Može li poslodavac donijeti odluku o obavljanju rada od kuće? Poslodavac može donijeti odluku o obavljanju rada od kuće pošto ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada pritom poštujući prava radnika. Preporuča se da poslodavac donese pisanu odluku o radu kod kuće gdje će točno naznačiti hoće li od kuće raditi svi radnici ili samo određeni broj radnika te u kojem razdoblju će radnici raditi od kuće i na koji način će se navedeni rad obavljati. U slučaju rada od kuće, radnik ostvaruje pravo na svoju ugovorenu plaću. Odluka rad od kuće   Stoji li poslodavcu na raspolaganju mogućnost smanjenja plaće ili skraćivanja radnog vremena? U novonastaloj situaciji poslodavcu stoji na raspolaganju i mogućnost izmjene ugovora o radu na način da se radniku ili radnicima ponude novi, izmijenjeni uvjeti rada, odnosno u konkretnoj situaciji smanjenje plaće ili skraćivanje radnog vremena s punog na nepuno radno vrijeme. Ovu promjenu moguće je provesti putem aneksa ugovora o radu ili putem otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora o radu.   Koje se obveze poslodavca vezane za obračun plaće za vrijeme primanja potpore od 3.250,00 kn? U slučaju obračuna plaća kada se od strane HZZ-a ostvaruje potpora za očuvanje radnih mjesta poslodavac ima obvezu: Npr. ukoliko je radnikova neto plaća 6.000,00 kn, uz korištenje osnovnog osobnog odbitka ona iznosi bruto 8.289,47 kn. U takvoj situaciji poslodavac ima troškove i zaduženje za javna davanja na bruto od 8.289,47 kn te poslodavac radniku treba isplatiti neto plaću od 6.000,00 kn dok će HZZ poslodavcu isplatiti dio troška neto plaće u svoti od 3.250,00 kn u sklopu korištenja potpore za očuvanje radnih mjesta.   Koje su mogućnosti korištenja godišnjeg odmora u novonastaloj situaciji? Zbog smanjenog obujma posla i u cilju sprječavanja širenja zaraze na radnom mjestu, poslodavac može donijeti odluke o korištenju godišnjeg odmora za pojedine radnike ili odluku o kolektivnom godišnjem odmoru za sve radnike. U toj situaciji riječ je o plaćenom godišnjem odmoru. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Tako bi poslodavac mogao donijeti odluku da radnici za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti iskoriste: Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).   Postoji li mogućnost udaljavanja radnika s radnog mjesta ili odluka o prekidu rada? Poslodavac ima mogućnost donijeti odluku o udaljavanju radnika s radnog mjesta ili odluku o prekidu rada (tzv. slobodni dani) bez krivnje radnika. U evidenciji radnog vremena potrebno je evidentirati vrijeme i sate zastoja, odnosno prekida rada za koje radnik nije odgovoran. Za vrijeme prekida rada poslodavac će isplaćivati radniku pripadajuća davanja (doprinose) kao u situaciji da radnik radi te naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, poslodavac može donijeti ovu odluku za kraće razdoblje, ako očekuje da smanjenje posla neće dugo trajati ili je radnika samoinicijativno uputio u izolaciju, jer sumnja da radnik može predstavljati opasnost za njega i ostale zaposlene, a za kojeg se očekuje da će se vratiti na posao nakon vremena izolacije. Za prikazivanje u JOPPD obrascu koristi se šifra kao i za godišnji odmor te je potrebno u neodrađene sate upisati broj sati zastoja, odnosno prekida rada.  ODLUKA O PREKIDU RADA   Kada i kako se koristi neplaćeni dopust? Neplaćeni dopust je razdoblje u kojem je radnik oslobođen obveze rada te za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta radnik nema pravo na plaću ili naknadu plaće i odjavljen je s obveznih osiguranja (evidentira se mirovanje radnog odnosa). Poslodavac može neplaćeni dopust odobriti samo na zahtjev radnika. Ako radnik nije uputio zahtjev za neplaćeni dopust, poslodavac može postupiti na način da će za obračun doprinosa u ovom razdoblju primijeniti najnižu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa. U tom slučaju u evidenciju radnog vremena unosimo vrijeme neplaćenog dopusta dok u JOPPD obrascu za oznaku primitka/ obveze doprinosa koristimo šifru 0045 – Obračun doprinosa primjenom najniže mjesečne osnovice ukoliko ne postoji obveza isplate plaće. ODLUKA – NEPLAĆENI DOPUST   Kako će se isplaćivati naknade plaće u slučaju izolacije zbog korona virusa? Kada je zaposlenik(osiguranik) izoliran zbog korona virusa ima pravo na naknadu plaće te se naknada plaće isplaćuje na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO-a) od prvog dana korištenja prava odnosno otvaranja bolovanja. Kao osnovica za naknadu plaće uzima se prosječni iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvoreno bolovanje zbog izolacije s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 4.257,28 kn. Za šifru u JOPPD obrascu koristi se oznaka 5202 – Osiguranik koji naknadu plaće za vrijeme bolovanja ostvaruje na teret sredstava državnog proračuna-općenito.   Može li se u ovim posebnim okolnostima radnicima neoporezivo isplatiti naknada za prijevoz taksijem? Naknada radnicima koji za prijevoz na posao i s posla koriste taksi ili osobni automobil, a kojima je ranije omogućena mjesečna ili godišnja prijevozna karta, u ovim posebnim okolnostima se također smatra neoporezivim primitkom. Naknada u JOPPD obrazac ide po šifrom 19 i za prijevoz taksijem i za uporabu vlastitog automobila te je potrebno imati račun taxi prijevoznika kao dokaz za isplatu refundacije radniku.   Kako poslodavac vodi evidenciju o radnom vremenu radnika koji radi od kuće? Poslodavac je obavezan voditi točnu evidenciju o radnom vremenu radnika, bez obzira gdje obavlja svoje ugovorene poslove, odnosno dužan je voditi podatke o radnom vremenu potrebne za ostvarivanje prava iz radnog odnosa i za radnike s kojima ima sklopljen takav ugovor o radu. Evidenciju može voditi i sam radnik, no odgovornost za točno vođenje evidencije je na poslodavcu.   Kako poslodavac vodi evidenciju o radnom vremenu radnika u slučaju kad su radnici poslani kući i ne rade od kuće? Poslodavac će u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima evidentirati vrijeme i sate zastoja, odnosno prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.   Može li poslodavac radnika uputiti na korištenje slobodnih dana umjesto isplate prekovremenih sati?  Zakonsko pravo radnika koji je radio prekovremeno isključivo je pravo na povećanu plaću. Stoga korištenje slobodnog dana umjesto isplate povećane plaće za prekovremeni rad, pod uvjetom da je na prethodno opisani način uređena takva mogućnost, može doći u obzir isključivo ako na to pristane sam radnik.   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail  porezni.savjetnik@uhy.hr   i  odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr .  HAMAG BICRO je među prvima reagirao konkretnom mjerom za ublažavanje posljedica globalne epidemija korona virusa na poslovanje malih i srednjih poduzetnika te je na svojim stranicama objavio kako se od ponedjeljka, 23. ožujka 2020., aktivira i nova mjera. Neslužbeno pod nazivom “COVID-19 zajam”, odnosi se na sve male i srednje poduzetnike, uključujući i novoosnovane subjekte, kojima se mogu financirati trajna obrtna sredstva, a mogu se financirati i tekuće obveze koje nastaju u redovnim poslovnim aktivnostima, kao i zadržavanje postojećih te povećanje broja novih radnih mjesta. Najniži iznos mikro zajma je minimalno 1.000,oo EUR (u kunskoj protuvrijednosti), a maksimalno 25.000,00 EUR, uz rok otplate od 1 do 3 godine, što uključuje i poček. Novosti nove mjere naspram starije verzije su: Kategorije troškova koje se mogu financirati: Podsjećamo, ovi zajmovi sadržavaju potporu male vrijednosti (de minimis), sukladno Uredbi Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. godine. Ukoliko vam je potrebna pomoć s formuliranjem prijave, definiranjem vrijednosti pojedine potpore te izradama financijskih projekcija, obratite se timu UHY Savjetovanja na savjetovanje@uhy.hr.Dana 23. ožujka 2020. je stupio na snagu Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona koji definira i objašnjava način provedbe postupka plaćanja poreza u posebnim okolnostima.   Odgođeno plaćanje poreza i doprinosa   Što je dospjela porezna obveza? Poreznom obvezom smatra se obveza poreza i drugih javnih davanja dok se dospjelom poreznom obvezom smatra svaka obveza koja prema posebnim propisima dospijeva do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu (20.03.2020.) članka koji definira plaćanje poreza u posebnim okolnostima. Ukoliko posebne okolnosti potraju duže, rok se može produžiti za tri mjeseca.   Tko može podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja? Zahtjev za korištenje mjera odgode plaćanja poreza može podnijeti poduzetnik (svaka fizička ili pravna osoba, udružene osobe ili imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi) koji učini vjerojatnim da nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze, a koji na dan podnošenja zahtjeva nema dospjelog neplaćenog poreznog duga. Smatrat će se da poduzetnik nema dospjelog nenaplaćenog poreznog duga ako je iznos poreznog duga manji od 200,00 kuna.   Koji su pokazatelji nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza? Smatrat će se da podnositelj zahtjeva za odgodu plaćanja poreza nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze: – ako ima pad prihoda/primitaka u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva za mjere plaćanja poreza najmanje 20% u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili – ako učini vjerojatnim da će mu prihodi/primitci u narednom razdoblju od tri mjeseca od mjeseca podnošenja zahtjeva pasti najmanje 20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pregled prihoda 2019-2020   Na koji način se podnosi zahtjev, koji su rokovi i način odgovora PU? Podnositelj zahtjeva za korištenje mjera odgode plaćanja poreza podnosi pisani i obrazloženi zahtjev nadležnom poreznom tijelu prema mjestu prebivališta, odnosno sjedišta te u zahtjevu navodi činjenice temeljem kojih će porezno tijelo moći ocijeniti je li podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim i/ili dokazao postojanje pokazatelja nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza. Omogućeno je slanje Zahtjeva za odgodu plaćanja kroz sustav ePorezna. Ukoliko poduzetnik nije korisnik sustava ePorezne, omogućene su slijedeće opcije u ovim posebnim uvjetima: – slanje putem web forme Pišite nam – birajući ePorezna – JPPU –  Zahtjev za odgodom plaćanja pri čemu je moguće popuniti i priložiti obrazac. Napominjemo da ukoliko obrazac nije moguće potpisati pa priložiti, prihvatiti će se obrasci bez potpisa uz podatke za kontakt navedenu u Zahtjevu i po potrebi u mailu – samo iznimno, paušalni porezni obveznici, koji iz objektivnih razloga ne mogu podnijeti Zahtjev na prethodne načine mogu neposrednim telefonskim kontaktom zatražiti usmeno podnošenje Zahtjeva. Za odgodu svih poreznih obveza, kojima se podrazumijevaju i ostala javna davanja u nadležnosti Porezne uprave (doprinosi, članarine i slično) podnosi se jedan Zahtjev. O podnesenom zahtjevu porezno tijelo će odlučiti u jednostavnom i žurnom postupku te o osnovanosti zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva na primjeren način. Ukoliko je zahtjev osnovan, svaka obveza koja dospijeva u vremenu posebnih okolnosti do 20.06.2020. temeljem prijava koje se podnosu ili zadužuju na porezno-knjigovodstvenim karticama odgoditi će se za 3 mjeseca.   Koji je rok odgode plaćanja i mogućnost eventualne obročne otplate? Na temelju osnovanih zahtjeva odobriti će se odgoda plaćanja poreza bez obračuna kamata na rok od tri mjeseca od dana dospijeća svake pojedine porezne obveze. U slučaju produljenja roka može se odobriti dodatni rok od tri mjeseca za već odgođene porezne obveze te proširiti i na porezne obveze koje dospijevaju za vrijeme trajanja dodatna tri mjeseca, bez obračuna kamata, za što se podnosi novi pisani i obrazloženi zahtjev. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne bude u mogućnosti platiti odgođenu dospjelu poreznu obvezu po njezinom odgođenom dospijeću, može podnijeti zahtjev za obročnom otplatom, bez obračuna kamata. Obročna otplata može se odobriti u mjesečnim obrocima, a najduže na 24 mjeseca.   Odgođeno plaćanje PDV-a   Što je dospjela obveza PDV-a? Dospjelom poreznom obvezom PDV-a smatra svaka obveza koja prema posebnim propisima dospijeva do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu (20.03.2020.) članka koji definira plaćanje poreza u posebnim okolnostima počevši od obveze koja dospijeva u mjesecu koji slijedi nakon stupanja na snagu “posebnih okolnosti”.    Tko može podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja PDV-a? Zahtjev za korištenje mjera odgode plaćanja PDV-a može podnijeti:   Koji su pokazatelji nemogućnosti plaćanja dospjelih PDV obveza? Smatrat će se da podnositelj zahtjeva za odgodu plaćanja poreza nije u mogućnosti platiti dospjele porezne obveze: – ako ima pad prihoda/primitaka u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja zahtjeva za mjere plaćanja poreza najmanje 20% u odnosu na isti mjesec prethodne godine ili – ako učini vjerojatnim da će mu prihodi/primitci u narednom razdoblju od tri mjeseca od mjeseca podnošenja zahtjeva pasti najmanje 20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pregled prihoda 2019-2020 Dodatno, podnositelj zahtjeva treba dokazati da dospjela obveza PDV-a proizlazi iz izdanih računa koji nisu naplaćeni i/ili nekih drugih pokazatelja koji mu utječu na likvidnost. Porezna uprava će, po potrebi, po dospijeću PDV za 3 mjesec te naredne mjesece, kontaktirati poduzetnike radi utvrđenja je li PDV po izdanim računima plaćen.   Na koji način se podnosi zahtjev, koji su rokovi i način odgovora PU? Podnositelj zahtjeva za korištenje mjera odgode plaćanja poreza podnosi pisani i obrazloženi zahtjev nadležnom poreznom tijelu prema mjestu prebivališta, odnosno sjedišta te u zahtjevu navodi činjenice temeljem kojih će porezno tijelo moći ocijeniti je li podnositelj zahtjeva učinio vjerojatnim i/ili dokazao postojanje pokazatelja nemogućnosti plaćanja dospjelih poreznih obveza. Omogućeno je slanje Zahtjeva za odgodu plaćanja kroz sustav ePorezna. Ukoliko poduzetnik nije korisnik sustava ePorezne, omogućene su slijedeće opcije u ovim posebnim uvjetima: – slanje putem web forme Pišite nam – birajući ePorezna – JPPU –  Zahtjev za odgodom plaćanja pri čemu je moguće popuniti i priložiti obrazac. Napominjemo da ukoliko obrazac nije moguće potpisati pa priložiti, prihvatiti će se obrasci bez potpisa uz podatke za kontakt navedenu u Zahtjevu i po potrebi u mailu – samo iznimno, paušalni porezni obveznici, koji iz objektivnih razloga ne mogu podnijeti Zahtjev na prethodne načine mogu neposrednim telefonskim kontaktom zatražiti usmeno podnošenje Zahtjeva. Za odgodu svih poreznih obveza, kojima se podrazumijevaju i ostala javna davanja u nadležnosti Porezne uprave (doprinosi, članarine i slično) podnosi se jedan Zahtjev. O podnesenom zahtjevu porezno tijelo će odlučiti u jednostavnom i žurnom postupku te o osnovanosti zahtjeva obavijestiti podnositelja zahtjeva na primjeren način. Ukoliko je zahtjev osnovan, svaka obveza koja dospijeva u vremenu posebnih okolnosti do 20.06.2020. temeljem prijava koje se podnosu ili zadužuju na porezno-knjigovodstvenim karticama odgoditi će se za 3 mjeseca.   Koji je rok odgode plaćanja i mogućnost eventualne obročne otplate? Na temelju osnovanih zahtjeva odobriti će se odgoda plaćanja poreza bez obračuna kamata na rok od tri mjeseca od dana dospijeća svake pojedine porezne obveze. U slučaju produljenja roka može se odobriti dodatni rok od tri mjeseca za već odgođene porezne obveze te proširiti i na porezne obveze koje dospijevaju za vrijeme trajanja dodatna tri mjeseca, bez obračuna kamata, za što se podnosi novi pisani i obrazloženi zahtjev. Ukoliko podnositelj zahtjeva ne bude u mogućnosti platiti odgođenu dospjelu poreznu obvezu po njezinom odgođenom dospijeću, može podnijeti zahtjev za obročnom otplatom, bez obračuna kamata. Obročna otplata može se odobriti u mjesečnim obrocima, a najduže na 24 mjeseca. Pravo na odgodu poreznih obveza nije moguće postići za PDV za 2. mjesec koji se podnosio do 20.03., a koji dospijeva do 31.03..   Smanjenje visine mjesečnih predujmova poreza na dobit odnosno dohodak Tko ima pravo na smanjenje mjesečne obveze predujma poreza na dobit odnosno dohodak? Porezni obveznici koji su obveznici plaćanja predujmova i koji imaju pravo na smanjenje obveze predujma su: – fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost te dohodak utvrđuju na temelju vođenja poslovnih knjiga i – obveznici poreza na dobit.   Na koji  način Porezna uprava može utvrditi smanjenje predujma poreza na dobit odnosno dohodak? Porezna uprava može, temeljem zakonskih odredbi, određenim skupinama poreznih obveznika koji su zbog nastanka posebnih okolnosti obustavili poslovanje ili su nastavili poslovati u smanjenom opsegu utvrditi predujam poreza na dohodak ili dobit u manjem iznosu, odnosno u iznosu od 0,00 kuna na dva načina, po službenoj dužnosti ili temeljem predanog zahtjeva.   Utvrđivanje smanjenja predujma poreza Porezne uprave po službenoj dužnosti Porezna uprava će „po službenoj dužnosti“ utvrditi predujam poreza na dobit i predujam poreza na dohodak u iznosu od 0,00 kuna poreznim obveznicima koji su zbog nastanka posebnih okolnosti obustavili poslovanje temeljem odluka nadležnih institucija (npr. Odluka o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događanja) za koje Porezna uprava ima saznanja, Ovom mjerom se obuhvaća porezna obveza koja dospijeva na naplatu u ožujku 2020. godine, dakle i predujam za veljaču 2020.   Utvrđivanje smanjenja predujma temeljem zahtjeva poreznog obveznika Porezni obveznik koji spada u skupinu poreznih obveznika kod kojih je zbog posebnih okolnosti došlo do smanjenja gospodarske aktivnosti odnosno, ako su prethodno navedene odluke posredno utjecale na smanjenje njihovih poduzetničkih aktivnosti, podnosi zahtjev za smanjenje predujma poreza na dobit odnosno dohodak te se istima predujam poreza može smanjiti, a moguće i na 0,00 kuna. Kako bi se mogli utvrditi navodi iz zahtjeva porezni obveznik dužan je priložiti slijedeće: – Obveznici poreza na dobit podatke u skladu s člankom 48. stavkom 5. Pravilnika o porezu na dobit dostavljaju temeljna financijska izvješća za proteklo i tekuće porezno razdoblje (Bilancu i Račun dobiti i gubitka) – Obveznici poreza na dohodak u skladu s člankom 50. Pravilnika o porezu na dohodak obvezni su sastaviti i priložiti obračun koji sadrži sve bitne podatke iz godišnje porezne prijave koji se odnose na proteklo razdoblje 2020. godine.   Svim poreznim obveznicima kojima će se predujam utvrditi u iznosu od 0,00 kuna neće se izdavati rješenja. Uvid u smanjenje predujma poreza na stalno dostupnoj poreznoj knjigovodstvenoj kartici (PKK) imaju svi korisnici sustava ePorezna, a ostali porezni obveznici bit će obaviješteni na primjeren način.   Na koji način se podnosi zahtjev, koji su rokovi i način odgovora PU? Omogućeno je slanje Zahtjeva za smanjenje predujma poreza na dobit odnosno dohodak kroz sustav ePorezna. Ukoliko poduzetnik nije korisnik sustava ePorezne, za potrebe slanja zahtjeva poduzetnici se upućuju na komunikaciju korištenjem servisa “Pišite nam” dostupnim na Internet stranici Porezne uprave, birajući temu ePorezna – JPPU i između ovih dviju podtema: 1. Zahtjev za smanjenje predujmova poreza na dohodak 2. Zahtjev za smanjenje predujmova poreza na dobit. Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost te ostvareni dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu i obveznicima poreza na dobit koji poreznu osnovicu utvrđuju u paušalnom iznosu nije moguće smanjiti mjesečni iznos paušalnog poreza koji plaćaju tromjesečno. Navedeni porezni obveznici mogu tražiti odgodu odnosno obročnu otplatu plaćanja poreza u posebnim okolnostima sukladno članku 107.a Općeg poreznog zakona.   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu  poreznog savjetovanja  i odjelu računovodstva.  Stožer civilne zaštite je objavio odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja bolesti. Odluka o zabrani napuštanja prebivališta… Tko ima pravo na propusnicu i u kojim slučajevima? a. promet i kretanje nužno za opskrbu navedenih područja, b. dnevne migracije zaposlenih u službama bitnim za: pružanje zdravstvene i veterinarske zaštite, dostavu lijekova i sanitetskog materijala,   održavanje komunalne djelatnosti, vodoopskrbe i odvodnje, opskrbe plinom i strujom, zaštitarske službe, c. izvješćivanje javnosti, d. stanovnika koji zahtijevaju hitnu medicinsku skrb, e. iz vitalnih obiteljskih razloga, poput pružanja skrbi djeci i starijim osobama ili kupnje hrane i osnovnih potrepština f. putovanja na posao i s posla, ako je obavljanje posla neophodno i ne može se obaviti od kuće, g. žurne i operativne službe koje sudjeluju u sprječavanju širenja bolesti COVID-19.   Propisuje se da se prilikom ulaska i izlaska s područja prebivališta i stalnog boravka moraju poštivati sljedeće mjere:   Tko izdaje i ovjerava propusnicu? Propusnicu potpisuju   Kako treba izgledati propusnica koju izdaje poslodavac?  U prilogu možete preuzeti primjer PROPUSNICA koju POSLODAVAC izdaje ZAPOSLENIKU.   Oni koji su naputili svoje prebivalište moći će se vratiti u njega, ali iz njega neće moći ponovno izaći bez opravdanog razloga.  Jedna od mjera za očuvanje radnih mjesta koja je pripremljena za poduzetnike koji su pogođeni djelovanjem Koronavirusa je isplata iznosa od iznosa od 3.250,00 kuna mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu, razmjerni dio iznosa po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu odnosno razmjerni dio iznosa od 3.250,00 kuna po radniku za vrijeme koje nisu radili prema Odluci Stožera civilne zaštite. Koje vrste djelatnosti mogu koristiti ovu mjeru? Skupine poslodavaca na koje se odnosi ova mjera su: Koje su ciljane skupine radnika? Ciljane skupine radnika su radnici zaposleni kod poslodavaca iz prethodno navedenih sektora i poslodavaca, dok mjera ne uključuje  vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste. Izuzeće su  poslodavci kod kojih je zaposleno do 10 radnika i vlasnici obrta koji mogu koristiti mjeru i za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i vlasnike obrta. Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/ vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a u ukupnom broju zaposlenih ima više od 10 radnika, na njih se ne primjenjuje izuzeće, odnosno za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste ne odobrava se potpora. Za radnike zaposlene nakon 29. veljače 2020. godine bez obzira na razlog zapošljavanja ne može se odobriti potpora osim kada se radi o zapošljavanju zamjene za radnike za koje se koristila Potpora, a ugovori o radu nisu otkazani krivnjom poslodavca. Svi poslodavci koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika HZMO – a do 29.02.2020. godine mogu koristiti mjeru. U ciljanu skupinu radnika ulaze svi osiguranici kod predmetnog poslodavca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, je li rade u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i izaslanog radnika) osim umirovljenika i stranih radnika iz trećih zemalja kojima je prestala važiti dozvola za boravak i rad. Što s onima koji već koriste neke mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje? Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a kojima je opravdani trošak trošak plaće, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere. Odnosno, poslodavci mogu odabrati: Mogu li se u vrijeme korištenja mjere zapošljavati drugi radnici? Zabrana zapošljavanja je maknuta iz kriterija. Ukoliko poslodavac zapošljavanja nove radnike, onda su oni na trošak poslodavca. Jesu li moguća otpuštanja radnika i je li dozvoljen pad zaposlenih?  Pravo ostvarivanja potpore će biti omogućeno poslodavcima koji su imali pad broja zaposlenih od 01. do 20. ožujka 2020. godine. Ukoliko je došlo do pada broja zaposlenih u razdoblju od 20. ožujka 2020. do dana predaje Zahtjeva za dodjelu potpore, poslodavcu se ne može odobriti potpora  ako je postotak pada zaposlenosti veći: U isto ne ulazi istek ugovora o radu na određeno vrijeme, odlazak radnika u mirovinu i otkaz skrivljenim ponašanjem radnika. Koje gospodarske kriterije treba ispuniti za korištenje mjere 3.250,00 kn? Za odobravanje potpore propisani su kriteriji te način odabira korisnika na način da će poslodavci opisati razloge zbog kojih traže potporu za očuvanje radnih mjesta i isto potkrijepiti dokazima te potvrditi potpisanom Izjavom o točnosti podataka i razloga, a koju daju pod krivičnom i materijalnom odgovornošću. Razlozi koji se mogu navesti kao uzrok traženja potpore su Poslodavac koji ima poteškoća u poslovanju zbog posebnih okolnosti treba dostaviti dokaze o Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci dostavlja tabličnu usporedbu prihoda do kraja mjeseca u kojem je podnesen Zahtjev s prethodnim mjesecom prije podnošenja Zahtjeva (primjer ožujak 2020 – veljača 2020.). Pregled prihoda 2019-2020 Koju dokumentaciju  treba popuniti  Poslodavac? Za ostvarivanje potpore potrebno je da poslodavac uz Zahtjev za dodjelu potpore za očuvanje radnih mjesta dostavi i presliku Odluke Stožera civilne zaštite prema kojoj ne smije obavljati djelatnost ukoliko ulazi u tu grupu djelatnosti. Ako Poslodavac obavlja više djelatnosti i neke ne može obavljati zbog Odluke Stožera civilne zaštite, a u preostalom dijelu djelatnosti ima pad poslovnih aktivnosti ili neki od drugih opravdanih razloga i za sve želi ostvariti potporu, mora predati odvojene zahtjeve prema razlogu opravdanosti. Gdje i kako se predaje Zahtjev?  Zahtjev se predaje on line što će biti omogućeno od 23.ožujka u 00:01 , elektroničkom poštom (e-mail) na adresu regionalnog ureda HZZ-a županije u kojoj je registrirana tvrtka
  1. Zagreb: pisarnica.hzz.zg@hzz.hr
  2. Split: pisarnica.hzz.st@hzz.hr
  3. Osijek: pisarnica.hzz.os@hzz.hr
  4. Varaždin: pisarnica.hzz.vz@hzz.hr
  5. Rijeka: pisarnica.hzz.ri@hzz.hr
i na linku  https://mjera-orm.hzz.hr/predaja-zahtjeva  . Isplate odobrenih sredstava na osnovi navedene potpore će se vršiti do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Tko ne može koristiti ovu mjeru? Kako će poslodavac dokazati Zavodu da je isplatio plaću radniku / radnicima? Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec, najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore, izuzev za prvu isplatu potpore. Npr. plaću za 4.mjesec koju isplaćujemo kroz 5.mjesec trebamo isplatiti do 05.05. i do tada dostaviti jedan od traženih dokaza HZZ-u kako bi dobili isplatu potpore do 15.5.. ­ Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se Izjava pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potpisana od strane vlasnika, direktora ili druge ovlaštene osobe, ili drugi financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće ili tablica s popisom radnika, uz vlastoručni potpis radnika i datum isplate.   Detaljnije o mjeri možete pronaći na NOVA MJERA-COVID i      https://mjera-orm.hzz.hr/ocuvanje-radnih-mjesta Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu  poreznog savjetovanja  i odjelu računovodstva. O svim daljnjim pojašnjenjima, izmjenama i dopunama pravovremeno ćemo vas obavijestiti.