Cjelokupna je javnost kojoj su EU fondovi u Hrvatskoj od interesa sa zanimanjem pratila konac srpnja ove godine i formiranje nove Vlade Andreja Plenkovića i konačnu odluku o tome tko će doći na čelo nama iznimno važnog ministarstva zaduženog za EU fondove i regionalni razvoj. Izbor je pao na zajednici relativno nepoznatu Natašu Tramišak za koju tek vrijeme i ona sama treba pokazati da je sposobna voditi kompliciran sustav EU fondova u Hrvatskoj u ovom iznimno izazovnom trenutku. Da i nije bilo situacije s koronavirusom, Hrvatska je još trebala odraditi do kraja jedno operativno razdoblje (2014.-2020.) te pripremiti i početi ugovarati drugo (2021.-2027.). Ponukani velikim intervjuom koji je s njom odradio Jutarnji list i koji zvuči iznimno optimistično što se tiče rokova izvršenja svih potrebnih koraka i procedura, možemo ustvrditi kako sam optimizam podržavamo, no uz uzimanje u obzir određenih zaključaka nastalih na temelju dosadašnjeg iskustva. Potpuno pozdravljamo prelazak sa dosadašnje dvije NUTS 2 regije na više njih, jer su zbilja veće investicije u manje razvijena područja bile sputane činjenicom da su u istom košu sa većim i razvijenijim središtima. Međutim, ako se zbilja kontinentalni dio Hrvatske podijeli na tri regije, a četvrta ostane Jadranska Hrvatska u istom obujmu kao dosad, velika će se nepravda učiniti područjima Dalmatinske zagore, Like i svih ostalih ruralnih područja (po definiciji, u Republici Hrvatskoj je ukupno 80% teritorija klasificirano kao ruralno područje) koja bi ostala u istoj kategoriji razvijenosti s velikim centrima poput Rijeke i Splita. No, sve predložene raspodjele na manje regije neće imati dugoročnog ni mjerljivog učinka ako takvu raspodjelu ne prati istinska reforma javne uprave. Pritom prvenstveno mislimo na okrupnjavanje jedinica lokalne samouprave, redefiniranje razine i obujma regionalne samouprave i jasno razgraničenje ingerencije sve tri razine upravljanja (državne, regionalne i lokalne) po načelu supsidijarnosti na kojem počiva i sama Europska unija. Tek u takvim okolnostima lokalne zajednice mogu iznijeti veće i ozbiljnije projekte. Na primjer, investiciju od 10 milijuna kuna u izgradnju dječjeg vrtića općina čiji je godišnji proračun 25 milijuna kuna ne može baš jednostavno podnijeti, no da se udruži sa nekoliko susjednih općina te da izgrade zajednički veliki centralni vrtić projekt bi bio puno jednostavniji i manje opasan po ostatak javnih financija. Jasno je da za takvu reformu treba prije svega političke hrabrosti i nadamo se da ćemo je u nekom trenutku i doživjeti. Početkom operativnog razdoblja 2014.-2020. predstavnici sustava EU fondova u Hrvatskoj su na velika zvona najavljivali uvođenje tzv. Zajedničkih nacionalnih pravila, s namjerom da sva provedbena tijela za sve operativne programe u RH imaju isti pristup i metodologiju u praćenju provedbe projekata. Šest godina nakon smo i dalje svjedoci strahovite disproporcije u kapacitetima i načinu rada ljudi unutar različitih provedbenih tijela. Tijela koja su (bila) zadužena za praćenje operativnog programa Konkurentnost i kohezija su uglavnom pohvatala ritam, uvela procedure i trude se ispoštovati vlastite rokove vezane za odobravanje izvještaja i posljedična plaćanja, no tijela zadužena za Europski socijalni fond su postala notorna po nedovoljno kvalitetnom praćenju provedbe projekata i kašnjenju u odobravanjima i plaćanjima po više mjeseci. Nejasna je ostala i sama pravna narav ugovora o bespovratnim sredstvima, koji korisnik sredstava potpisuje sa provedbenim tijelima prve i druge razine, čime ostaje nejasan i sustav pravne zaštite. Sustav svakako mora prvo uvesti reda u vlastite redove i unificirati procedure kako bi olakšao posao i svojim ljudima koji prate provedbu projekata, a i korisnicima sredstava i njihovim konzultantima. Nadamo se da ćemo u sljedećem operativnom razdoblju biti svjesni da smo svi na istoj strani i da stremimo istom cilju: provesti što više kvalitetnih projekata i opravdati svaki uložen euro. Iako je ovo zaključak koji se nameće sam od sebe čim u Hrvatskoj stupite nogom preko kućnog praga, u provedbi EU projekata se pokazuje sva ranjivost fluktuacije hrvatskog zakonodavstva. Plastično govoreći, u razdoblju od 2-3 godine, koliko zna trajati ciklus od pisanja i prijave projekta do završetka njegove provedbe, za njega relevantni zakoni znaju doživjeti i do 4 različite verzije. U takvim se okolnostima ne snalazi nitko: ni opća javna uprava nadležna za konkretne zakone i mimo provedbe EU projekata, ni sam sustav EU fondova koji sam po sebi nema ingerenciju tumačenja zakonskih i podzakonskih akata, a pogotovo se ne snalaze korisnici koji na iste upite znaju dobiti dijametralno suprotne odgovore. Važan “podzaključak” vezan za pravnu nesigurnost i EU projekte je svakako pitanje provođenja postupaka javne nabave i posljedičnih financijskih korekcija. Republika Hrvatska je, revnosna kakva već jest kad je u pitanju hiperregulacija nekog područja, u važeći Zakon o javnoj nabavi unijela sve potrebne usklade sa EU direktivama koje se tiču tog područja, ali je usput donijela jedne od najnižih vrijednosnih pragova za same postupke na razini EU27, što je u spomenutom intervjuu ispravno uočila i ministrica. Izmjena ZJN 2016 bi u tom pogledu bila dobrodošla. Ono od čega korisnici najviše strepe u provedbi projekata su financijske korekcije. Jednostavno govoreći, pravilnik o financijskim korekcijama je poželjan jer predstavlja osnovna “pravila igre” za EU fondove i korisnici ih moraju imati na umu jer zbilja jesu “take it or leave it”. Međutim, ono što se pokazalo kao iznimno negativno jest raznolikost tumačenja navedenog pravilnika od strane različitih provedbenih tijela i činjenica da tijela odluke o korekcijama donose jednostrano i da se korisnik nema kome drugome žaliti na te odluke osim samom provedbenom tijelu. Kadija te tuži, kadija ti sudi. Podaci o ukupnim financijskim korekcijama koje su donesene u projektima koji se trenutno provode nisu objedinjeni, a nisu baš ni javno dostupni, no imajući na umu da je glavnina investicija iz EU fondova pripala javnom sektoru, jasno je kako će razliku koja u provedbi projekata nastaje opet morati nadoknaditi javni proračun, odnosno porezni obveznici, što nas dovodi do posljednjeg zaključka. Ad hoc analiza rizika provedbe projekta bilo koje razine najčešće pokazuje da je kvalitetna skupina ljudi koja projekt provodi garancija njegova uspjeha. Pri kraju ovog operativnog razdoblja dobronamjerno možemo ustvrditi da je većina subjekata iz javnog sektora provedbu projekata dočekala nespremno i nesvjesno što znači provoditi projekte sa strogim izvorima financiranja. Umjesto traženja krivca, važno je ovaj zaključak povezati s našim prvim zaključkom i pokušati provesti istinsku reformu ljudi unutar javne uprave i čitavog javnog sektora kroz postojeće dobre prakse upravljanja ljudskim resursima. Kvalitetnih profesionalaca u konzultantskoj branši u RH se u međuvremenu stvorilo dosta, no nitko od nas ne može zamijeniti kvalitetnog čovjeka “iznutra”. Iako ćemo pravo podvlačenje crte za razdoblje 2014.-2020. moći napraviti tek za dvije godine, već sad možemo reći kako smo bili dobri te da u narednih sedam godina svi moramo raditi da budemo vrlo dobri, ako ne i odlični. Radom i zalaganjem svih nas Hrvatska može (p)ostati još bolje mjesto za život, u to istinski vjerujemo i zbog toga se, u konačnici, i bavimo ovim poslom.HBOR i HAMAG zajedno provode Program dodjele državnih potpora sektoru mora, prometa, prometne infrastrukture i povezanim djelatnostima u aktualnoj pandemiji COVID-19. Predmet Programa je izdavanje državnih jamstava u ime i za račun Republike Hrvatske za nove kredite za likvidnost za rješavanje problema izazvanih krizom kao posljedicom pandemije COVID-a 19. Ukupan fond jamstva iznosi 600.000.000 kuna. Po jednom korisniku se može ostvariti maksimalno 800.000 EUR za jamstvo, uz najvišu kamatnu stopu do 2%. Otplata kredita je od 1 do 5 godina. Vezano za provedbu Programa , za velike poduzetnike je nadležan HBOR, a za MSP HAMAG-BICRO u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture (MMPI). Za više informacija o Programu i potencijalu financiranja vaših potreba u poslovanju, obratite nam se s povjerenjem na  021  612  673 ili na savjetovanje@uhy.hrNakon svih nedaća koje su snašle poduzetnike iz kulturnih i kreativnih industrija uslijed COVID-19 epidemije, evo jedne dobre vijesti. Podsjetimo, kulturne i kreativne industrije, u koje, među ostalim, spadaju filmska industrija, dizajn i arhitektura, do pandemije koronavirusa su bile jedan od globalno najbrže rastućih sektora. Zapošljavale su visoko kvalitetne i obrazovane kadrove s plaćama osjetno većim u odnosu na druge industrije te su privlačile ulaganja.  Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj u tim industrijama radi oko 124 tisuće ljudi. Od ponedjeljka, 27. srpnja 2020. godine poduzetnici iz tih djelatnosti mogu podnijeti zahtjev poslovnim bankama za odobrenje kredita uz korištenje državnih jamstava osiguranih Programom jamstava za kredite za poduzetnike aktivne u području kulture i kreativnih industrija. Rezultat je to suradnje Ministarstva kulture i medija, Ministarstva financija i HAMAG-BICRO, a u okviru drugog paketa mjera čiji je cilj poticanje i ponovno pokretanje proizvodnje i distribucije kulturnih sadržaja te osiguravanje dodatne likvidnosti poduzetnika u području kulturnih i kreativnih industrija na koje je zabrana okupljanja i otkazivanja događanja, zatvaranja kazališta, kina i koncertnih dvorana ostavila negativne posljedice. Program je temeljen na Privremenom okviru Europske komisije – za mjere državne potpore u svrhu podrške kulturnom i kreativnom sektoru u aktualnoj pandemiji COVID-19 te ga je 17. lipnja 2020. godine odobrila Europska komisija, a 2. srpnja 2020. godine usvojila Vlada RH. Programom je predviđeno 300 milijuna kuna kredita uz jamstvo u iznosu 100 % glavnice kredita, odnosno najviše 800.000 EUR po korisniku. Najkraće trajanje jamstva je 1 godina, dok najduže trajanje iznosi 5 godina unutar kojih je moguće odobriti do 1 godinu počeka. Rok korištenja kredita iznosi 6 mjeseci. Kamatnu stopu definira poslovna banka, ali ista ne smije prelaziti 2 %. Programom su obuhvaćeni isključivo krediti namijenjeni obrtnim sredstvima. Prihvatljivi korisnici su subjekti malog gospodarstva registrirani prema NKD-u za obavljanje djelatnosti u kulturi i kreativnim industrijama što uključuje arhitekturu, audiovizualne djelatnosti, baštinu, dizajn, izvedbene umjetnosti (kazalište, ples i glazba), knjigu i nakladništvo, medije te primijenjene i vizualne umjetnosti. Prihvatljivi korisnici su oni koji mogu dokazati da je koronavirus imao negativan utjecaj na poslovanje unutar propisanih djelatnosti te oni koji nisu bili u teškoćama na dan 31.12.2019. godine. Poduzetnici kreditna zaduženja za financiranje obrtnih sredstava ugovaraju isključivo u poslovnim bankama. Ministarstvo kulture i medija i HAMAG-BICRO su do trenutka objave suradnju u provedbi Programa realizirali s Hrvatskom poštanskom bankom, Privrednom bankom Zagreb i Raiffeisenbank Austria. Detaljnije informacije o dokumentaciji, proceduri i uvjetima dostupne su na stranicama HAMAG – BICRO.   HZZ je na svojim stranicama objavio novu mjeru za srpanj-kolovoz. U nastavku donosimo pregled uvjeta, visine potpore, dokumentaciju koju treba ispuniti kao i obveze poslodavaca i Zavoda.   Za koje mjesece se mjera koristi? Mjera se odnosi na srpanj i kolovoz 2020. godine. Svaka 2 mjeseca Upravno vijeće HZZ-a donosit će odluku o mogućem produljenju mjere.   Koje djelatnosti mogu aplicirati na potporu? Prihvatljive djelatnosti prema NKD-u za korištenje navedene mjere su sljedeće: H – Prijevoz i skladištenje (prvenstveno prijevoz putnika i to kopnom) I – Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića J – Informacije i komunikacije N – Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima) R – Umjetnost, zabava i rekreacija Ostale djelatnosti koje nisu klasificirane NKD-om: Organizatori sajmova i vjenčanja, audio i video snimanje, prodaja ulaznica te najam dvorana Prihvatljivim poslodavcima smatraju se trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i koji su po toj osnovi i osigurani.   Za koje radnike se može tražiti potpora? Svi radnici zaposleni kod poslodavaca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, rade li u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i izaslanog radnika) te radnici zaposleni u podružnicama predstavništva stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj. Ciljana skupina radnika ne uključuje: Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a svi poslovni subjekti zajedno imaju više od 10 zaposlenih radnika, potpora se ne odobrava za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste.   Kolika je visina potpore? Mjera srpanj-kolovoz iznosi 4.000,00 kn po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio za radnika prema broju sati u nepunom radnom vremenu te 250,00 kn doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.   Koji je rok zaprimanja zahtjeva? Za zahtjeve zaprimljene u razdoblju od 08. srpnja do 31. srpnja 2020. godine odobrit će se isplata troškova plaće za srpanj i kolovoz 2020. godine, a za zahtjeve zaprimljene u razdoblju od 01. kolovoza do 31. kolovoza 2020. godine odobrit će se isplata troškova plaće za kolovoz 2020. godine.   Koji je prihvatljivi pad prihoda? Poslodavci trebaju dokazati pad prihoda u lipnju 2020. za najmanje 60% u odnosu na lipanj 2019. kako bi ostvarili potporu za srpanj, te moraju dokazati pad prihoda u srpnju 2020. u odnosu na srpanj 2019. također najmanje 60% kako bi ostvarili potporu za kolovoz. Navedeni pad dokazivat će se predajom PDV obrazaca Poreznoj upravi. Tromjesečni obveznici PDV-a dokazuju pad prometa/prihoda od 60% u drugom tromjesečju 2020., u odnosu na drugo tromjesečje 2019. Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati pad prometa/prihoda za najmanje 60% u lipnju 2020. u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca za lipanj i veljaču 2020.g. Poreznoj upravi, odnosno pad prometa/prihoda od 60% u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na prvo tromjesečje 2020 ukoliko je tromjesečni porezni obveznik. Porezna uprava će temeljem dostavljenog PDV obrasca, a na zahtjev Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prometa/prihoda za promatrano razdoblje. Ukoliko je postotak pada prometa/prihoda najmanje 60% uz zadovoljavanje ostalih uvjeta može se odobriti potpora. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prometa/prihoda na temelju tablice pada prometa/prihoda.   Koja je dokumentacija potrebna za prijavu zahtjeva? Prijava na potporu vrši se isključivo putem web aplikacije, a potrebna dokumentacija dostupna je na stranicama HZZ-a.    Koje su obveze poslodavca? Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza. Za opravdano otkazane ugovore o radu, što uključuje istek ugovora na određeno, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovani otkaz, odlazak radnika u mirovinu i otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu prema danima koje je osoba odradila u mjesecu otkaza. Ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu krivnjom poslodavca, isti ne ostvaruje pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu. Poslodavac koji je tražio potporu za 50 i više radnika bit će u obvezi vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore pa zaključno s 31. prosincem 2021. godine postupi na jedan od slijedećih načina:     Koji je rok za predaju dokaza o isplati plaće? Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za mjesec srpanj 2020., najkasnije do 5. rujna 2020., a za kolovoz najkasnije do 5. listopada 2020. Isto se ne odnosi na obrtnike i ostale samostalne obveznike plaćanja doprinosa koji nisu u zakonskoj obvezi isplate plaće. Isti će dostaviti izjavu da su sredstva utrošena sukladno namjeni potpore. Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće (Izvod s poslovnog računa), oznaka Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD) i OIB svakog radnika za kojeg je isplaćena Potpora za svaki mjesec isplate plaće.   U kojem roku će HZZ isplatiti sredstva? HZZ se obvezuje isplatiti potporu do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.   Više informacija možete pronaći u provedbenom dokumentu HZZ-a.UHY in Croatia okuplja vrhunske stručnjake iz područja računovodstva i EU fondova. Dovoljno je bio jedno inspirativno druženje ove ekipe UHY stručnjaka i rodila se ideja za novi IKT projekt: “UHY klijent Cloud Accounting” – aplikaciju za online dostavu računa i pregled poslovanja gdje će UHY HB EKONOM za svoje klijente, korisnike računovodstvenih usluga, kreirati aplikaciju za online slanje računa i pregled poslovanja, kojom poduzetnici pristupaju svim računovodstvenim podacima svoje firme s bilo kojeg uređaja i u bilo kojem trenutku. Službeni NAZIV PROJEKTA je: „Cloud Accounting  – računovodstvo budućnosti“ CILJEVI PROJEKTA Glavni cilj projekta jest unaprjeđenje konkurentnosti društva UHY HB EKONOM uvođenjem novog vrhunsko IKT rješenja u poslovanje društva i njegovih klijenata. Projektom se adresira problem u poslovanju društva usmjeren na korištenje zastarjelog softvera kojim se ne omogućuje digitalizacija poslovanja i koji usporava poslovanje društva na svim procesnim razinama. Provedbom projekta nabavlja se holističko IKT rješenje za cloud usluge računovodstva kojim se unaprjeđuju procesi Upravljanje financijama i računovodstvom, upravljanje kadrovima, upravljanje imovinom , strateško planiranje te upravljanje rizicima. Ciljne skupine su zaposlenici poduzeća, društvo te svi korisnici računovodstvenih  usluga Prijavitelja. REZULTAT PROJEKTA Provedbom projekta u potpunosti se adresiraju navedeni problemi te će se centralnom aktivnosti projekta nabaviti softversko rješenje za cloud računovodstvo koje ima integrirane funkcije koje odgovaraju na navedene izazove u poslovanju, a na temelju kojih će se unaprijediti sljedeći poslovni procesi:
  1. Upravljanje ljudskim resursima kroz funkcionalnost rješenja kojim se omogućuje praćenje plaća, zadataka, obveza, ali i olakšava kontroling, sustav nagrađivanja i cjelokupna komunikacija u društvu.
  2. Financije i računovodstvo – kroz integrativne funkcionalnosti cloud računovodstvenog softvera cjelokupni proces financija i računovodstva će se unaprijediti i modernizirati kreirajući novu i potpuniju uslugu društva.
  3. Logistika – korištenjem cloud računovodstvenog rješenja anulirat će se potreba za preuzimanjem fizičke dokumentacije od klijenata, ali i optimizirati protočnost informacija unutar društva
  4. Prodaja – novo rješenje će poboljšati praćenje transakcija i odnosa sa svim klijentima, stvarajući preduvjete za poboljšane prodajne strategije; nadalje, nova usluga omogućit će nov i prilagođen pristup prodajnim kanalima
  5. Upravljanje imovinom – softverskim rješenjem uvodi se cloud poslovanje čime se snižavaju i eliminiraju zahtjevi za čuvanjem registratora sa fizičkim dokumentima. Također se unaprjeđuje sigurnost sve imovine, posebice osjetljivih poslovnih podataka.
  6. Strateško planiranje – Izvještajnim funkcionalnostima novog softvera doprinosi se olakšavanju i podršci strateškom odlučivanju na svim razinama.
  7. Upravljanje rizicima – kroz integrativne funkcionalnosti novonabavljenog softvera olakšava se praćenje i izbjegavanje rizika izvedbe usluge, rizik gubljenja i kompromitacije osjetljivih poslovnih podataka.
Kroz holističko IKT rješenje implementirat će se procesna integracija na svim razinama poslovanja društva, što će posljedično osnažiti proizvodnost društva, poboljšati kvalitetu i brzinu usluge, omogućiti kvalitetnije poslovanje s novim klijentima, posebice s klijentima iz inozemstva te, zaključno, bitno osnažiti konkurentnost društva, postavljajući ga na tržištu kao vodeću računovodstvenu tvrtku na ciljanom tržištu kao i pronalazak novih strateških klijenata te bitno unaprijeđena usluga na temelju IKT rješenja obuhvaćenog ovim projektnim prijedlogom. KRATKI OPIS PROJEKTA Tvrtka UHY HB EKONOM d.o.o. na tržištu posluje od 1995. godine te klijentima nudi široki spektar stručnih poslovnih usluga, među kojima dominiraju računovodstvene, porezne, revizorske i srodne savjetodavne usluge u poslovanju. Kao jedan od poslovnih lidera na području Splitsko dalmatinske županije, tvrtka nastoji visokom razinom poslovanja privući najkvalitetnije klijente te nastaviti pozitivan poslovni rast i prirodno širenje temeljeno na kvaliteti i pouzdanosti pružene usluge. Društvo u svom poslovanju koristi postojeći softver koji spada u tradicionalnu vrstu softverskog rješenja za vođenje knjigovodstva i računovodstvenih usluga. Softver nema automatizaciju poslovanja i usluge, zahtjeva značajno rasipanje vremena na način da zaposlenici peko 90% poslovnih dokumenata moraju knjižiti i obrađivati ručno, bez izvjesne ‘artificial intelligence’ podrške na svim razinama knjiženja, što dovodi do niske produktivnosti zaposlenika, produljenjem vremena za jednostavne zadatke i posljedično dovodi do niže konkurentnosti društva od potencijala. Navedeni problemi izravno dovode do zastoja prilikom organizacije svih procesa unutar društva, posebice u logistici gdje dolazi do potrebe donošenja dokumentacija na lokaciju Prijavitelja od strane klijenata, a uslijed takvih analognih transakcija visok je rizik pogreške, gubitka dokumenata te je općenito kvaliteta usluge na nedovoljnoj razini, čime pate i prodajni procesi društva, budući da isto ne nudi vrhunsku modernu uslugu sa svim IKT prednostima u poslovanju. Glavni cilj projekta jest unaprjeđenje konkurentnosti društva UHY HB EKONOM uvođenjem novog vrhunsko IKT rješenja u poslovanje. Provedbom predloženog projekta adresirat će se navedeni ključni problemi u poslovanju Prijavitelja te će se provedbom centralne projektne aktivnosti nabaviti sljedeće softversko rješenje: Softver za računovodstvo u oblaku unutar kojeg će se integrirati sva rješenja koja su društvu potrebna kako bi implementiralo holističku procesnu integraciju temeljenu na optimiziranju i moderniziranju svih ključnih poslovnih procesa društva. Predloženi softver će integrirati sve stare funkcije koje posjeduje i postojeći softver, a koje će i dalje biti korisne Prijavitelju za vođenje svakodnevnog poslovanja. Nadalje, softver će imati mogućnost automatizacije unosa dokumenata, točnije, svi klijenti Prijavitelja moći će se udaljeno spojiti na softver u obliku web aplikacije preko kojeg će se moći učitati slikani i/ili skenirani dokumenti, automatski raspodjeliti prema vrsti dokumenta (naznake za mape) i na taj način se izravno povezati sa sustavom Prijavitelja, bez potrebe za fizičkim donošenjem papirnatih dokumenata. Sustav će time omogućiti veću produktivnost zaposlenika, anulirati mogućnost nastajanja grešaka u prikupljanju dokumentacije te će svi dokumenti biti provjerljivi i pretraživi prema nastanku i vrsti. Uz predloženi softver nabavit će se i odgovarajuća oprema na kojoj će softversko rješenje biti implementirano i uspješno korišteno od strane Prijavitelja. UKUPNA VRIJEDNOST PROJEKTA: 829.516,59 HRK UKUPNI PRIHVATLJIVI TROŠKOVI PROJEKTA: 639.450,00 HRK IZNOS BESPOVRATNIH SREDSTAVA: 415.642,50 HRK RAZDOBLJE PROVEDBE PROJEKTA: Projekt se provodi od 01.12.2019. do 01.10.2020. godine KONTAKT OSOBA: Helena Budiša, mail: split@uhy.hr  Za sve informacije  o Računovodstvu u oblaku obratite se našem “Računovođi u oblaku” na mail split@uhy.hr  a za pisanju i provedbu EU projekata na mail savjetovanje@uhy.hr . Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) koji se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020. Za više informacija o Europskim strukturnim i investicijskim fondovima posjetite www.strukturnifondovi.hr. Za više informacija o Operativnom programu Konkurentnost i kohezija posjetite https://strukturnifondovi.hr/eu-fondovi/esi-fondovi-2014-2020/op-konkurentnost-i-kohezija/ .Europska komisija je donijela prijedlog proračuna EU-a u iznosu od 166,7 milijardi eura za 2021., koji će se dopuniti bespovratnim sredstvima u iznosu od 211 milijardi eura i zajmovima u iznosu od oko 133 milijarde eura u okviru privremenog instrumenta za oporavak Next Generation EU, čija je svrha mobilizirati ulaganja i pokrenuti europsko gospodarstvo. U okviru godišnjeg proračuna i instrumenta Next Generation EU zajedno mobilizirat će se znatna ulaganja u 2021. kako bi se ublažila neposredna gospodarska i socijalna šteta uzrokovana pandemijom koronavirusa, pokrenuo održiv oporavak te zaštitila postojeća i otvorila nova radna mjesta. Proračun je također potpuno u skladu s obvezom ulaganja u budućnost kako bi se ostvarila zelenija, digitalnija i otpornija Europa. U pitanju je prvi proračun unutar novog VFO (Višegodišnjeg financijskog okvira) i prvi koji donosi novi sastav Europske komisije. Nacrtom proračuna za 2021., dodatno pojačanim instrumentom Next Generation EU, sredstva se usmjeravaju na područja u kojima mogu donijeti najviše koristi, uzimajući u obzir najvažnije potrebe za oporavkom država članica EU-a i naših partnera u svijetu. Financijska sredstva pridonijet će ponovnoj izgradnji i modernizaciji Unije poticanjem zelene i digitalne tranzicije, otvaranjem radnih mjesta i jačanjem uloge Europe u svijetu. U proračunu su uzeti u obzir europski prioriteti koji su važni za osiguravanje održivog oporavka. Izdvajamo najvažnije prijedloge: Nacrt proračuna za 2021. temelji se na prijedlogu Komisije za sljedeći dugoročni proračun Unije, predstavljen 27. svibnja 2020. Nakon što Europski parlament i Vijeće postignu dogovor o VFO-u za razdoblje 2021. – 2027. i instrumentu Next Generation EU, Komisija će pismom izmjene prilagoditi svoj prijedlog proračuna za 2021. Ključno je da se nacrt proračuna donese brzo kako bi stotine tisuća poduzetnika, istraživača, poljoprivrednika i općina diljem Europe mogle iskoristiti sredstva i ulagati u bolju budućnost za sljedeće generacije, o čemu ćemo vas i mi redovito izvještavati našim komunikacijskim kanalima, stoga nas pratite!   Izvor: Predstavništvo EK u Hrvatskoj