Ministarstvo zdravstva je objavilo još jedan u nizu dugoočekivanih natječaja financiranih iz Europskog socijalnog fonda. Naime, nakon što je prva faza natječaja Promocija zdravlja i prevencija bolesti doživjela velik interes javnosti, odlučeno je kako će se isti natječaj ponoviti. Tako je predviđena dodjela alokacije u iznosu od 10 milijuna kuna namijenjenih povećanju znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i prevencije bolesti na području Republike Hrvatske, i to kroz promicanje zdravih navika i povećanje znanja o nekim rizičnim čimbenicima među građanima. Kome je natječaj namijenjen? Natječaj je namijenjen udrugama, zakladama i ustanovama za koje je vidljivo da imaju utvrđeno djelovanje u području zaštite zdravlja, odnosno koje su registrirane za djelatnost u zdravstvu, te jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Svi prijavitelji moraju biti registrirani u Republici Hrvatskoj. Koje su prihvatljive aktivnosti i troškovi, koliko projekti mogu trajati? Ovim su pozivom glavne predviđene aktivnosti (osim aktivnosti administracije i vidljivosti projekta) usmjerene na komuniciranje javnosti: – medijske kampanje; – izrada televizijskih spotova, reklama; – okrugli stolovi; – otvoreni dani; – radionice, seminari, predavanja; – održavanje javnih tribina i manifestacija javnog karaktera (koncerti, sportski događaji); – izrada edukativnih materijala (letci, brošure, plakati, on line materijali); – održavanje webinara. S time su povezane i glavne kategorije prihvatljivih troškova: Moguće trajanje provedbe projekata je od 12 do 18 mjeseci. Koliko se sredstava može dobiti? Najniži iznos potpore je 200.000,00 kn, a najviši iznos je 500.000,00 kn, s tim da je u ovom pozivu omogućeno 100% sufinanciranje projekata. Kada i kako se prijaviti? Prijave se zaprimaju od 23.11.2020. u 09:00 sati, ispunjene u SF MIS sustavu. Sva natječajna dokumentacija i upute za slanje projektnih prijedloga nalaze se na službenoj stranici Europskog socijalnog fonda. Čast nam je podijeliti s Vama da je članica UHY HB EKONOM napunila četvrtinu stoljeća! Započeli smo s radom u listopadu 1995. godine kao tvrtka za računovodstvo  HB EKONOM, a od tada do danas izrasli smo u grupu UHY in Croatia, koja okuplja 48 stručnjaka iz područja računovodstva, revizije, poreznog, poslovnog savjetovanja i EU fondova. Članica smo mreže neovisnih računovodstvenih, revizijskih i konzultacijskih tvrtki UHY International preko koje ostvarujemo suradnju sa stručnjacima u preko 300 gradova u 99 zemalja. Ponosni smo na sve naše profesionalne uspjehe, ali naš najveći uspjeh je povjerenje više od 150 stalnih klijenata, koji su prepoznali naše znanje, iskustvo i nastojanje da njihov posao pojednostavimo i učinimo još uspješnijim. Kao zahvalu za vjernost i simbolični znak obilježavanja 25. godina poslovanja UHY je lansirao besplatnu aplikaciju UHY Cloud Accounting koja našim postojećim, ali i budućim klijentima omogućava online  ostavu računa i pregled poslovanja, uvid u račune i izvještaje preko mobilnog uređaja. Vjerujemo kako je upravo zajedništvo i osluškivanje poslovnih potreba, kao i primjena modernih tehnologija pravi put prema uspješnom partnerstvu i u budućnosti.  Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je dana 7. rujna 2020. godine donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini. Time se nastavljaju mjere pomoći gospodarstvu zbog korona krize, koje uključuju nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti.   Za koje mjesece se mjera koristi? Mjera se odnosi na rujan, listopad, studeni i prosinac 2020. godine.   Koje djelatnosti mogu aplicirati na potporu? Prihvatljive djelatnosti za korištenje navedene mjere su sljedeće: Mjeru mogu koristiti i svi poslodavci, neovisno o djelatnosti, koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ili kojima je na bilo koji način ograničen rad Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave). Prihvatljivim poslodavcima smatraju se trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i koji su po toj osnovi i osigurani.   Za koje radnike se može tražiti potpora? Svi radnici zaposleni kod poslodavaca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, rade li u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i izaslanog radnika) te radnici zaposleni u podružnicama predstavništva stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj.   Ciljana skupina radnika ne uključuje: Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a svi poslovni subjekti zajedno imaju više od 10 zaposlenih radnika, potpora se ne odobrava za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste.   Kolika je visina potpore? Mjera rujan-prosinac iznosi 4.000,00 kn po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio za radnika prema broju sati u nepunom radnom vremenu te 250,00 kn doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.   Kolika je visina potpore za poslodavce koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite? Mjera iznosi 2.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu ukoliko je poslodavac Odlukom stožera zatvoren do 14 dana te 125,00 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem. Mjera iznosi 4.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu ukoliko je poslodavac Odlukom stožera zatvoren dulje od 14 dana te 250,00 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem   Koji je rok zaprimanja zahtjeva? Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 15. rujna 2020. godine do 15. listopada 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za rujan 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. listopada 2020. godine do 15. studenoga 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za listopad 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. studenoga 2020. godine do 15. prosinca 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za studeni 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. prosinca 2020. godine do 15. siječnja 2021. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za prosinac 2020. godine.   Koji je prihvatljivi pad prihoda? Poslodavci trebaju dokazati da su u mjesecu koji prethodi onome za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka za najmanje 60% u odnosu na isti mjesec 2019. i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece. Tromjesečni obveznici PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka od 60% u drugom tromjesečju 2020., u odnosu na drugo tromjesečje 2019. godine ukoliko traže potporu za rujan; pad prihoda/primitaka u trećem tromjesečju 2020 g, u odnosu na treće tromjesečje 2019.g ako traže potporu za listopad, studeni i prosinac. Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati pad prihoda/primitaka za najmanje 60% u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji traže potporu u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca za odnosni mjesec i veljaču 2020.g. Poreznoj upravi, odnosno pad prihoda/primitaka od 60% u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na prvo tromjesečje 2020. godine ukoliko traže potporu za rujan, odnosno pad prihoda/primitaka u trećem tromjesečju 2020. godine u odnosu na prvo tromjesečje 2019. godine ukoliko traže potporu za listopad, studeni i prosinac. Porezna uprava će temeljem dostavljenog PDV obrasca, a na zahtjev Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda/primitaka za promatrano razdoblje. Ukoliko je postotak pada prihoda/primitaka najmanje 60% uz zadovoljavanje ostalih uvjeta može se odobriti potpora. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka na temelju tablice pada prihoda/primitaka.   Trebaju li poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost ili im je ograničen rad, sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite, dokazivati pad prihoda? Poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ne trebaju dokazati da su imali pad prihoda/primitaka za najmanje 60% te mogu koristit potporu samo za mjesec u kojem nisu radili sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave). Poslodavci kojima je na bilo koji način ograničen rad Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave), moraju dokazati da su imali pad prihoda/primitaka za najmanje 60% te mogu koristit potporu samo za mjesec u kojem nisu radili sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave).   Na koje poslovne subjekte se mjera ne odnosi? Mjera se ne odnosi na: Navedeno se ne odnosi na poslodavce iz Sektora I: Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića i Sektor H: putnički prijevoz.   Koja je dokumentacija potrebna za prijavu zahtjeva? Prijava na potporu vrši se isključivo putem web aplikacije, a potrebna dokumentacija dostupna je na stranicama HZZ-a.   Koje su obveze poslodavca? Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza. Za opravdano otkazane ugovore o radu, što uključuje istek ugovora na određeno, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovani otkaz, odlazak radnika u mirovinu i otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu prema danima koje je osoba odradila u mjesecu otkaza. Ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu radnika, poslovno uvjetovanim otkazom ili izvanrednim otkazom poslodavca, isti ne ostvaruje pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu. Poslodavac koji je tražio potporu za 50 i više radnika bit će u obvezi vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore pa zaključno s 31. prosincem 2021. godine postupi na jedan od slijedećih načina:   Koji je rok za predaju dokaza o isplati plaće? Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći:   U kojem roku će HZZ isplatiti sredstva? Do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a najkasnije po dostavi dokaza o isplaćenoj plaći, PDV obrasca ili drugih zakonskih dokumenata   Više informacija možete pronaći u provedbenom dokumentu HZZ-a.Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je dana 7. rujna 2020. godine donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini. Time se nastavljaju mjere pomoći gospodarstvu zbog korona krize, koje uključuju nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti.   Na koju skupinu poslodavaca se odnosi mjera? Svi poslodavci neovisno o djelatnosti, a koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju do 10 radnika i koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ili kojima je na bilo koji način ograničen rad Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave).   Za koje radnike se može zatražiti potpora? Radnici zaposleni kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca odnosno svi osiguranici kod predmetnog poslodavca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, rade li u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i upućenog radnika) te radnici zaposleni u podružnicama predstavništva stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj.   Za koje radnike se ne može zatražiti potpora? Ciljana skupina radnika ne uključuje :  Ukoliko više poslovnih subjekata koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a svi poslovni subjekti zajedno imaju više od 10 zaposlenih radnika, imaju istog osnivača/suvlasnika potpora se neće odobriti, ukoliko suvlasnici imaju više od 25% vlasništva u pojedinom poslovnom subjektu.   Koje je razdoblje trajanja potpore? Razdoblje trajanja je od 01. rujna do 31. prosinca 2020. godine.   Koliko iznosi visina potpore? Iznos od 2.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu te 125,00 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.   Kolika je visina potpore za poslodavce koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite? Mjera iznosi 2.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu ukoliko je poslodavac Odlukom stožera zatvoren do 14 dana te 125,00 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.   U kojem periodu se predaju zahtjevi za dodjelu potpore? Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 15. rujna 2020. godine do 15. listopada 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za rujan 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. listopada 2020. godine do 15. studenoga 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za listopad 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. studenoga 2020. godine do 15. prosinca 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za studeni 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. prosinca 2020. godine do 15. siječnja 2021. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za prosinac 2020. godine.   Koji su kriteriji za ostvarivanje prava na potporu? Poslodavci trebaju dokazati da su u mjesecu koji prethodi onome za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka za najmanje 50% u odnosu na isti mjesec 2019. i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece. Tromjesečni obveznici PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka od 50% u drugom tromjesečju 2020. godine, u odnosu na drugo tromjesečje 2019. godine ukoliko traže potporu za rujan. Pad prihoda/primitaka u trećem tromjesečju 2020 godine, u odnosu na treće tromjesečje 2019. godine ako traže potporu za listopad, studeni i prosinac. Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati pad prihoda/primitaka za najmanje 50% u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji traže potporu u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca za odnosni mjesec i veljaču 2020. godine Poreznoj upravi, odnosno pad prihoda/primitaka od 50% u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na prvo tromjesečje 2020. godine ukoliko traže potporu za rujan, odnosno pad prihoda/primitaka u trećem tromjesečju 2020. godine u odnosu na prvo tromjesečje 2019. godine ukoliko traže potporu za listopad, studeni i prosinac. , Porezna uprava će temeljem dostavljenog PDV obrasca, a na zahtjev Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda/primitaka za promatrano razdoblje. Ukoliko je postotak pada prihoda/primitaka najmanje 50% uz zadovoljavanje ostalih uvjeta može se odobriti potpora. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prometa/prihoda na temelju tablice pada prometa/prihoda.   Koju dokumentaciju poslodavac treba dostaviti? Obrazac Zahtjeva s pripadajućim tablicama i Izjavu o točnosti podataka i razloga za korištenje potpore.   Na koji način se predaje zahtjev? Zahtjev se predaje preko online aplikacije na web adresi mjera-orm.hzz.hr.   U kojem roku će ići isplata sredstava za potporu? Do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a najkasnije po dostavi dokaza o isplaćenoj plaći, PDV obrasca ili drugih zakonskih dokumenata.   Mogu li poslodavci istovremeno koristiti više mjera? Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a odnose se na trošak plaće, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere već im na raspolaganju stoji mogućnost stavljanja u mirovanje mjera koje naknadno mogu koristiti u preostalom razdoblju.   Koje su obveze poslodavca? Poslodavac treba obavijestiti HZZ (navesti datum i razlog otkaza) odmah ili najkasnije u roku od 8 dana ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s radnikom.   Za opravdano otkazane ugovore o radu (istek ugovora na određeno, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovani otkaz, odlazak u mirovinu, otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika) poslodavac ostvaruje pravo na razmjerni dio prema danima koje je radnik odradio.   Do kada poslodavac treba dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći? Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec, najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore, izuzev za prvu isplatu potpore. Isto se ne odnosi na obrtnike koji nisu u zakonskoj obvezi isplate plaće. Isti će dostaviti izjavu da su sredstva utrošena sukladno namjeni potpore. Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće (Izvod s poslovnog računa), oznaka Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD) i OIB svakog radnika za kojeg je isplaćena Potpora za svaki mjesec isplate plaće.   Ostvaruju li pravo na potporu poslodavci sezonskog karaktera? Poslodavci koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera, bez obzira na način registracije poslovnog subjekta, mogu koristiti potporu uz uvjet da su registrirali djelatnosti i izvršili prijavu na HZMO do 29.02.2020. te da su u trenutku predaje zahtjeva u aktivnom statusu.   Više informacija možete pronaći u provedbenom dokumentu HZZ-a.Dok EU profesionalci i cjelokupna javnost čeka da se strateški i operativni programi na razini Hrvatske do kraja poslože i dok ne budemo znali više o tome kako ćemo točno moći povući one ispregovarane milijarde za razdoblje 2021. – 2027., nije zgorega podsjetiti se kako su EU sredstva dostupna i kroz druge modalitete prijave i tijela koja ih dodjeljuju. Podsjetimo, europska teritorijalna suradnja (kod nas najčešće vidljiva kroz prekogranične projekte) dio je kohezijske politike još od 1990. Ona je prvenstveno instrument kohezijske politike (u međuvremenu su mu priključena sredstva iz fonda za regionalni razvoj), namijenjen rješavanju problema koji nadilaze državne granice i iziskuju zajedničko rješenje, kao i zajedničkom ostvarivanju potencijala raznih područja. Iznos dodijeljen europskoj teritorijalnoj suradnji za proračunsko razdoblje od 2014. do 2020. je iznosio 9,3 milijarde EUR i ta su sredstva podijeljena na sljedeći način: Temeljem geografskog pravila o zemljama koje dijele 150 km kopnene ili morske granice mogu udruživati u programe prekogranične suradnje, Hrvatskoj je, u razdoblju koje je za nama, bilo dostupno 5 takvih programa: Što se transnacionalne suradnje tiče, sredstva su subjektima iz Hrvatske bila dostupna kroz 3 programa: Program Adrion, Program Dunav te Program Srednja Europa. Kroz ove su programe financirani neki uistinu sjajni projekti, vidljivi na internetskim stranicama svakog od pojedinih programa (primjerice, Interreg Central Europe ili Interreg Adrion). Još 2018. je Europska komisija predložila nove propise za uređenje kohezijske politike EU-a nakon 2020. Oni obuhvaćaju uredbu o posebnim odredbama za cilj europske teritorijalne suradnje (Interreg). Nacrt europske teritorijalne suradnje i dalje sadrži pet sastavnica: U predloženoj uredbi također se utvrđuju dva posebna cilja za Interreg: bolje upravljanje u okviru programa Interreg te sigurnija i zaštićenija Europa. Komisija je u tom trenutku predložila dodjelu 8,4 milijarde EUR za europsku teritorijalnu suradnju u razdoblju od 2021. do 2027., o čemu do kraja ove godine konačnu odluku moraju donijeti Vijeće EU te Europski parlament. S obzirom na duboke izmjene u europskom društvu nastale tijekom 2020., za očekivati je da će se i instrumenti unutar teritorijalne suradnje iskoristiti za jačanje europskog gospodarstva i što brzi izlazak iz krize uzrokovane koronavirusom. Pametan subjekt, u smislu ovih natječaja moguć nositelj ili partner na ovim projektima, će iskoristiti ovo razdoblje i promišljati svoje ideje, pripremati dokumentaciju i tražiti druge adekvatne partnere. Tim UHY Savjetovanja sa svojim iskustvom vam može pomoći uobličiti priču i proći kroz cjelokupan proces – obratite nam se s povjerenjem na 021 612 673 ili na savjetovanje@uhy.hr.Cjelokupna je javnost kojoj su EU fondovi u Hrvatskoj od interesa sa zanimanjem pratila konac srpnja ove godine i formiranje nove Vlade Andreja Plenkovića i konačnu odluku o tome tko će doći na čelo nama iznimno važnog ministarstva zaduženog za EU fondove i regionalni razvoj. Izbor je pao na zajednici relativno nepoznatu Natašu Tramišak za koju tek vrijeme i ona sama treba pokazati da je sposobna voditi kompliciran sustav EU fondova u Hrvatskoj u ovom iznimno izazovnom trenutku. Da i nije bilo situacije s koronavirusom, Hrvatska je još trebala odraditi do kraja jedno operativno razdoblje (2014.-2020.) te pripremiti i početi ugovarati drugo (2021.-2027.). Ponukani velikim intervjuom koji je s njom odradio Jutarnji list i koji zvuči iznimno optimistično što se tiče rokova izvršenja svih potrebnih koraka i procedura, možemo ustvrditi kako sam optimizam podržavamo, no uz uzimanje u obzir određenih zaključaka nastalih na temelju dosadašnjeg iskustva. Potpuno pozdravljamo prelazak sa dosadašnje dvije NUTS 2 regije na više njih, jer su zbilja veće investicije u manje razvijena područja bile sputane činjenicom da su u istom košu sa većim i razvijenijim središtima. Međutim, ako se zbilja kontinentalni dio Hrvatske podijeli na tri regije, a četvrta ostane Jadranska Hrvatska u istom obujmu kao dosad, velika će se nepravda učiniti područjima Dalmatinske zagore, Like i svih ostalih ruralnih područja (po definiciji, u Republici Hrvatskoj je ukupno 80% teritorija klasificirano kao ruralno područje) koja bi ostala u istoj kategoriji razvijenosti s velikim centrima poput Rijeke i Splita. No, sve predložene raspodjele na manje regije neće imati dugoročnog ni mjerljivog učinka ako takvu raspodjelu ne prati istinska reforma javne uprave. Pritom prvenstveno mislimo na okrupnjavanje jedinica lokalne samouprave, redefiniranje razine i obujma regionalne samouprave i jasno razgraničenje ingerencije sve tri razine upravljanja (državne, regionalne i lokalne) po načelu supsidijarnosti na kojem počiva i sama Europska unija. Tek u takvim okolnostima lokalne zajednice mogu iznijeti veće i ozbiljnije projekte. Na primjer, investiciju od 10 milijuna kuna u izgradnju dječjeg vrtića općina čiji je godišnji proračun 25 milijuna kuna ne može baš jednostavno podnijeti, no da se udruži sa nekoliko susjednih općina te da izgrade zajednički veliki centralni vrtić projekt bi bio puno jednostavniji i manje opasan po ostatak javnih financija. Jasno je da za takvu reformu treba prije svega političke hrabrosti i nadamo se da ćemo je u nekom trenutku i doživjeti. Početkom operativnog razdoblja 2014.-2020. predstavnici sustava EU fondova u Hrvatskoj su na velika zvona najavljivali uvođenje tzv. Zajedničkih nacionalnih pravila, s namjerom da sva provedbena tijela za sve operativne programe u RH imaju isti pristup i metodologiju u praćenju provedbe projekata. Šest godina nakon smo i dalje svjedoci strahovite disproporcije u kapacitetima i načinu rada ljudi unutar različitih provedbenih tijela. Tijela koja su (bila) zadužena za praćenje operativnog programa Konkurentnost i kohezija su uglavnom pohvatala ritam, uvela procedure i trude se ispoštovati vlastite rokove vezane za odobravanje izvještaja i posljedična plaćanja, no tijela zadužena za Europski socijalni fond su postala notorna po nedovoljno kvalitetnom praćenju provedbe projekata i kašnjenju u odobravanjima i plaćanjima po više mjeseci. Nejasna je ostala i sama pravna narav ugovora o bespovratnim sredstvima, koji korisnik sredstava potpisuje sa provedbenim tijelima prve i druge razine, čime ostaje nejasan i sustav pravne zaštite. Sustav svakako mora prvo uvesti reda u vlastite redove i unificirati procedure kako bi olakšao posao i svojim ljudima koji prate provedbu projekata, a i korisnicima sredstava i njihovim konzultantima. Nadamo se da ćemo u sljedećem operativnom razdoblju biti svjesni da smo svi na istoj strani i da stremimo istom cilju: provesti što više kvalitetnih projekata i opravdati svaki uložen euro. Iako je ovo zaključak koji se nameće sam od sebe čim u Hrvatskoj stupite nogom preko kućnog praga, u provedbi EU projekata se pokazuje sva ranjivost fluktuacije hrvatskog zakonodavstva. Plastično govoreći, u razdoblju od 2-3 godine, koliko zna trajati ciklus od pisanja i prijave projekta do završetka njegove provedbe, za njega relevantni zakoni znaju doživjeti i do 4 različite verzije. U takvim se okolnostima ne snalazi nitko: ni opća javna uprava nadležna za konkretne zakone i mimo provedbe EU projekata, ni sam sustav EU fondova koji sam po sebi nema ingerenciju tumačenja zakonskih i podzakonskih akata, a pogotovo se ne snalaze korisnici koji na iste upite znaju dobiti dijametralno suprotne odgovore. Važan “podzaključak” vezan za pravnu nesigurnost i EU projekte je svakako pitanje provođenja postupaka javne nabave i posljedičnih financijskih korekcija. Republika Hrvatska je, revnosna kakva već jest kad je u pitanju hiperregulacija nekog područja, u važeći Zakon o javnoj nabavi unijela sve potrebne usklade sa EU direktivama koje se tiču tog područja, ali je usput donijela jedne od najnižih vrijednosnih pragova za same postupke na razini EU27, što je u spomenutom intervjuu ispravno uočila i ministrica. Izmjena ZJN 2016 bi u tom pogledu bila dobrodošla. Ono od čega korisnici najviše strepe u provedbi projekata su financijske korekcije. Jednostavno govoreći, pravilnik o financijskim korekcijama je poželjan jer predstavlja osnovna “pravila igre” za EU fondove i korisnici ih moraju imati na umu jer zbilja jesu “take it or leave it”. Međutim, ono što se pokazalo kao iznimno negativno jest raznolikost tumačenja navedenog pravilnika od strane različitih provedbenih tijela i činjenica da tijela odluke o korekcijama donose jednostrano i da se korisnik nema kome drugome žaliti na te odluke osim samom provedbenom tijelu. Kadija te tuži, kadija ti sudi. Podaci o ukupnim financijskim korekcijama koje su donesene u projektima koji se trenutno provode nisu objedinjeni, a nisu baš ni javno dostupni, no imajući na umu da je glavnina investicija iz EU fondova pripala javnom sektoru, jasno je kako će razliku koja u provedbi projekata nastaje opet morati nadoknaditi javni proračun, odnosno porezni obveznici, što nas dovodi do posljednjeg zaključka. Ad hoc analiza rizika provedbe projekta bilo koje razine najčešće pokazuje da je kvalitetna skupina ljudi koja projekt provodi garancija njegova uspjeha. Pri kraju ovog operativnog razdoblja dobronamjerno možemo ustvrditi da je većina subjekata iz javnog sektora provedbu projekata dočekala nespremno i nesvjesno što znači provoditi projekte sa strogim izvorima financiranja. Umjesto traženja krivca, važno je ovaj zaključak povezati s našim prvim zaključkom i pokušati provesti istinsku reformu ljudi unutar javne uprave i čitavog javnog sektora kroz postojeće dobre prakse upravljanja ljudskim resursima. Kvalitetnih profesionalaca u konzultantskoj branši u RH se u međuvremenu stvorilo dosta, no nitko od nas ne može zamijeniti kvalitetnog čovjeka “iznutra”. Iako ćemo pravo podvlačenje crte za razdoblje 2014.-2020. moći napraviti tek za dvije godine, već sad možemo reći kako smo bili dobri te da u narednih sedam godina svi moramo raditi da budemo vrlo dobri, ako ne i odlični. Radom i zalaganjem svih nas Hrvatska može (p)ostati još bolje mjesto za život, u to istinski vjerujemo i zbog toga se, u konačnici, i bavimo ovim poslom.