Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije je pri samom kraju ove kalendarske godine objavilo je 5 programa i javnih poziva za jedinice lokalne samouprave kojima mogu financirati:
- Vlastiti udio u postojećim projektima JLS-ova intenzitetom 50%
Kroz „Javni poziv za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini“ izdvojeno je 630.000.000 HRK. Jedan korisnik može prijaviti onoliko prijava koliko ima projekata sa vlastitim financiranjem te može potraživati do maksimalno 10.000.000 HRK po prijavi. Sve jedinice lokalne samouprave se mogu prijaviti na ovaj poziv te je MRRFEU objavilo na svojim stranicama da će sufinancirane biti sve prijave koje zadovolje administrativne uvjete i budu prijavljene u predviđenom roku.
- Izgradnja, rekonstrukcija, sanacija, adaptacija te modernizacija općinske infrastrukture intenzitetom do 100%
Preostala 4 poziva i programa odnose se na ulaganje u infrastrukturu te je za njih ukupno izdvojeno 119.000.000 HRK. Moguća je jedna prijava korisnika po pozivu/programu sa maksimalnom potporom 1.000.000 HRK. Moguće je partnerstvo sa pravnim subjektima u vlasništvu prijavitelja ili drugih tijela javne vlasti potrebnih za provedbu projektnih aktivnosti. Za razliku od javnog poziva za sufinanciranje, ovi programi su kompetitivni, postoje kriteriji odabira i prijaviti se mogu JLS-ovi koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti svakog pojedinog programa.
Programi su:
- „Javni poziv za dostavu prijedloga projekata za Program razvoja otoka u 2021.“,
- „Program podrške regionalnom razvoju“,
- „Program podrške brdsko-planinskim područjima“ i
- „Program održivog razvoja lokalne zajednice“.
Kako se prijaviti?
Prijave se zaprimaju od 15. prosinca 2020. do 15. siječnja 2021. godine. Vrijeme prijave ne igra ulogu, projekti se rangiraju prema bodovima. Prijava se vrši putem pošte ili fizičkom predajom dokumentacije u pisarnicu MRRFEU. Popis dokumentaciju dostupan je na stranicama ministarstva.
Nemojte papirologiju prepustiti slučaju, javite nam se na 021 612 673 ili na savjetovanje@uhy.hr i uz našu pomoć dođite do sredstava za boljitak vaše lokalne zajednice!HAMAG-BICRO, zajedno s Vladom RH, ponovno otvara liniju takozvanih COVID-19 zajmova za obrtna sredstva, za što su osigurali ukupno 1,3 milijardu kuna.
Kome su namijenjeni zajmovi?
Mikro, malim i srednjim poduzećima koja:
- su zatvorena Odlukom Stožera civilne zaštite RH od 27. studenog 2020. ili
- u 2020. godini su ostvarili pad prihoda od 60% i više u odnosu na 2019. godinu (dakle, poduzetnik je morao aktivno poslovati barem cijeli zadnji kvartal 2019. godine).
Popis prihvatljivih i neprihvatljivih djelatnosti je dostupan na stranici HAMAG-a, no važno je naglasiti kako se za ovu turu zajmova ne mogu prijaviti poduzetnici koji su dobili zajam po COVID-19 programu u prvom krugu.
Koji su uvjeti i dinamika otplate zajma?
- Iznos: do 380.000,00 kuna
- Kamatna stopa: 0,25% fiksna za cijeli period otplate zajma
- Rok korištenja: 6 mjeseci
- Poček: do 12 mjeseci ukoliko je rok otplate uključujući poček najmanje 2 godine
- Rok otplate: do 5 godina uključujući poček
- Instrument osiguranja: Zadužnica korisnika zajma
Kako se prijaviti?
Prijave se zaprimaju od 09. prosinca 2020. i bit će dostupne do kraja 2021. godine ili do isteka planiranih sredstava.
Prijava se vrši online, a popis dokumentacije dostupan je na stranicama HAMAG-a.
Budite brzi prilikom ostvarivanja ovog povoljnog zajma i pripremu dokumentacije prepustite UHY stručnjacima – obratite nam se na 021 612 673 ili na savjetovanje@uhy.hrKako Covid-19 kriza dalje odmiče, sve je jasnije da u pitanju nije samo zdravstvena već i duboka ekonomska kriza koja potresa gotovo sve sektore gospodarstva.
Stoga je dobro podsjetiti se kako Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji s HBOR-om i HAMAG BICRO, od 2018. nudi financijske instrumente namijenjene sektorima poljoprivredne proizvodnje, proizvođačkom i šumskom sektoru.
Do kraja studenog 2020. godine obrađena su ukupno 863 zahtjeva kroz koje je isplaćeno 319 milijuna kuna, dok je ukupna suma novca predviđena iz Programa ruralnog razvoja čak 790 milijuna kuna.
Korisnici su najviše investirali u sektor biljne proizvodnje (ratarske kulture), zatim u mješovita gospodarstva te u sektor stočarstva, odnosno proizvodnje mlijeka. Najveći broj korisnika, njih 627, su obiteljska poljoprivredna gospodarstva.
Tko sve može konkurirati za ove zajmove i kredite?
Korisnici su mikro, mali i srednji poduzetnici iz sektora poljoprivrede, prerade i šumarstva koji udovoljavaju uvjetima prihvatljivosti korisnika propisanim u PRR za podmjere 4.1, 4.2, 6.4, 8.6, a obuhvaćaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrte, trgovačko društvo ili zadrugu ili proizvođačku organizaciju te vlasnike i/ili posjednike šuma upisane u upisnik šumoposjednika, udruge šumoposjednika i izvoditelje šumarskih radova koji su fizičke ili pravne osobe registrirane za izvođenje šumarskih radova te su u postupku licenciranja potvrđeni kao kvalificirani i poslovno sposobni za njihovo izvođenje.
Za što se sve sredstva mogu koristiti?
Područja ulaganja su restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima i modernizacija tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva, šumskouzgojnim radovima i u predindustrijskoj preradi drva.
Koje su prednosti u odnosu na klasične kredite?
Zahtjevi za odobrenje zajmova i kredita za ruralni razvoj se zaprimaju i obrađuju po trajno otvorenom kreditnom/jamstvenom programu do iskorištenja alokacija, a u odnosu na tržišno dostupne uvjete kreditiranja (financiranja) odobravaju se uz niže kamatne stope, niže naknade, duže rokove otplate i veću mogućnost počeka otplate zajma/kredita te uz manje instrumente osiguranja.
Tim UHY stručnjaka vam stoji na raspolaganju za pomoć oko dokumentacije – javite nam se na 021 672 673 ili na savjetovanje@uhy.hr.
Dokument koji smo mi stručnjaci koji se bavimo EU fondovima i strateškim razvojem i planiranjem već mjesecima očekivali s nestrpljenjem je Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine.
Zašto je ovaj dokument toliko važan u kontekstu EU fondova?
Sredstva iz EU fondova se nikad ne dodjeljuju bez temeljite prethodne provjere prioritetnih područja, tematika i mogućih primatelja. Kako bi se znalo u što Europska unija želi ulagati u nekom periodu vremena, izrađuju se razne razine dokumenata kojima se prepoznaju određeni prioriteti potrebni financiranja javnih novcem.
Tako smo u periodu od 2014. do 2020. imali operativne dokumente za nekoliko osnovnih prioritetnih područja (ravnomjeran regionalni razvoj se, tako, financirao kroz Operativni program Konkuretnost i kohezija, ulaganja u poljoprivredu kroz Program ruralnog razvoja i sl.). No, temelj kvalitetnim operativnim dokumentima, onima koji konkretno govore što treba raditi (ili, u ovom slučaju, financirati) svakako moraju dati kvalitetni strateški dokumenti jer oni ustvrđuju ukupne ciljeve gdje kao zajednica želimo biti na kraju određenog vremenskog perioda.
Kako u prethodnom operativnom razdoblju nismo imali krovni strateški dokument na razini Republike Hrvatske, već uistinu popriličan broj regionalnih i lokalnih razvojnih strategija, veselila nas je pokrenuta inicijativa 2018. godine da se izradi ukupna razvojna strategija čitave zemlje i to na ambiciozan period od 10 godina.
Što svatko od nas može napraviti?
Kako je sam dokument još u fazi nacrta, mi smo odlučili dati grace period timu koji ju je sastavljao i svoje komentare usmjeriti na kanal kojim se oni mogu čuti, a pozivamo i svakog zainteresiranog građanina da to napravi.
Nacrt dokumenta se u pdf-u nalazi ovdje, na službenoj stranici strategije, a sama strategija je dostupna i u sustavu eSavjetovanja te je svima, putem registracije kroz sustav eGrađanin, omogućeno komentirati ovu radnu verziju dokumenta.
Javno savjetovanje će biti otvoreno do 12. prosinca 2020. godine, iskoristite priliku da se i vaš glas čuje!Ukoliko se utvrdi potreba za izolacijom osoba za koje postoji sumnja da bi mogle oboljeti ili širiti zarazu koronavirusa, iste se upućuje u izolaciju. Izabrani liječnik izdaje izvješće o bolovanju gdje se kao uzrok privremene nesposobnosti za rad navodi oznaka D0 – Izolacija. Po tom uzroku privremene nesposobnosti utvrđuje se privremena nesposobnost osiguraniku zbog kontakta sa sumnjom, vjerojatnim ili potvrđenim slučajem bolesti COVID-19, a koji nema simptome bolesti ili kojem zaraza virusom nije potvrđena pozitivnim testom.
U skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju osoba koja je izolirana kao kliconoša ili se u njegovoj okolini pojavi zaraza ostvaruje pravo na naknadu plaće koja se isplaćuje osiguraniku na teret sredstava HZZO-a za sve dane trajanja bolovanja, uključujući i blagdane. Naknada plaće za vrijeme izolacije iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće uz napomenu da mjesečni iznos naknade plaće ne može za puno radno vrijeme iznositi više od 4.257,28 kuna. Ukoliko se radi o periodu kraćem od mjeseca, naknada se utvrđuje u razmjernom dijelu te svote.
Zahtjev za naknadu osiguranici mogu uz potrebnu dokumentaciju dostaviti HZZO-u elektroničkom poštom na adresu izolacija@hzzo.hr bez prilaganja izvješća o bolovanju, a HZZO će podatke o privremenoj nesposobnosti preuzeti putem CEZIH-a. U situaciji kada osiguranik nije u mogućnosti dostaviti Potvrdu o plaći izdanu od poslodavca, istu će HZZO od poslodavca zatražiti službenim putem.
Zahtjev osiguranika kojim traži naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a mora sadržavati ime i prezime, OIB ili MBO (matični broj osigurane osobe), presliku osobne iskaznice, kontakt telefon te broj tekućeg računa na koji će se izvršiti isplata naknade plaće.
Ukoliko osiguranik kojem je utvrđena mjera izolacije napravi dogovor s poslodavcem prema kojem će posao obavljati od kuće, za taj period ne može ostvariti pravo na naknadu plaće na teret sredstava HZZO-a, već o tome treba obavijestiti izabranog doktora koji mu u tom slučaju ne utvrđuje privremenu nesposobnost po uzroku D0 – Izolacija niti izdaje izvješće.
Radi ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 te rješavanja problema s likvidnošću s kojim se suočavaju poljoprivrednici te mikro, mala i srednja poduzeća koja se bave preradom, plasiranjem na tržište i razvojem poljoprivrednih proizvoda, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je dva natječaja kojima se dodjeljuje ukupno 360 milijuna kuna potpore.
U pitanju su sljedeći natječaji:
1.) Natječaj za poljoprivrednike gdje su prihvatljivi korisnici fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i/ili Evidenciju pčelara i pčelinjaka zaključno s 1.1.2019. godine koji se bave biljnom i stočarskom proizvodnjom te uzgojem gljiva.
Korisnici moraju biti upisani u Registar poreznih obveznika zaključno s 1.1.2019. godine.
Maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 52.076,50 kuna, ali ne više od stvarnog iznosa pada priljeva.
2.) Natječaj za MSP-ove gdje su prihvatljivi korisnici MSP-ovi u sektorima maslina i maslinovog ulja, vina, mlijeka, mesa, voća, povrća, cvijeća, aromatičnog, začinskog i ostalog bilja, gljiva te pakiranja jaja i proizvoda od jaja ili pčelinjih proizvoda koji ispunjavaju uvjete iz točke 2. ovoga Natječaja.
Korisnici moraju biti registrirani u odgovarajućim upisnicima Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravstva zaključno s 1.1.2019.
Maksimalni iznos potpore po korisniku iznosi 371.975,00 kuna, ali ne više od stvarnog iznosa pada priljeva.
Detalji načina prijave i uvjeta prihvatljivosti dostupni su na mrežnim stranicama Agencije.