Svim poduzetnicima koji obavljaju djelatnost iznajmljivanja kuća za odmor, apartmana i plovila  za 2020. godinu priznati su svi troškovi neovisno o visini ostvarenih prihoda. Inače, porezni obveznici u sustavu poreza na dobit moraju ostvariti prihode u visini najmanje 5% nabavne vrijednosti kuće za odmor i apartmana ili 7% nabavne vrijednosti plovila kako bi im svi povezani troškovi biti porezno priznati. Dakle, za 2020. godinu navedeni cenzus se neće primjenjivati prilikom utvrđivanja obveze poreza na dobit! Primjerice, poduzetnik se bavi iznajmljivanjem plovila čija je nabavna vrijednost 2.000.000,00 kuna. Troškovi amortizacije i drugi povezani troškovi iznosili su u 2020. godini 300.000,00 kuna. U 2020. godini je zbog posebnih okolnosti uzrokovanih pandemiom virusa COVID-19 ostvario 80.000,00 kuna prihoda, što je manje od 7% nabavne vrijednosti tog plovila. Obzirom na gore navedeno poduzetnik bi inače bio obvezan uvećati svoju poreznu osnovicu za obračun poreza na dobit za sve nastale troškove povezane s iznajmljivanjem tog plovila (struja, voda, vez, osiguranje plovila) uključujući i amortizaciju. Pojednostavljeno rečeno, porez na dobit od 18% ili 12% bi se platio na redovnu dobit i na sve troškove povezane s iznajmljivanjem tog plovila odnosno na 300.000,00 kuna (minimalno 36.000kn poreza na dobit!). U 2020. godini se zbog posebnih okolnosti navedeno pravilo neće primjenjivati, odnosno platit će porez na dobit samo na redovnu dobit (ako je ostvarena), tj. ostvarene prihode koji su iznosili 80.000,00 kuna umanjeno za redovne rashode. Recimo i da se poduzetnik bavi iznajmljivanjem kuća za odmor ili apartmana čija je nabavna vrijednost 2.000.000,00 kuna. Troškovi amortizacije i drugi povezani troškovi iznosili su u 2020. godini 300.000,00 kuna. U 2020. godini je zbog posebnih okolnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 ostvareno 80.000,00 kn prihoda, što je manje od 5% nabavne vrijednosti te kuće za odmor. Poduzetnik bi inače bio obvezan uvećati svoju poreznu osnovicu za obračun poreza na dobit za sve nastale troškove povezane s iznajmljivanjem te kuće za odmor (struja, voda, osiguranje) uključujući i amortizaciju. Pojednostavljeno rečeno, porez na dobit od 18% ili 12% bi se platio redovnu dobit i na sve troškove povezane s iznajmljivanjem te kuće za odmor odnosno na 300.000,00 kuna (minimalno 36.000kn poreza na dobit!). U 2020. godini se zbog posebnih okolnosti navedeno pravilo neće primjenjivati, odnosno platit će porez na dobit samo na redovnu dobit (ako je ostvarena), tj. ostvarene prihode koji su iznosili 80.000,00 kuna umanjeno za redovne rashode. Prijavu poreza na dobit za porezno razdoblje od 1.siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. ili tijekom 2020. godine treba podnijeti Poreznoj upravi najkasnije do 30. lipnja 2021. godine.   Ako imate dodatnih pitanja obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hrNedavno smo vas ovdje pozvali na popunjavanje ankete kojom je Hrvatska udruga poslodavaca željela napraviti brzinski “snimak stanja” i detektirati spremnost poduzetničkih projekata, željena područja i načine EU financiranja u narednih sedam godina. Prenosimo glavne zaključke rezultata ankete. U anketi je sudjelovalo više od 1.700 mikro, malih, srednjih i velikih poduzetnika, a rezultati su potvrdili ranije HUP-ove stavove o tome da je upravo privatni sektor taj koji je za investicije u velikoj mjeri spreman već danas. Rezultati su pokazali da više od dvije trećine ispitanika (68%) ima pripremljene projekte ili planove investicija za sljedeće financijsko razdoblje u iznosu većem od 21 milijarde kuna. Ulaganja u privatni sektor dokazano značajnije djeluju na gospodarski rast od javnih investicija za države u razvoju poput naše. Upravo su nam ta ulaganja posljednja prigoda da se pomaknemo sa tradicionalnog mjesta začelja EU. Ulaganja u projekte privatnog sektora vode prema održivom zapošljavanju za visokovrijedna radna mjesta koja će pospješiti ukupan rast BDP-a. Nasuprot tome, prekomjerne investicije javnog sektora dovode do istiskivanja privatnih investicija što je štetno za održivi razvoj gospodarstva. Također, imperativ u korištenju EU fondova je da planirani projekti kroz javne investicije ne smiju nikako konkurirati onim privatnog sektora. Čak 94% ispitanih koristilo bi bespovratna sredstva, a (samo) 6% ispitanika je iskazalo interes za financijske instrumente. Ukupna ulaganja svih poduzetnika, uz potporu EU fondova putem bespovratnih sredstava u visini od 50%, iznosila bi 13,2 milijardi kuna, dok bi ulaganja kroz financijske instrumente bila oko 7,8 milijardi. Ukupno su razlike između bespovratnih potpora i financijskih instrumenata značajne, tj. od svih ispitanih njih 62% bi koristili bespovratna sredstva, a oko 30% ih nije spremno ulagati kroz financijske instrumente. U kontekstu vrijednosti spremnih projekata, ističu se velika poduzeća, za koje u prethodnom financijskom razdoblju nije bilo velikih mogućnosti, a interes je bio značajan. 54% ispitanika je kao najveću potrebu navelo ulaganje u proširenje kapaciteta, modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije. Slijedi ulaganje u digitalnu transformaciju poslovanja i uvođenje IKT tehnologija, za što se opredijelilo 35% poduzetnika (601 poduzeće). Bitno je istaknuti da je ovom anketom potvrđena pretpostavka kako su ovo dvije najvažnije vrste ulaganja svim skupinama poduzeća bez obzira na veličinu (mikro, mali, srednji i veliki). 582 poduzetnika trebaju potpore za usavršavanje zaposlenika (35%), pri čemu su MSP ovoj mjeri dali treće mjesto na listi prioriteta, dok su veliki poduzetnici iskazali veću zainteresiranost za ulaganjima u energetsku učinkovitost, uključujući i obnovljive izvore energije. Mehanizmom za oporavak i otpornost, kao odgovorom EU na COVID-19 pandemiju, trebalo bi se doprinijeti poboljšanju otpornosti, potencijala rasta i kapaciteta za prilagodbu u državama članicama, umanjiti društvene i ekonomske učinke krize te podržati zelenu i digitalnu tranziciju čime će se doprinijeti ekonomskoj i socijalnoj konvergenciji te poticanju otvaranja novih radnih mjesta. Ukoliko se privatan sektor ne zastupi ravnopravno u odnosu na javne projekte kroz planirane mjere za oporavak i otpornost tj. ako se u njega ne uloži barem polovina raspoloživih EU sredstava, Hrvatska bi u novoj krizi mogla biti puno duže od prethodne (krize 2008.). Bitno je upozoriti kako se 30% poduzeća izjasnilo da neće moći investirati bez bespovratnih sredstava, a veliku zabrinutost izaziva podatak kako se njih 28% izjasnilo da neće preživjeti bez potpora. Stručnjaci UHY Savjetovanja i dalje kroz sudjelovanje u radnim skupinama rade na tome da interesi poduzetnika budu prepoznati i uvršteni u operativne programe kojima se definiraju načini raspodjele EU sredstava u narednih sedam godina. Sve poduzetnike spremnih ideja kojima treba vanjsko financiranje pozivamo da se jave našem Odjelu pripreme i zajedno pronađu novce kojima će napraviti razliku!Zanimljiva omotnica dodjele bespovratnih sredstava otvorena je na razini Europske komisije. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) mogu se prijaviti za financiranje u okviru programa bespovratnih sredstava u vrijednosti od 20 milijuna eura kako bi se poduzećima unutar EU-a pomoglo da bolje iskoriste prava intelektualnog vlasništva. Uz potporu Komisije i Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), Fond za MSP-ove u okviru programa „Ideas Powered for Business” nastoji pomoći poduzećima da razviju strategije intelektualnog vlasništva i zaštite svoja prava intelektualnog vlasništva na nacionalnoj razini i razini EU-a. Otvoren za sva poduzeća u EU-u koja odgovaraju službenoj definiciji MSP-a, novi program nudi financijsku potporu u obliku povrata troškova za usluge provjere intelektualnog vlasništva te prijavu žiga i dizajna, do maksimalnog iznosa od 1500 eura po poduzeću. Fond je u siječnju otvorio prvi od pet poziva za podnošenje zahtjeva koji će se objaviti tijekom 2021. Novi program prva je ključna mjera Komisijina akcijskog plana za intelektualno vlasništvo, objavljenog u studenome 2020. Zahtjevi, vremenski okvir i druge informacije relevantne za program su ukratko: Prijave će tijekom 2021. godine ići u nekoliko vremenskih okvira: Jednostavan upitnik o tome ispunjavate li kriterije ili ne dostupan je na stranici EUIPO-a, a stručnjacima  našeg Odjela pripreme se s povjerenjem obratite ako želite svoje intelektualno vlasništvo podignuti na stepenicu više i dobiti vanjsko financiranje.Kao porezni savjetnik često se nađem u razmišljanju kako porezno regulirati razne nove situacije koje donosi digitalizacija, kako u pogledu oporezivanja prodaje dobara i usluga tako i u pogledu oporezivanja dohotka. Jedna od novijih pojava u ovom smislu su osobe koje putuju svijetom i dok uživaju u svom odmoru usput odrade i svoje radne zadatke ili bez ikakvih ograničenja donesu odluku da im odredište za odmor postane i nešto trajnije mjesto boravka i rada, jednostavno zato jer im se tamo sviđa pogled na more ili na planine. Da, pričamo o digitalnim nomadima. Prema općoj definiciji, digitalni nomad je poduzetnik ili zaposlenik koji svoj posao obavlja diljem svijeta i to, gotovo isključivo, koristeći pomoć digitalne tehnologije za što mu je glavni uvjet pristup internetu. S obzirom da je ovo trend s uzlaznom putanjom pohvalne su brze reakcije zakonodavca i shvaćanje prednosti boravka i rada digitalnih nomada na području Republike Hrvatske. Novim Zakonom o strancima, objavljenim u Narodnim novinama 133/20, a koji je stupio na snagu 1.1.2021. godine, u hrvatsko zakonodavstvo se uvodi pojam digitalnog nomada te se definiraju uvjeti koje osoba treba zadovoljiti kako bi na području RH dobila dozvolu za privremeni boravak po toj osnovi. Prema navedenom Zakonu digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske. Odredbom čl. 57. st.1. t.11 Zakona se odobrava privremeni boravak državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu digitalnog nomada. Navedene promjene u Zakonu o strancima zahtjevale su i izmjene Zakona o porezu na dohodak kojim se definira porezni status njihovih primitaka. U svrhu pojednostavljenja samog postupka te privlačenja sve većeg broja digitalnih nomada u RH, odredbama Zakona o porezu na dohodak se njihovi primici oslobađaju od poreza. Naime, u izmjenama Zakona o porezu na dohodak koji je objavljen u Narodnim novinama 138/20. propisano je oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak na primitke koje će digitalni nomadi ostvarivati kroz svoj rad na području RH. Što se tiče doprinosa, digitalni nomad ne postaje obveznik plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u RH zbog činjenice da je zaposlen ili obavlja poslove za svoje društvo koje nije registrirano u RH. U trenutku pisanja ovog članka nije objavljen Zakon o dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u RH koji bi trebao stupiti na snagu u 2021. godini. Međutim, u prijedlogu spomenutog Zakona se regulira status digitalnog nomada u zdravstvenom osiguranju na način da se propisuje oslobođenje od plaćanja doprinosa po toj osnovi. U tom slučaju će troškove korištenja zdravstvene zaštite u RH morati plaćati iz vlastitih sredstava. Iako se zakonodavac u ovom slučaju odrekao poreza na dohodak i doprinosa prihodi koje će država ostvariti kroz boravak digitalnih nomada u RH će dolaziti iz njegove vlastite potrošnje i korištenja usluga lokalnih trgovina, ugostiteljskih objekata i slično. Svakako je ovo pozitivan primjer kako se kroz pojednostavljenu zakonsku proceduru i oslobođenje od oporezivanja Hrvatsku može svrstati na listu poželjnih odredišta za boravak i rad sve više rastućeg broja osoba koje zadovoljavaju definiciju digitalnog nomada. Ako imate dodatnih pitanja obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hrU tijeku su procesi programiranja budućeg korištenja 24 milijarde eura koje RH ima na raspolaganju: okvirno 14 milijardi kroz Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027.(VFO) te približno 10 milijardi kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). U okolnostima gospodarske krize Europska unija je pokrenula program pomoći državama članicama kroz Mehanizam za otpornost i oporavak. HUP traži da minimalno polovica ukupno raspoloživih sredstava bude upućena direktno poduzetništvu kao pokretaču općeg gospodarskog razvoja, a time i oporavka i otpornosti RH na COVID pandemiju. HUP je u nedavno započetim konzultacijama s Radnom skupinom Vlade RH za NPOO upozorio na nedovoljnu zastupljenost gospodarstva te da bi postavljeni oblik potpora, kroz povoljnije kredite i jamstva, u vrijeme financijske krize mogao rezultirati neiskorištenim sredstvima za RH i propuštenom prilikom za pomoć poduzetništvu. UHY Savjetovanje, kao član radnih skupina HUPa- koje savjetodavno sudjeluju u izradi krovnih dokumenata za plan potrošnje EU sredstava u narednih sedam godina, ovim putem poziva sve poduzetnike da ispune kratku anonimnu anketu i u njoj naznače područja vlastitog interesa i željene načine dostupnosti EU sredstava u narednom razdoblju, s naglaskom na razdoblje 2021. – 2026. godine. Anketa je dostupna na ovoj poveznici, a ROK ZA ISPUNJAVANJE ANKETE JE 18.2.2021. do kraja radnog dana, stoga vas pozivamo da budete što brži u ispunjavanju – neka se i vaš glas čuje!Dva su aktualna natječaja namijenjena poljoprivrednicima te donosimo kratak pregled osnovnih podataka o uvjetima i načinima prijave. Natječaj za tip operacije 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava – ulaganja u proizvodnju povrća u zaštićenom prostoru – plasteniku Svrha Natječaja je podizanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u sektoru povrća u zaštićenim prostorima – plastenicima. Ukupno je u ovoj alokaciji dostupno 150 milijuna kuna. Prihvatljivi korisnici: Prihvatljivi korisnici moraju ispuniti uvjete iz Priloga 1 ovoga Natječaja. Visina javne potpore: Razdoblje moguće prijave: 27.01. – 30.04.2021. godine Više informacija je dostupno na stranicama Agencije.   Natječaj za tip operacije 3.1.1 Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je treći Natječaj za provedbu mjere 3 „Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode“, podmjere 3.1. „Potpora za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete“, tipa operacije 3.1.1 „Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Prihvatljivi korisnici su oni koji prvi put ulaze ili najdulje 5 godina sudjeluju u: – sustavu kvalitete za zaštićene oznake izvornosti i zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, sustavu za zajamčeno tradicionalne specijalitete te sustavu neobveznih izraza kvalitete u skladu s EU i nacionalnom zakonodavstvu ili – nacionalnom sustavu kvalitete ili – sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje (uključujući ekološke pčelare) pod uvjetom da nisu korisnici mjere 11 „Ekološki uzgoj“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020 (odnosno da nisu podnijeli jedinstveni zahtjev za potporu za mjeru 11), osim kategorije ekoloških prerađivača koji mogu istovremeno biti korisnici mjere 11 „Ekološki uzgoj“ iz Programa i tipa operacije 3.1.1. Svrha Natječaja je podizanje vrijednosti domaćih poljoprivrednih proizvoda kroz sudjelovanje u sustavima kvalitete s ciljem stvaranja njihove prepoznatljivosti na tržištu, a ukupan iznos raspoloživih sredstava je 8.500.000,00 kuna. Potpora se odobrava na razdoblje do pet godina u maksimalnom iznosu do 15.000 eura po korisniku/poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno maksimalno do 3.000 eura godišnje po korisniku/poljoprivrednom gospodarstvu u protuvrijednosti u kunama, a intenzitet je do 100%. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu je od 8. veljače 2021. godine od 12:00 sati do 31. prosinca 2021. godine do 12:00 sati. Natječaj i druge detalje pogledajte na stranicama Agencije.   Za pomoć u pripremi dokumentacije i postupka prijave obratite se našem odjelu Pripreme EU projekata.