Ukoliko se utvrdi potreba za izolacijom osoba za koje postoji sumnja da bi mogle oboljeti ili širiti zarazu koronavirusa, iste se upućuje u izolaciju. Izabrani liječnik izdaje izvješće o bolovanju gdje se kao uzrok privremene nesposobnosti za rad navodi oznaka D0 – Izolacija. Po tom uzroku privremene nesposobnosti utvrđuje se privremena nesposobnost osiguraniku zbog kontakta sa sumnjom, vjerojatnim ili potvrđenim slučajem bolesti COVID-19, a koji nema simptome bolesti ili kojem zaraza virusom nije potvrđena pozitivnim testom.

U skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju osoba koja je izolirana kao kliconoša ili se u njegovoj okolini pojavi zaraza ostvaruje pravo na naknadu plaće koja se isplaćuje osiguraniku na teret sredstava HZZO-a za sve dane trajanja bolovanja, uključujući i blagdane.  Naknada plaće za vrijeme izolacije iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće uz napomenu da mjesečni iznos naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 4.257,28 kuna. Ukoliko se radi o periodu kraćem od mjeseca, naknada se utvrđuje u razmjernom dijelu te svote.

Zahtjev za naknadu osiguranici mogu uz potrebnu dokumentaciju dostaviti HZZO-u elektroničkom poštom na adresu izolacija@hzzo.hr bez prilaganja izvješća o bolovanju, a HZZO će podatke o privremenoj nesposobnosti preuzeti putem CEZIH-a. U situaciji kada osiguranik nije u mogućnosti dostaviti Potvrdu o plaći izdanu od poslodavca, istu će HZZO od poslodavca zatražiti službenim putem.

Zahtjev osiguranika kojim traži naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a mora sadržavati ime i prezime, OIB ili MBO (matični broj osigurane osobe), presliku osobne iskaznice, kontakt telefon te broj tekućeg računa na koji će se izvršiti isplata naknade plaće.

Ukoliko osiguranik kojem je utvrđena mjera izolacije napravi dogovor s poslodavcem prema kojem će posao obavljati od kuće, za taj period ne može ostvariti pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a,  već o tome treba obavijestiti izabranog doktora koji mu u tom slučaju ne utvrđuje privremenu nesposobnost po uzroku D0 – Izolacija niti izdaje izvješće.

Ministarstvo zdravstva je objavilo još jedan u nizu dugoočekivanih natječaja financiranih iz Europskog socijalnog fonda. Naime, nakon što je prva faza natječaja Promocija zdravlja i prevencija bolesti doživjela velik interes javnosti, odlučeno je kako će se isti natječaj ponoviti. Tako je predviđena dodjela alokacije u iznosu od 10 milijuna kuna namijenjenih povećanju znanja i svijesti o važnosti promocije zdravlja i prevencije bolesti na području Republike Hrvatske, i to kroz promicanje zdravih navika i povećanje znanja o nekim rizičnim čimbenicima među građanima. Kome je natječaj namijenjen? Natječaj je namijenjen udrugama, zakladama i ustanovama za koje je vidljivo da imaju utvrđeno djelovanje u području zaštite zdravlja, odnosno koje su registrirane za djelatnost u zdravstvu, te jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Svi prijavitelji moraju biti registrirani u Republici Hrvatskoj. Koje su prihvatljive aktivnosti i troškovi, koliko projekti mogu trajati? Ovim su pozivom glavne predviđene aktivnosti (osim aktivnosti administracije i vidljivosti projekta) usmjerene na komuniciranje javnosti: – medijske kampanje; – izrada televizijskih spotova, reklama; – okrugli stolovi; – otvoreni dani; – radionice, seminari, predavanja; – održavanje javnih tribina i manifestacija javnog karaktera (koncerti, sportski događaji); – izrada edukativnih materijala (letci, brošure, plakati, on line materijali); – održavanje webinara. S time su povezane i glavne kategorije prihvatljivih troškova: Moguće trajanje provedbe projekata je od 12 do 18 mjeseci. Koliko se sredstava može dobiti? Najniži iznos potpore je 200.000,00 kn, a najviši iznos je 500.000,00 kn, s tim da je u ovom pozivu omogućeno 100% sufinanciranje projekata. Kada i kako se prijaviti? Prijave se zaprimaju od 23.11.2020. u 09:00 sati, ispunjene u SF MIS sustavu. Sva natječajna dokumentacija i upute za slanje projektnih prijedloga nalaze se na službenoj stranici Europskog socijalnog fonda. Čast nam je podijeliti s Vama da je članica UHY HB EKONOM napunila četvrtinu stoljeća! Započeli smo s radom u listopadu 1995. godine kao tvrtka za računovodstvo  HB EKONOM, a od tada do danas izrasli smo u grupu UHY in Croatia, koja okuplja 48 stručnjaka iz područja računovodstva, revizije, poreznog, poslovnog savjetovanja i EU fondova. Članica smo mreže neovisnih računovodstvenih, revizijskih i konzultacijskih tvrtki UHY International preko koje ostvarujemo suradnju sa stručnjacima u preko 300 gradova u 99 zemalja. Ponosni smo na sve naše profesionalne uspjehe, ali naš najveći uspjeh je povjerenje više od 150 stalnih klijenata, koji su prepoznali naše znanje, iskustvo i nastojanje da njihov posao pojednostavimo i učinimo još uspješnijim. Kao zahvalu za vjernost i simbolični znak obilježavanja 25. godina poslovanja UHY je lansirao besplatnu aplikaciju UHY Cloud Accounting koja našim postojećim, ali i budućim klijentima omogućava online  ostavu računa i pregled poslovanja, uvid u račune i izvještaje preko mobilnog uređaja. Vjerujemo kako je upravo zajedništvo i osluškivanje poslovnih potreba, kao i primjena modernih tehnologija pravi put prema uspješnom partnerstvu i u budućnosti.  Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je dana 7. rujna 2020. godine donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini. Time se nastavljaju mjere pomoći gospodarstvu zbog korona krize, koje uključuju nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti.   Za koje mjesece se mjera koristi? Mjera se odnosi na rujan, listopad, studeni i prosinac 2020. godine.   Koje djelatnosti mogu aplicirati na potporu? Prihvatljive djelatnosti za korištenje navedene mjere su sljedeće: Mjeru mogu koristiti i svi poslodavci, neovisno o djelatnosti, koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ili kojima je na bilo koji način ograničen rad Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave). Prihvatljivim poslodavcima smatraju se trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost i koji su po toj osnovi i osigurani.   Za koje radnike se može tražiti potpora? Svi radnici zaposleni kod poslodavaca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, rade li u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i izaslanog radnika) te radnici zaposleni u podružnicama predstavništva stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj.   Ciljana skupina radnika ne uključuje: Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a svi poslovni subjekti zajedno imaju više od 10 zaposlenih radnika, potpora se ne odobrava za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste.   Kolika je visina potpore? Mjera rujan-prosinac iznosi 4.000,00 kn po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio za radnika prema broju sati u nepunom radnom vremenu te 250,00 kn doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.   Kolika je visina potpore za poslodavce koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite? Mjera iznosi 2.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu ukoliko je poslodavac Odlukom stožera zatvoren do 14 dana te 125,00 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem. Mjera iznosi 4.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu ukoliko je poslodavac Odlukom stožera zatvoren dulje od 14 dana te 250,00 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem   Koji je rok zaprimanja zahtjeva? Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 15. rujna 2020. godine do 15. listopada 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za rujan 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. listopada 2020. godine do 15. studenoga 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za listopad 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. studenoga 2020. godine do 15. prosinca 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za studeni 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. prosinca 2020. godine do 15. siječnja 2021. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za prosinac 2020. godine.   Koji je prihvatljivi pad prihoda? Poslodavci trebaju dokazati da su u mjesecu koji prethodi onome za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka za najmanje 60% u odnosu na isti mjesec 2019. i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece. Tromjesečni obveznici PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka od 60% u drugom tromjesečju 2020., u odnosu na drugo tromjesečje 2019. godine ukoliko traže potporu za rujan; pad prihoda/primitaka u trećem tromjesečju 2020 g, u odnosu na treće tromjesečje 2019.g ako traže potporu za listopad, studeni i prosinac. Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati pad prihoda/primitaka za najmanje 60% u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji traže potporu u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca za odnosni mjesec i veljaču 2020.g. Poreznoj upravi, odnosno pad prihoda/primitaka od 60% u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na prvo tromjesečje 2020. godine ukoliko traže potporu za rujan, odnosno pad prihoda/primitaka u trećem tromjesečju 2020. godine u odnosu na prvo tromjesečje 2019. godine ukoliko traže potporu za listopad, studeni i prosinac. Porezna uprava će temeljem dostavljenog PDV obrasca, a na zahtjev Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda/primitaka za promatrano razdoblje. Ukoliko je postotak pada prihoda/primitaka najmanje 60% uz zadovoljavanje ostalih uvjeta može se odobriti potpora. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka na temelju tablice pada prihoda/primitaka.   Trebaju li poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost ili im je ograničen rad, sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite, dokazivati pad prihoda? Poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ne trebaju dokazati da su imali pad prihoda/primitaka za najmanje 60% te mogu koristit potporu samo za mjesec u kojem nisu radili sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave). Poslodavci kojima je na bilo koji način ograničen rad Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave), moraju dokazati da su imali pad prihoda/primitaka za najmanje 60% te mogu koristit potporu samo za mjesec u kojem nisu radili sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave).   Na koje poslovne subjekte se mjera ne odnosi? Mjera se ne odnosi na: Navedeno se ne odnosi na poslodavce iz Sektora I: Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića i Sektor H: putnički prijevoz.   Koja je dokumentacija potrebna za prijavu zahtjeva? Prijava na potporu vrši se isključivo putem web aplikacije, a potrebna dokumentacija dostupna je na stranicama HZZ-a.   Koje su obveze poslodavca? Odmah ili najkasnije u roku od 8 dana obavijestiti Zavod ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s pojedinim radnikom s točnim datumom i razlogom otkaza. Za opravdano otkazane ugovore o radu, što uključuje istek ugovora na određeno, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovani otkaz, odlazak radnika u mirovinu i otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac ostvaruje pravo na isplatu prema danima koje je osoba odradila u mjesecu otkaza. Ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu radnika, poslovno uvjetovanim otkazom ili izvanrednim otkazom poslodavca, isti ne ostvaruje pravo na isplatu za radnika kojem je otkazan ugovor za odrađeni mjesec ili dane u mjesecu koji dospijevaju za isplatu. Poslodavac koji je tražio potporu za 50 i više radnika bit će u obvezi vratiti potporu, ako od trenutka dobivanja potpore pa zaključno s 31. prosincem 2021. godine postupi na jedan od slijedećih načina:   Koji je rok za predaju dokaza o isplati plaće? Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći:   U kojem roku će HZZ isplatiti sredstva? Do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a najkasnije po dostavi dokaza o isplaćenoj plaći, PDV obrasca ili drugih zakonskih dokumenata   Više informacija možete pronaći u provedbenom dokumentu HZZ-a.Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je dana 7. rujna 2020. godine donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2020. godini. Time se nastavljaju mjere pomoći gospodarstvu zbog korona krize, koje uključuju nastavak potpore za očuvanje radnih mjesta i osiguranje likvidnosti.   Na koju skupinu poslodavaca se odnosi mjera? Svi poslodavci neovisno o djelatnosti, a koji obavljaju gospodarsku djelatnost te zapošljavaju do 10 radnika i koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) ili kojima je na bilo koji način ograničen rad Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave).   Za koje radnike se može zatražiti potpora? Radnici zaposleni kod poslodavaca iz ciljane skupine poslodavaca odnosno svi osiguranici kod predmetnog poslodavca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, rade li u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i upućenog radnika) te radnici zaposleni u podružnicama predstavništva stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj.   Za koje radnike se ne može zatražiti potpora? Ciljana skupina radnika ne uključuje :  Ukoliko više poslovnih subjekata koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a svi poslovni subjekti zajedno imaju više od 10 zaposlenih radnika, imaju istog osnivača/suvlasnika potpora se neće odobriti, ukoliko suvlasnici imaju više od 25% vlasništva u pojedinom poslovnom subjektu.   Koje je razdoblje trajanja potpore? Razdoblje trajanja je od 01. rujna do 31. prosinca 2020. godine.   Koliko iznosi visina potpore? Iznos od 2.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu te 125,00 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.   Kolika je visina potpore za poslodavce koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite? Mjera iznosi 2.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno srazmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu ukoliko je poslodavac Odlukom stožera zatvoren do 14 dana te 125,00 kuna doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje, odnosno iznos obveze dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja s povećanim trajanjem.   U kojem periodu se predaju zahtjevi za dodjelu potpore? Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 15. rujna 2020. godine do 15. listopada 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za rujan 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. listopada 2020. godine do 15. studenoga 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za listopad 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. studenoga 2020. godine do 15. prosinca 2020. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za studeni 2020. godine. Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno s danom 16. prosinca 2020. godine do 15. siječnja 2021. godine odobravat će se isplata mjesečnih troškova plaće za prosinac 2020. godine.   Koji su kriteriji za ostvarivanje prava na potporu? Poslodavci trebaju dokazati da su u mjesecu koji prethodi onome za koji traže potporu imali pad prihoda/primitaka za najmanje 50% u odnosu na isti mjesec 2019. i to temeljem predaje PDV obrasca za spomenute mjesece. Tromjesečni obveznici PDV-a dokazuju pad prihoda/primitaka od 50% u drugom tromjesečju 2020. godine, u odnosu na drugo tromjesečje 2019. godine ukoliko traže potporu za rujan. Pad prihoda/primitaka u trećem tromjesečju 2020 godine, u odnosu na treće tromjesečje 2019. godine ako traže potporu za listopad, studeni i prosinac. Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati pad prihoda/primitaka za najmanje 50% u mjesecu koji prethodi mjesecu za koji traže potporu u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca za odnosni mjesec i veljaču 2020. godine Poreznoj upravi, odnosno pad prihoda/primitaka od 50% u drugom tromjesečju 2020. u odnosu na prvo tromjesečje 2020. godine ukoliko traže potporu za rujan, odnosno pad prihoda/primitaka u trećem tromjesečju 2020. godine u odnosu na prvo tromjesečje 2019. godine ukoliko traže potporu za listopad, studeni i prosinac. , Porezna uprava će temeljem dostavljenog PDV obrasca, a na zahtjev Hrvatskog zavoda za zapošljavanje dostaviti podatak o stvarnom postotku pada prihoda/primitaka za promatrano razdoblje. Ukoliko je postotak pada prihoda/primitaka najmanje 50% uz zadovoljavanje ostalih uvjeta može se odobriti potpora. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prometa/prihoda na temelju tablice pada prometa/prihoda.   Koju dokumentaciju poslodavac treba dostaviti? Obrazac Zahtjeva s pripadajućim tablicama i Izjavu o točnosti podataka i razloga za korištenje potpore.   Na koji način se predaje zahtjev? Zahtjev se predaje preko online aplikacije na web adresi mjera-orm.hzz.hr.   U kojem roku će ići isplata sredstava za potporu? Do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec, a najkasnije po dostavi dokaza o isplaćenoj plaći, PDV obrasca ili drugih zakonskih dokumenata.   Mogu li poslodavci istovremeno koristiti više mjera? Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a odnose se na trošak plaće, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere već im na raspolaganju stoji mogućnost stavljanja u mirovanje mjera koje naknadno mogu koristiti u preostalom razdoblju.   Koje su obveze poslodavca? Poslodavac treba obavijestiti HZZ (navesti datum i razlog otkaza) odmah ili najkasnije u roku od 8 dana ukoliko je došlo do otkaza ugovora o radu s radnikom.   Za opravdano otkazane ugovore o radu (istek ugovora na određeno, kada radnik otkazuje ugovor o radu, osobno uvjetovani otkaz, odlazak u mirovinu, otkaz zbog skrivljenog ponašanja radnika) poslodavac ostvaruje pravo na razmjerni dio prema danima koje je radnik odradio.   Do kada poslodavac treba dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći? Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec, najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore, izuzev za prvu isplatu potpore. Isto se ne odnosi na obrtnike koji nisu u zakonskoj obvezi isplate plaće. Isti će dostaviti izjavu da su sredstva utrošena sukladno namjeni potpore. Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće (Izvod s poslovnog računa), oznaka Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD) i OIB svakog radnika za kojeg je isplaćena Potpora za svaki mjesec isplate plaće.   Ostvaruju li pravo na potporu poslodavci sezonskog karaktera? Poslodavci koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera, bez obzira na način registracije poslovnog subjekta, mogu koristiti potporu uz uvjet da su registrirali djelatnosti i izvršili prijavu na HZMO do 29.02.2020. te da su u trenutku predaje zahtjeva u aktivnom statusu.   Više informacija možete pronaći u provedbenom dokumentu HZZ-a.Dok EU profesionalci i cjelokupna javnost čeka da se strateški i operativni programi na razini Hrvatske do kraja poslože i dok ne budemo znali više o tome kako ćemo točno moći povući one ispregovarane milijarde za razdoblje 2021. – 2027., nije zgorega podsjetiti se kako su EU sredstva dostupna i kroz druge modalitete prijave i tijela koja ih dodjeljuju. Podsjetimo, europska teritorijalna suradnja (kod nas najčešće vidljiva kroz prekogranične projekte) dio je kohezijske politike još od 1990. Ona je prvenstveno instrument kohezijske politike (u međuvremenu su mu priključena sredstva iz fonda za regionalni razvoj), namijenjen rješavanju problema koji nadilaze državne granice i iziskuju zajedničko rješenje, kao i zajedničkom ostvarivanju potencijala raznih područja. Iznos dodijeljen europskoj teritorijalnoj suradnji za proračunsko razdoblje od 2014. do 2020. je iznosio 9,3 milijarde EUR i ta su sredstva podijeljena na sljedeći način: Temeljem geografskog pravila o zemljama koje dijele 150 km kopnene ili morske granice mogu udruživati u programe prekogranične suradnje, Hrvatskoj je, u razdoblju koje je za nama, bilo dostupno 5 takvih programa: Što se transnacionalne suradnje tiče, sredstva su subjektima iz Hrvatske bila dostupna kroz 3 programa: Program Adrion, Program Dunav te Program Srednja Europa. Kroz ove su programe financirani neki uistinu sjajni projekti, vidljivi na internetskim stranicama svakog od pojedinih programa (primjerice, Interreg Central Europe ili Interreg Adrion). Još 2018. je Europska komisija predložila nove propise za uređenje kohezijske politike EU-a nakon 2020. Oni obuhvaćaju uredbu o posebnim odredbama za cilj europske teritorijalne suradnje (Interreg). Nacrt europske teritorijalne suradnje i dalje sadrži pet sastavnica: U predloženoj uredbi također se utvrđuju dva posebna cilja za Interreg: bolje upravljanje u okviru programa Interreg te sigurnija i zaštićenija Europa. Komisija je u tom trenutku predložila dodjelu 8,4 milijarde EUR za europsku teritorijalnu suradnju u razdoblju od 2021. do 2027., o čemu do kraja ove godine konačnu odluku moraju donijeti Vijeće EU te Europski parlament. S obzirom na duboke izmjene u europskom društvu nastale tijekom 2020., za očekivati je da će se i instrumenti unutar teritorijalne suradnje iskoristiti za jačanje europskog gospodarstva i što brzi izlazak iz krize uzrokovane koronavirusom. Pametan subjekt, u smislu ovih natječaja moguć nositelj ili partner na ovim projektima, će iskoristiti ovo razdoblje i promišljati svoje ideje, pripremati dokumentaciju i tražiti druge adekvatne partnere. Tim UHY Savjetovanja sa svojim iskustvom vam može pomoći uobličiti priču i proći kroz cjelokupan proces – obratite nam se s povjerenjem na 021 612 673 ili na savjetovanje@uhy.hr.