stotine tisuća poduzetnika, istraživača, poljoprivrednika i općina diljem Europe mogle iskoristiti sredstva i ulagati u bolju budućnost za sljedeće generacije, o čemu ćemo vas i mi redovito izvještavati našim komunikacijskim kanalima, stoga nas pratite!   Izvor: Predstavništvo EK u HrvatskojNa sjednici održanoj dana 29.06.2020. godine Upravno vijeće HZZ – a usvojilo je novu mjeru: Potpora za skraćivanje radnog vremena kojom Hrvatski zavod za zapošljavanje nastoji svoje aktivnosti usmjeravati na očuvanje radnih mjesta u djelatnostima i sektorima koji su najugroženiji, te pomoći poslodavcima kod kojih je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih Koronavirusom (COVID – 19) došlo do privremenog smanjenja opsega posla.   Koji poslodavci mogu koristiti mjeru skraćivanja radnog vremena? Poslodavci koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju 10 i više radnika. Tvrtke u stečaju mogu koristiti ovu mjeru ukoliko su poslovno aktivne, imaju zaposlene i podmiruju svoje obveze.   Koji poslodavci ne mogu koristiti mjeru skraćivanja radnog vremena? Poslodavci koji nisu isplatili utvrđenu ili propisanu plaću prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu za sve mjesece koji prethode mjesecu za koji se traži potpora ne mogu koristiti mjeru. Udruge i ustanove koje nisu u sustavu poreza na dobit ne mogu koristiti mjeru.   Za koje radnike poslodavac može koristiti mjeru? Poslodavac iz ciljane skupine poslodavaca može koristiti mjeru za radnike zaposlene na puno radno vrijeme (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno). Prilikom podnošenja zahtjeva poslodavac za potporu može navesti samo radnike koji su kod njega bili zaposleni na dan 31. svibnja 2020. godine. Mjeru mogu koristiti predstavnici radnika u upravnim i nadzornim odborima odnosno drugim odgovarajućim tijelima koja nadziru vođenje poslova.   Za koje radnike poslodavac ne može koristiti mjeru? Mjera ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i slične (pod vlasnicima i suvlasnicima smatraju se osobe koje su imatelji više od 25% udjela u kapitalu društva). Poslodavac ne može podnijeti zahtjev za korištenje potpore za radnike kojima teče otkazni rok. Potpora se ne može ostvariti za radnike koji rade na daljinu.   Koja je visina potpore za skraćivanje radnog vremena? Vrijednost iznosa neto satnice skraćenog radnog vremena računa se po formuli: do 4.000,00 kuna podijeljeno s mjesečnim fondom sati za puno radno vrijeme za mjesec za koji je tražena potpora, množen brojem sati za koje se daje potpora. Npr. potpora koja se dodjeljuje u srpnju za radnika koji je odradio 144 sati (40 sati neodrađeno) od ukupno 184 radna sata iznosi 880,00 kuna (4.000,00 kuna / 184h x 40h).   Koja je visina potpore za skraćivanje radnog vremena za radnike kojima je neto plaća niža od 4.000,00 kuna? Za radnike čiji je iznos ugovorene ili propisane neto plaće niži od 4.000,00 kn u neto iznosu, uzima se u izračun naknade sata skraćenog radnog vremena iznos ugovorene ili propisane neto plaće.   Koliko iznosi maksimalno smanjenje fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena? Pojedini radnik može provesti do 50% mjesečnog fonda sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena.   Koje su obveze poslodavca pri obračunu plaće? Poslodavac je dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore koju isplaćuje radniku. Prema odobrenoj potpori Zavod će izvršiti i povrat obračunatih i uplaćenih doprinosa iz i na osnovicu temeljem podatka Porezne uprave iz Obrasca JOPPD. Obveza poslodavca je radniku isplatiti ugovorenu ili propisanu plaću kao da je radio puno radno vrijeme, a naknadno će od Zavoda dobiti potporu po radniku proporcionalno skraćenju radnog vremena.   Smije li poslodavac dati otkaz radniku za kojeg koristi potporu? Poslodavac ne smije dostaviti otkaz ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu, najmanje 30 dana od dana prestanka korištenja potpore. Isto se ne odnosi na slučajeve prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme, odlaska radnika u mirovinu, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu, otkaza zbog skrivljenog ponašanja radnika, te izvanrednog otkaza ugovora o radu. U gore navedenim slučajevima, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu prema danima u kojima je osoba koristila potporu za skraćivanje radnog vremena prema Evidenciji o radnom vremenu. Koliko iznosi maksimalni iznos potpore? Maksimalni iznos potpore je 2.000 kn mjesečno neto po radniku.   U kojem razdoblju je moguće koristiti mjeru? U razdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca 2020. godine.   Koji je način odabira korisnika mjere? Javni poziv, u tekućem mjesecu za naredni mjesec, s izuzetkom lipnja 2020. godine.   Koji su kriteriji prilikom podnošenje zahtjeva?
  1. Osnovni kriterij kod podnošenja zahtjeva za potporu za skraćivanje radnog vremena je očekivani pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih radnika zaposlenih kod poslodavca na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se traži potpora minimalno 10%. Osim osnovnog kriterija poslodavac mora dokazati povezanost utjecaja epidemije COVID-19 na poslovanje i očekivanog pada ukupnog mjesečnog fonda radnih sati. Navedena povezanost dokazuje se ostvarenim padom prometa/primitaka u mjesecu za koji se traži potpora od najmanje 20% u odnosu na isti mjesec protekle godine i jednim od slijedećih razloga:
Iznimno, poslodavci koji djeluju u sektoru prerađivačke industrije (grupa C po NKD) mogu ostvariti potporu i ako je pad prometa u promatranom razdoblju manji od 20%, ali moraju dokazati jedan od navedenih razloga.
  1. Potpora se može dodijeliti poslodavcima koji zapošljavaju:
 
  1. Poslodavci koji podnose zahtjev za potporom za skraćivanje radnog vremena moraju:
Poslodavac je u obvezi do kraja svakog tekućeg tjedna korištenja potpore, za naredni tjedan dostaviti Zavodu, elektroničkim putem, raspored radnog vremena radnika koji koriste potporu za skraćivanje radnog vremena, lokaciju rada i početak rada radnika. Sve izmjene dostavljenog rasporeda iz razloga privremene spriječenosti za rad, korištenja godišnjeg odmora i slično, moraju se najaviti unaprijed, najkasnije prije početka rada radnika koji je pozvan na rad kao zamjena. Istekom mjeseca za koji je tražena potpora, poslodavac dostavlja Zavodu Evidenciju o radnom vremenu, potpisanu od strane radnika za koje je korištena mjera i odgovorne osobe kod poslodavca uz prihvaćanje materijalne i kaznene odgovornosti za sve potpisnike o točnosti iskazane evidencije radnog vremena. Evidencija se dostavlja za radnike koji su koristili potporu i može biti skupni dokument. Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza odnosno ukoliko je došlo do drugog načina prestanka ugovora o radu.   Kako poslodavac dokazuje pad prometa? Pad prometa dokazuje se putem predanih obrazaca PDV Poreznoj upravi. Porezna uprava će temeljem dostavljenih PDV obrasca, a na zahtjev Zavoda dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda za promatrano razdoblje. Ostali razlozi dokazuju se putem obrazložene vjerodostojne dokumentacije koje će poslodavac dostaviti Zavodu na propisani način.   Kako predati zahtjev? Predaja zahtjeva i prateće dokumentacije vrši se isključivo putem on line aplikacije na web adresi www.hzz.hr. Zavod zadržava pravo traženja dostave dokumentacije i na drugačiji način.   Kada se poslodavcu isplaćuju sredstva? Do 30. u mjesecu za prethodni mjesec.   Mogu li se kombinirati mjere? Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a kojima je trošak plaće opravdani trošak, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere.   U kojim slučajevima poslodavac mora vratiti potporu? Poslodavac koji je tražio potporu bit će obvezan vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore do 31. prosinca 2021. godine postupi na jedan od sljedećih načina:
  1. isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojega poreznog razdoblja;
  2. ako vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima uprave i/ili izvršnim direktorima i/ili prokuristima i/ili drugim osobama koje su po zakonu ovlaštene zastupati društvo;
  3. dodijeli pravo osobama iz točke 2. na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica;
  4. isplati osobama iz točke 2. bilo koji iznos kao što su: bonus za postignute rezultate, nagrada za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, sukladno propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka;
  5. stekne vlastite dionice odnosno vlastite poslovne udjele.
  Više informacija možete pronaći u provedbenom dokumentu HZZ-a.