U današnje vrijeme sve aktualnija tema su kriptovalute, najpoznatije kriptovalute su Bitcoin, Ethereum, Cardano i ostale. Primitci koji nastaju trgovanjem kriptovaluta smatraju se kapitalnim primitkom pa se na ostvareni dohodak po osnovi trgovanja njima plaća porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka.   Kako se utvrđuje osnovica za obračun poreza na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka? Porez na dohodak obračunava se na razliku između nabavne i prodajne cijene, smanjenu za troškove trgovanja.   Koliko iznosi stopa poreza na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka? Porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka iznosi 10% + prirez.   Plaća li se porez na dohodak na samo posjedovanje kriptovalute? Ne. Kapitalni dobitak (ili gubitak) se utvrđuje samo nakon otuđenja kriptovalute odnosno tek nakon zamjene kriptovalute za neku od valuta koje su priznate kao zakonsko sredstvo plaćanja (kuna, euro, dolar itd.).   Primjer za prodaju kriptovaluta Porezni obveznik je kupio 10 Bitcoina po cijeni od 10.000,00 USD po komadu (ukupna uložena vrijednost iznosi 100.000,00 USD). Porezni obveznik unutar dvije godine odluči prodati 10 Bitcoina po cijeni od 20.000,00 USD (ukupno 200.000,00 USD) te ih isplatiti na bankovni račun. Ukupno je ostvario profit od 100.000,00 USD. U ovom slučaju, dužan je platiti porez na dohodak po osnovi kapitalnih dobitaka (za izračun korišten prirez od 18%) koji iznosi = 100.000,00 USD * 10%+ (100.000*10%)*18% = 11.800,00 USD.   Koji je rok za prijavu poreza? Porezni obveznici za ostvareni dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu podnose zbirno godišnje izvješće za sve kapitalne dobitke ostvarene u tijeku jedne kalendarske godine na Obrascu JOPPD, najkasnije do kraja veljače tekuće godine za primitke ostvarene u prethodnoj godini.   Kako se oporezuje zamjena kriptovaluta? Na tržištu kriptovaluta često nakon kupnje bitcoina, zamijene se za ethereume ili druge valute  i naknadno prodaju. Ovakve transakcije, na sreću svih sudionika, ne podliježu plaćanju poreza na kapitalnu dobit. Kod zamjene kriptovalute, kapitalni dobitak se utvrđuje kao razlika između nabavne vrijednosti prilikom zamjene neke od fiat valuta (npr. hrvatska kuna) za kriptovalutu i prodajne vrijednosti kod zamjene kriptovalute za neku od fiat valuta.   Primjer za zamjenu kriptovaluta Porezni obveznik kupi 10 bitcoina po cijeni od 10.000,00 USD po jedinici (znači da je uložio ukupno 100.000,00 USD). Nakon nekog vremena zamijeni tih 10 jedinica bitcoina za 118 jedinica ethereuma. Za nekoliko mjeseci prodao je svih 118 jedinica ethereuma za 1.000,00 USD po jedinici te je ukupno ostvario 118.000,00 USD koje je isplatio na bankovni račun. Porezni obveznik ostvario je kapitalni dobitak od trgovanja kriptovalutama u iznosu 18.000,00 USD što znači da je kapitalni dobitak utvrđen kao razlika nabavne vrijednosti bitcoina i prodajne vrijednosti ethereuma.   Postoji li mogućnost oslobođenja od plaćanja poreza? Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuđenje izvršeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. Zakona o porezu na dohodak, između razvedenih bračnih drugova ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka, nasljeđivanjem financijske imovine te u slučaju ako je financijska imovina otuđena nakon dvije godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine. Na primjer, porezni obveznik ne mora plaćati porez ako je kupio bitcoin u 2017. godini te ga je u 2021. godini zamijenio u neku od valuta koje su priznate kao zakonsko sredstvo plaćanja. Također, porez nije potrebno platiti ako su vaši kapitalni gubici veći od realiziranih kapitalnih dobitaka.   Koja dokumentacija je potrebna kako bi dokazali da su kriptovalute poklonjene? Ugovor o darovanju, potvrda o uplati ili bilo koji drugi dokument iz kojeg se nedvojbeno mogu utvrditi: osobni podaci darovatelja i daroprimatelja, datum darovanja, datum stjecanja od strane darovatelja te vrijednost financijske imovine na dan stjecanja od strane darovatelja, vrijednost (broj jedinica i tržišna vrijednost) koja se daruje i potpis.   Kako se utvrđuje kapitalni dobitak od kriptovaluta stečenih darovanjem? Kapitalni dobitak utvrđuje se kao razlika između ugovorene prodajne cijene, odnosno primitka utvrđenog prema tržišnoj vrijednosti financijske imovine koja se otuđuje i nabavne vrijednosti. Pri tome, nabavna vrijednost bi trebala biti vrijednost utvrđena na dan nabave darovatelja. Na primjer, porezni obveznik je stekao darovanjem 10 bitcoina, ukupne tržišne vrijednosti 100.000,00 USD u trenutku darovanja. Darovatelj je stekao bitcoin po cijeni od 5.000,00 USD, odnosno ukupne vrijednosti 50.000,00 USD. Za nekoliko mjeseci porezni obveznik je prodao svih 10 jedinica bitcoina za 150.000,00 USD. U ovom slučaju ostvaren je kapitalni dobitak u iznosu 100.000,00 USD.   Ako imate dodatnih pitanja obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hrOd kada je u primjeni fiskalizacija računa za prodaju putem samoposlužnih uređaja? Od 1. siječnja 2021.   Što se smatra samoposlužnim uređajem? Svaki automatizirani uređaj putem kojega se obavlja neposredna prodaja robe ili usluge na način da se u uređaj umetne sredstvo koje se smatra gotovinom pri čemu u postupku prodaje i naplate ne sudjeluje osoba. Ukoliko se prodaja i naplata obavlja bez sudjelovanja osobe, npr. plaćanje putem sms poruke, također se smatra da postoji zaseban samoposlužni uređaj.   Što je dužan napraviti obveznik fiskalizacije?   Smatra li se samoposlužni uređaj poslovnim prostorom? Samoposlužni uređaj se smatra poslovnim prostorom te je obveznik fiskalizacije dužan prijavu podataka o svakom samoposlužnom uređaju obaviti na odgovarajući način primjenjujući odredbe o prijavi podataka u sustav fiskalizacije.   Na koji način se prijavljuje samoposlužni uređaj kao poslovni prostor? Obvezniku fiskalizacije je putem aplikacije ePorezna ili putem Prijave podataka u sustav fiskalizacije u nadležnu ispostavu Porezne uprave omogućen unos podataka za novi poslovni prostor te promjena podataka za postojeći poslovni prostor. Također, obveznik fiskalizacije dostavlja sve naknadne promjene koje se odnose na poslovni prostor.   Može li se i u kojim situacijama privremeno zatvoriti poslovni prostor? Obveznik fiskalizacije može privremeno zatvoriti poslovni ako se radi o sezonskoj djelatnosti, u situaciji adaptacije poslovnog prostora, zbog bolovanja radnika ili godišnjeg odmora, inventure, preseljenja na drugu lokaciju te u drugim situacijama kada se u poslovnom prostoru (samoposlužni uređaj) ne obavlja djelatnost.   Ukoliko poslodavac u svojim prostorima zaposlenicima osigura određenu količinu besplatne konzumacije na samoposlužnim uređajima te spomenuto plati kao avans postavlja se pitanje je li potrebno fiskalizirati prodaju na samoposlužnom uređaju neovisno o načinu plaćanja? Ako samoposlužni uređaj nudi mogućnost mješovitog plaćanja (plaćanje karticama, kovanice, žetoni i sl.) ili ako je plaćanje provedeno avansno i transakcijski kao u navedenom primjeru, kod takvog samoposlužnog uređaja je potrebno provesti fiskalizaciju prodaje samo u trenutku kada se plaćanje vrši putem novčanica i kovanica, a za plaćanje transakcijskim putem nije potrebno provoditi fiskalizaciju prodaje na uređaju.   Je li potrebno provesti postupak fiskalizacije kod plaćanja žetonima ili sličnim sredstvima? Kada kupac putem uređaja napravi zamjenu novca za žeton na temelju kojeg će na drugim uređajima, npr. autopraonice, koristiti svoju uslugu takva se prodaja smatra prodajom putem samoposlužnog uređaja. U ovoj situaciji mjenjač novca predstavlja samoposlužni uređaj putem kojega će se provesti postupak fiskalizacije prodaje. Prilikom plaćanja žetonima nije potrebno izvršiti postupak fiskalizacije jer se smatra da je postupak fiskalizacije prethodno proveden prilikom kupnje žetona. Samoposlužnim uređajem NE smatra se uređaj putem kojega se obavlja prodaja putem žetona a za čiju je kupnju prethodno proveden postupak fiskalizacije izdavanja računa.   Ako imate dodatnih pitanja obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hrSvim poduzetnicima koji obavljaju djelatnost iznajmljivanja kuća za odmor, apartmana i plovila  za 2020. godinu priznati su svi troškovi neovisno o visini ostvarenih prihoda. Inače, porezni obveznici u sustavu poreza na dobit moraju ostvariti prihode u visini najmanje 5% nabavne vrijednosti kuće za odmor i apartmana ili 7% nabavne vrijednosti plovila kako bi im svi povezani troškovi biti porezno priznati. Dakle, za 2020. godinu navedeni cenzus se neće primjenjivati prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit! Primjerice, poduzetnik se bavi iznajmljivanjem plovila čija je nabavna vrijednost 2.000.000,00 kuna. Troškovi amortizacije i drugi povezani troškovi iznosili su u 2020. godini 300.000,00 kuna. U 2020. godini je zbog posebnih okolnosti uzrokovanih pandemiom virusa COVID-19 ostvario 80.000,00 kuna prihoda, što je manje od 7% nabavne vrijednosti tog plovila. Obzirom na gore navedeno poduzetnik bi inače bio obvezan uvećati svoju poreznu osnovicu za obračun poreza na dobit za sve nastale troškove povezane s iznajmljivanjem tog plovila (struja, voda, vez, osiguranje plovila) uključujući i amortizaciju. Pojednostavljeno rečeno, porez na dobit od 18% ili 12% bi se platio na redovnu dobit i na sve troškove povezane s iznajmljivanjem tog plovila odnosno na 300.000,00 kuna (minimalno 36.000kn poreza na dobit!). U 2020. godini se zbog posebnih okolnosti navedeno pravilo neće primjenjivati, odnosno platit će porez na dobit samo na redovnu dobit (ako je ostvarena), tj. ostvarene prihode koji su iznosili 80.000,00 kuna umanjeno za redovne rashode. Recimo i da se poduzetnik bavi iznajmljivanjem kuća za odmor ili apartmana čija je nabavna vrijednost 2.000.000,00 kuna. Troškovi amortizacije i drugi povezani troškovi iznosili su u 2020. godini 300.000,00 kuna. U 2020. godini je zbog posebnih okolnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 ostvareno 80.000,00 kn prihoda, što je manje od 5% nabavne vrijednosti te kuće za odmor. Poduzetnik bi inače bio obvezan uvećati svoju poreznu osnovicu za obračun poreza na dobit za sve nastale troškove povezane s iznajmljivanjem te kuće za odmor (struja, voda, osiguranje) uključujući i amortizaciju. Pojednostavljeno rečeno, porez na dobit od 18% ili 12% bi se platio redovnu dobit i na sve troškove povezane s iznajmljivanjem te kuće za odmor odnosno na 300.000,00 kuna (minimalno 36.000kn poreza na dobit!). U 2020. godini se zbog posebnih okolnosti navedeno pravilo neće primjenjivati, odnosno platit će porez na dobit samo na redovnu dobit (ako je ostvarena), tj. ostvarene prihode koji su iznosili 80.000,00 kuna umanjeno za redovne rashode. Prijavu poreza na dobit za porezno razdoblje od 1.siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. ili tijekom 2020. godine treba podnijeti Poreznoj upravi najkasnije do 30. lipnja 2021. godine.   Ako imate dodatnih pitanja obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hrNedavno smo vas ovdje pozvali na popunjavanje ankete kojom je Hrvatska udruga poslodavaca željela napraviti brzinski “snimak stanja” i detektirati spremnost poduzetničkih projekata, željena područja i načine EU financiranja u narednih sedam godina. Prenosimo glavne zaključke rezultata ankete. U anketi je sudjelovalo više od 1.700 mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika, a rezultati su potvrdili ranije HUP-ove stavove o tome da je upravo privatni sektor taj koji je za investicije u velikoj mjeri spreman već danas. Rezultati su pokazali da više od dvije trećine ispitanika (68%) ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna. Ulaganja u privatni sektor dokazano značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija za države u razvoju poput naše. Upravo su nam ta ulaganja posljednja prigoda da se pomaknemo sa tradicionalnog mjesta začelja EU. Ulaganja u projekte privatnog sektora vode prema održivom zapošljavanju za visokovrijedna radna mjesta koja će pospješiti ukupan rast BDP-a. Nasuprot tome, prekomjerne investicije javnog sektora dovode do istiskivanja privatnih investicija što je štetno za održivi razvoj gospodarstva. Također, imperativ u korištenju EU fondova je da planirani projekti kroz javne investicije ne smiju nikako konkurirati onim privatnog sektora. Čak 94% ispitanih koristilo bi bespovratna sredstva, a (samo) 6% ispitanika je iskazalo interes za financijske instrumente. Ukupna ulaganja svih poduzetnika, uz potporu EU fondova putem bespovratnih sredstava u visini od 50%, iznosila bi 13,2 milijardi kuna, dok bi ulaganja kroz financijske instrumente bila oko 7,8 milijardi. Ukupno su razlike između bespovratnih potpora i financijskih instrumenata značajne, tj. od svih ispitanih njih 62% bi koristili bespovratna sredstva, a oko 30% ih nije spremno ulagati kroz financijske instrumente. U kontekstu vrijednosti spremnih projekata, ističu se velika poduzeća, za koje u prethodnom financijskom razdoblju nije bilo velikih mogućnosti, a interes je bio značajan. 54% ispitanika je kao najveću potrebu navelo ulaganje u proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Slijedi ulaganje u digitalnu transformaciju poslovanja i uvođenje IKT tehnologija, za što se opredijelilo 35% poduzetnika (601 poduzeće). Bitno je istaknuti da je ovom anketom potvrđena pretpostavka kako su ovo dvije najvažnije vrste ulaganja svim skupinama poduzeća bez obzira na veličinu (mikro, mali, srednji i veliki). 582 poduzetnika trebaju potpore za usavršavanje zaposlenika (35%), pri čemu su MSP ovoj mjeri dali treće mjesto na listi prioriteta, dok su veliki poduzetnici iskazali veću zainteresiranost za ulaganjima u energetsku učinkovitost, uključujući i obnovljive izvore energije. Mehanizmom za oporavak i otpornost, kao odgovorom EU na COVID-19 pandemiju, trebalo bi se doprinijeti poboljšanju otpornosti, potencijala rasta i kapaciteta za prilagodbu u državama članicama, umanjiti društvene i ekonomske učinke krize te podržati zelenu i digitalnu tranziciju čime će se doprinijeti ekonomskoj i socijalnoj konvergenciji te poticanju otvaranja novih radnih mjesta. Ukoliko se privatan sektor ne zastupi ravnopravno u odnosu na javne projekte kroz planirane mjere za oporavak i otpornost tj. ako se u njega ne uloži barem polovina raspoloživih EU sredstava, Hrvatska bi u novoj krizi mogla biti puno duže od prethodne (krize 2008.). Bitno je upozoriti kako se 30% poduzeća izjasnilo da neće moći investirati bez bespovratnih sredstava, a veliku zabrinutost izaziva podatak kako se njih 28% izjasnilo da neće preživjeti bez potpora. Stručnjaci UHY Savjetovanja i dalje kroz sudjelovanje u radnim skupinama rade na tome da interesi poduzetnika budu prepoznati i uvršteni u operativne programe kojima se definiraju načini raspodjele EU sredstava u narednih sedam godina. Sve poduzetnike spremnih ideja kojima treba vanjsko financiranje pozivamo da se jave našem Odjelu pripreme i zajedno pronađu novce kojima će napraviti razliku!Zanimljiva omotnica dodjele bespovratnih sredstava otvorena je na razini Europske komisije. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) mogu se prijaviti za financiranje u okviru programa bespovratnih sredstava u vrijednosti od 20 milijuna eura kako bi se poduzećima unutar EU-a pomoglo da bolje iskoriste prava intelektualnog vlasništva. Uz potporu Komisije i Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), Fond za MSP-ove u okviru programa „Ideas Powered for Business” nastoji pomoći poduzećima da razviju strategije intelektualnog vlasništva i zaštite svoja prava intelektualnog vlasništva na nacionalnoj razini i razini EU-a. Otvoren za sva poduzeća u EU-u koja odgovaraju službenoj definiciji MSP-a, novi program nudi financijsku potporu u obliku povrata troškova za usluge provjere intelektualnog vlasništva te prijavu žiga i dizajna, do maksimalnog iznosa od 1500 eura po poduzeću. Fond je u siječnju otvorio prvi od pet poziva za podnošenje zahtjeva koji će se objaviti tijekom 2021. Novi program prva je ključna mjera Komisijina akcijskog plana za intelektualno vlasništvo, objavljenog u studenome 2020. Zahtjevi, vremenski okvir i druge informacije relevantne za program su ukratko: Prijave će tijekom 2021. godine ići u nekoliko vremenskih okvira: Jednostavan upitnik o tome ispunjavate li kriterije ili ne dostupan je na stranici EUIPO-a, a stručnjacima  našeg Odjela pripreme se s povjerenjem obratite ako želite svoje intelektualno vlasništvo podignuti na stepenicu više i dobiti vanjsko financiranje.Kao porezni savjetnik često se nađem u razmišljanju kako porezno regulirati razne nove situacije koje donosi digitalizacija, kako u pogledu oporezivanja prodaje dobara i usluga tako i u pogledu oporezivanja dohotka. Jedna od novijih pojava u ovom smislu su osobe koje putuju svijetom i dok uživaju u svom odmoru usput odrade i svoje radne zadatke ili bez ikakvih ograničenja donesu odluku da im odredište za odmor postane i nešto trajnije mjesto boravka i rada, jednostavno zato jer im se tamo sviđa pogled na more ili na planine. Da, pričamo o digitalnim nomadima. Prema općoj definiciji, digitalni nomad je poduzetnik ili zaposlenik koji svoj posao obavlja diljem svijeta i to, gotovo isključivo, koristeći pomoć digitalne tehnologije za što mu je glavni uvjet pristup internetu. S obzirom da je ovo trend s uzlaznom putanjom pohvalne su brze reakcije zakonodavca i shvaćanje prednosti boravka i rada digitalnih nomada na području Republike Hrvatske. Novim Zakonom o strancima, objavljenim u Narodnim novinama 133/20, a koji je stupio na snagu 1.1.2021. godine, u hrvatsko zakonodavstvo se uvodi pojam digitalnog nomada te se definiraju uvjeti koje osoba treba zadovoljiti kako bi na području RH dobila dozvolu za privremeni boravak po toj osnovi. Prema navedenom Zakonu digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske. Odredbom čl. 57. st.1. t.11 Zakona se odobrava privremeni boravak državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu digitalnog nomada. Navedene promjene u Zakonu o strancima zahtjevale su i izmjene Zakona o porezu na dohodak kojim se definira porezni status njihovih primitaka. U svrhu pojednostavljenja samog postupka te privlačenja sve većeg broja digitalnih nomada u RH, odredbama Zakona o porezu na dohodak se njihovi primici oslobađaju od poreza. Naime, u izmjenama Zakona o porezu na dohodak koji je objavljen u Narodnim novinama 138/20. propisano je oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak na primitke koje će digitalni nomadi ostvarivati kroz svoj rad na području RH. Što se tiče doprinosa, digitalni nomad ne postaje obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u RH zbog činjenice da je zaposlen ili obavlja poslove za svoje društvo koje nije registrirano u RH. U trenutku pisanja ovog članka nije objavljen Zakon o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH koji bi trebao stupiti na snagu u 2021. godini. Međutim, u prijedlogu spomenutog Zakona se regulira status digitalnog nomada u zdravstvenom osiguranju na način da se propisuje oslobođenje od plaćanja doprinosa po toj osnovi. U tom slučaju će troškove korištenja zdravstvene zaštite u RH morati plaćati iz vlastitih sredstava. Iako se zakonodavac u ovom slučaju odrekao poreza na dohodak i doprinosa prihodi koje će država ostvariti kroz boravak digitalnih nomada u RH će dolaziti iz njegove vlastite potrošnje i korištenja usluga lokalnih trgovina, ugostiteljskih objekata i slično. Svakako je ovo pozitivan primjer kako se kroz pojednostavljenu zakonsku proceduru i oslobođenje od oporezivanja Hrvatsku može svrstati na listu poželjnih odredišta za boravak i rad sve više rastućeg broja osoba koje zadovoljavaju definiciju digitalnog nomada. Ako imate dodatnih pitanja obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr