Tko je obveznik konsolidacije,  koje su obveze i rokovi za konsolidaciju? Obveza konsolidacije propisana je Zakonom o računovodstvu dok su detalji provedbe i pravila konsolidacije utvrđeni HSFI-jem 2 – Konsolidirani financijski izvještaji za male i srednje poduzetnike te MSFI-jem 10 – Konsolidirani financijski izvještaji za velike poduzetnike. Koji poduzetnici su obvezni konsolidirati financijske izvještaje? Veliki poduzetnici obvezni su konsolidirati financijske izvještaje prema odredbi ZOR-a, odnosno MSFI-ja 10 kada oni predstavljaju matično društvo koje ima kontrolu nad jednim ili više ovisnih društava. Mikro, mali i srednji poduzetnici obvezni su konsolidirati financijske izvještaje prema odredbi ZOR-a, odnosno HSFI-ja 2, kada oni predstavljaju matično društvo koje kontrolira jedno ili više ovisnih društava. Kada poduzetnici nisu obvezni konsolidirati financijske izvještaje? Prema ZOR-u, matica ne mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje za male grupe osim kada te male grupe uključuju i subjekte od javnog interesa. Nadalje, ako se u grupi osim matice nalaze samo ovisna društva koja pojedinačno ili skupno nisu značajna za konsolidirane godišnje financijske izvještaje, matično društvo nema obvezu konsolidacije, uz uvjet da ne obuhvaća subjekte od javnog interesa. Male grupe su grupe su one koje na konsolidiranoj osnovi na datum bilance ne prelaze dva od tri kriterija: Kako prijaviti konsolidaciju financijskih izvještaja? Matično društvo mora prijaviti obvezu konsolidacije Registru godiš­njih financijskih izvješća najkasnije do 30. travnja za prethodnu godinu, iznimno do 30. lipnja tekuće godine za 2019. godinu. Postupak prijave obveze konsolidacije i Obrazac za prijavu obveze konsolidacije objavljen je na mrežnim stranicama FINE-e. Koji je rok za prijavu i predaju konsolidiranih financijskih izvještaja? Obveznici sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja obvezni su ih predati za javnu objavu do 30. rujna tekuće godine, a iznimno za 2019. godinu predati ih do 30. listopada 2020. godine.   Ako imate dodatnih pitanja u vezi konsolidacije financijskih izvještaja, obratite se našem odjelu revizije ili na mail revizija@uhy.hr .Upravno vijeće HZZ-a na sjednici održanoj 29.05.2020. godine uvelo je Potporu za očuvanje radnih mjesta (COVID-19) za lipanj 2020. godine, ali i dopunu kriterija za ostvarivanje prava na potporu za svibanj. U nastavku dajemo pregled dopune kriterija za svibanj kao i kriterije za lipanj. DOPUNA KRITERIJA ZA SVIBANJ Na koga se odnosi dopuna kriterija za svibanj 2020? Dopuna se odnosi na poslodavce koji zapošljavaju do 50 radnika te na poslodavce koji zapošljavaju 50 radnika i više. Ukoliko je broj zaposlenika do 50, dosadašnji kriteriji se ne mijenjaju. Poslodavci koji zapošljavaju 50 i više radnika, bez obzira jesu li postojeći korisnici potpore ili zahtjev predaju prvi put, morat će dokazati pad prihoda u svibnju 2020. u odnosu na svibanj 2019. godine u iznosu najmanje 20% uz zadovoljavanje ostalih uvjeta kako bi se potpora mogla odobriti. Pad prihoda dokazivat će se temeljem predaje PDV obrasca za svibanj 2020. godine. Ako je poslovanje kraće od 12 mjeseci, pad prihoda dokazivat će se usporedbom PDV-a za svibanj 2020 u odnosu na veljaču 2020.   Koje su obveze poslodavaca? Poslodavac koji je tražio potporu za svibanj, a ujedno zapošljava 50 radnika i više, istu će morati vratiti ako od trenutka dobivanja potpore pa sve do 31. prosinca 2021. godine postupi na jedan od sljedećih načina:   Koji je rok isplate potpore i koje su obveze Zavoda? Zavod će prije isplate provjeriti pad prihoda od najmanje 20% temeljem predanih PDV obrazaca ili drugih zakonskih dokumenata. Rok isplate potpore je do 15.-og u mjesecu, a najkasnije po dostavi PDV obrasca ili drugih zakonskih dokumenata.   ISPLATA POTPORE ZA LIPANJ Koje su djelatnosti prihvatljive za odobravanje potpore za lipanj? Trgovačka društva, obrti, OPG i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu predati zahtjev za isplatu potpore za lipanj samo ako im je djelatnost jedna od navedenih:   Za koje radnike se može tražiti potpora? Ciljana skupina radnika su svi radnici zaposleni kod poslodavaca te radnici zaposleni u podružnicama predstavništva stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj.   Za koje radnike se ne može tražiti potpora? Ciljana skupina radnika ne uključuje: Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača / vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a svi poslovni subjekti zajedno imaju više od 10 zaposlenih radnika, potpora se ne odobrava za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste.   Od kada se zaprimaju zahtjevi za dodjelu potpore za lipanj? Za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene u razdoblju od 08. lipnja do 30. lipnja 2020. godine odobravat će se isplata troškova plaće za lipanj 2020. godine.   Koji su kriteriji za odobravanje potpore? Poslodavci trebaju dokazati da su u svibnju 2020. godine imali pad prihoda za najmanje 50% u odnosu na svibanj 2019. i to temeljem predaje PDV obrasca za svibanj 2020.g. i svibanj 2019.g. Poreznoj upravi. Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci treba dokazati pad prometa za najmanje 50% u svibnju 2020. u odnosu na veljaču 2020. godine temeljem predaje PDV obrasca za svibanj i veljaču 2020.g. Poreznoj upravi. Porezna uprava će dostaviti podatke HZZ-u na temelju dostavljenog PDV obrasca. Poduzetnici koji nisu u sustavu PDV-a dokazuju pad prihoda na temelju tablice pada prihoda. Zahtjev se predaje putem on line aplikacije na web adresi mjera-orm.hzz.hr. Poslodavci koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera zahtjeve predaju isključivo elektroničkom poštom (e-mail). Koji je rok za isplatu sredstava za potporu za lipanj? Rok isplate potpore je do 20. u mjesecu za prethodni mjesec.  Prijavu na mjere možete napraviti na  Hrvatski zavod za zapošljavanje. Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail  porezni.savjetnik@uhy.hr   i  odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr .Epidemija korona virusa pogodila je brojna poduzeća koja su zastoj svijeta i aktiviranje karantene znatno osjetila u svojim poslovnim aktivnostima. Pandemija korona virusa donijela je izmjenu brojnih zakona i pravilnika te su se, između ostaloga, osim produženja rokova za predaju završnih izvješća, promijenili i rokovi obveze za uplatu, odnosno pravo na povrat više plaćenih javnih davanja. Navedeno je dovelo i do nekih problema kod “manje” pogođenih tvrtki koji trpe štetu zbog usvojenih izmjena zakona, posebno kod korištenja više uplaćenog poreza na dobit po akontacijama. Koji je krajnji rok za podnošenje prijave poreza na dobit za 2019. godinu? Svi porezni obveznici kojima je porezno razdoblje jednako kalendarskoj godini dužni su u uvjetima trajanja posebnih okolnosti, odnosno za vrijeme trajanja epidemije korona virusa, podnijeti prijavu poreza na dobit Poreznoj upravi najkasnije do 30. lipnja 2020. godine. Navedeni rok podrazumijeva i predaju svih drugih obrazaca i izvješća koja se podnose uz prijavu poreza na dobit sukladno posebnim propisima. Kada dospijevaju obveze po podnesenim prijavama poreza na dobit za 2019. godinu? Iznimno za 2019. godinu, sve obveze javnih davanja koje nastaju po podnesenim prijavama u uvjetima posebnih okolnosti dospijevaju 31. srpnja 2020. godine bez obzira na datum predaje Prijave poreza na dobit. Navedeno znači da svi obveznici koji su podnijeli poreznu prijavu nakon stupanja na snagu novih rokova za predaju prijave poreza na dobit, obveza za uplatu, kao i pravo na povrat dospijeva 31. srpnja 2020. godine. Što konkretno znači da pravo na povrat dospijeva 31.srpnja? Kako je izmjenama OPZ-a propisani rok za podmirenje obveze poreza na dobit različit od datuma podnošenja prijave poreza na dobit, navedeno znači da se i povrat više uplaćenih iznosa predujmova poreza na dobit od strane MF-Porezne uprave može vršiti tek po dospijeću, tj. 31. srpnja 2020. godine. U situaciji smanjene likvidnosti navedeno će ugroziti mnoge tvrtke koje će imati “preplate” poreza na dobit, a taj novac neće moći iskoristiti za podmirenje svojih drugih poreznih obveza sve do 31.07.2020. godine. Iako ove odredbe ne proizlaze iz članka 35. stavak 5. Zakona o porezu na dobit, HUP je dobio mišljenje MF-PU u kojem je izneseno mišljenje da se povrat ne može koristiti prije 31.07.2020. godine. Koji je način smanjenja predujmova poreza na dobit? Predujmovi poreza na dobit dospijevaju do kraja mjeseca za prethodni mjesec, a utvrđuju se temeljem podnešene prijave poreza na dobit. Poreznim obveznicima čija je djelatnost obustavljena zbog nastupa posebnih okolnosti temeljem odluke nadležnih institucija, Porezna uprava je po službenoj dužnosti utvrdila visinu predujmova poreza na dobit u iznosu 0,00 kn. Svi ostali porezni obveznici kod kojih je došlo do smanjenja poslovnih aktivnosti također mogu temeljem zahtjeva zatražiti smanjenje predujmova poreza na dobit. Postupak je propisan člankom 48. stavkom 5. Pravilnika o porezu na dobit. Što su porezni obveznici dužni dostaviti Poreznoj upravi? Predajom zahtjeva za smanjenje predujmova poreza na dobit, osim navođenja razloga za izmjenu visine predujmova, u slučaju znatnijeg pada aktivnosti u tekućoj godini, porezni obveznik dodatno dostavlja bilancu i račun dobiti i gubitka za tekuće i prethodno porezno razdoblje. Mišljenje od Porezne uprave zatražila je Hrvatska udruga poslodavaca, a možete ga preuzeti ovdje. Mišljenje Porezne uprave. Izvor: https://www.hup.hr/info-predaja-zavrsnog-izvjesca-i-placanje-poreza-na-dobit-pojasnjenje.aspx Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail  porezni.savjetnik@uhy.hr   i  odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr .Ima li kriza uzrokovana koronavirusom utjecaj na financijske izvještaje? Dana 11. ožujka 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila globalnu pandemiju zbog koronavirusa te je velik broj društava izravno ili neizravno pogođen. Sukladno općim načelima financijskog izvještavanja i računovodstvenim standardima (HSFI 4 – Događaji nakon datuma bilance; MRS 10 – Događaji nakon datuma bilance), subjekti čije je poslovanje pogođeno pandemijom COVID-19, trebaju razmotriti:   Što je Uprava dužna objaviti u financijskim izvještajima? Ukoliko Uprava zaključi da pandemija koronavirusa ima trenutni ili budući negativan utjecaj na poslovanje Društva, isto je potrebno na primjeren način uključiti u financijske izvještaje, odnosno Bilješke uz financijske izvještaje, kao:   Kakav utjecaj će koronavirus imati na revizorsko izvješće? Ako utjecaj pandemije COVID-19 ima značajan negativan utjecaj na poslovanje Društva, revizor će u Revizorsko izvješće uključiti odjeljak „Isticanje pitanja“ ili „Ostala pitanja“. U slučaju da je Uprava u financijskim izvještajima (bilješkama) navela trenutni ili budući negativan utjecaj koji proizlazi iz nastanka pandemije COVID-19 na poslovanje Društva, revizor će koristiti odjeljak „Isticanje pitanja“, a u kojem će naglasak staviti na objavu Uprave u Bilješkama uz financijske izvještaje, posebno navodeći kako navedeno isticanje pitanja nema utjecaja na mišljenje revizora. U slučaju da Uprava u financijskim izvještajima (bilješkama) nije navela negativni utjecaj koji proizlazi iz nastanka pandemije COVID-19 na poslovanje Društva, ali navedeno izostavljanje nije značajno za financijske izvještaje, revizor će koristiti odjeljak „Ostala pitanja“, a u kojem će naglasiti da postoji utjecaj pandemije COVID-19 na Društvo i njegove financijske izvještaje.   Na što ukazuje revizorsko izvješće s odjeljkom za „Isticanje pitanja“ ili „Ostala pitanja“ korisnicima financijskih izvještaja? Za korisnike financijskih izvještaja, revizorsko izvješće s odjeljkom:   Kakav utjecaj će imati na revizorsko izvješće ako je u financijskim izvještajima izostavljen trenutni ili budući značajni negativan utjecaj pandemije koronavirusa? Ako utjecaj pandemije ima značajan negativan utjecaj na poslovanje Društva, a Uprava to nije navela u financijskim izvještajima (Bilješkama) te je utjecaj izostavljene informacije u Bilješkama uz financijske izvještaje, prema mišljenju revizora, značajan za korisnika financijskih izvještaja, revizor će dati mišljenje s rezervom ili negativno mišljenje (npr.: zbog neprimjerenih / nedostatnih objava poslovodstva u financijskim izvještajima ili zbog neizvjesnosti vremenski neograničenog poslovanja).   Ako imate dodatnih pitanja u vezi utjecaja koronavirusa na financijske izvještaje i mišljenje revizora, obratite se našem odjelu revizije ili na mail revizija@uhy.hr  .Koja je visina potpore za travanj i svibanj? Visina potpore za travanj i svibanj iznosi 4.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu.   U kojem iznosu će poslodavci koji su primili potporu biti oslobođeni plaćanja doprinosa? Poslodavac koji je primio potporu za očuvanje radnih mjesta biti će oslobođen obveze plaćanja doprinosa za svotu isplaćene sufinancirane neto plaće (4.000,00Kn) na osnovu potpore za očuvanje radnih mjesta koju isplaćuje HZZ. Za oslobođenje od plaćanja doprinosa po osnovi primljene potpore nije potrebno podnositi zahtjev Poreznoj upravi.  Oslobođenje od plaćanja doprinosa napraviti će se umanjenjem obveze na porezno-knjigovodstvenoj kartici poreznog obveznika.   Na koji način će se vršiti uplata doprinosa za MIO II.? HZZ će na temelju podataka dobivenih od Porezne uprave izvršiti uplatu doprinosa za MIO II. razmjerno visini dodijeljene potpore što će iznositi 250,00 kn za travanj i svibanj po radniku uz napomenu da se MIO II. ne isplaćuje poslodavcu nego izravno na HZMO.   Može li poslodavac isplatiti plaću radniku koja je manja od primljene potpore od 4.000,00 kn i treba li vratiti razliku? Plaća radnika utvrđuje se prema Zakonu o radu, kolektivnom ugovoru, pravilniku o radu ili ugovoru o radu i mora iznositi najmanje u visini minimalne plaće od 4.062,51 kn. Poslodavac zaposlenicima isplaćuje plaću koja je utvrđena na temelju navedenih izvora prava radnika bez obzira na primljenu potporu za očuvanje radnih mjesta, odnosno visina plaće radnika može biti utvrđena i u visini minimalne plaće. Ukoliko poslodavac radniku isplati plaću sukladno ugovoru o radu ili drugim radno pravnim propisima, a koja je manja od isplaćene potpore, razliku poslodavac nije obavezan vratiti Zavodu. Ukoliko je ugovorom o radu ili drugim radno pravnim propisima ugovorena minimalna plaća Zavod preporuča da poslodavac isplati potporu u cijelosti. Iz mišljenja Ministarstva rada i mirovinskog sustava proizlazi da primljena potpora za očuvanje radnih mjesta ne zahtjeva izmjenu ugovora o radu tako da visina plaće bude jednaka visini potpore. Namjena potpore je očuvanje radnih mjesta koje poslodavac, osim dijela za plaću, može koristiti i za druge poslovne aktivnosti vezane za očuvanje radnih mjesta.   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja ili odjelu računovodstva.Nakon otvaranja mjere 6.4.1., Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR) je objavila i drugi dugoočekivani natječaj iz mjere 6.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti. Osnovna je razlika između ova dva natječaja što je 6.4.1. namijenjen postojećim djelatnostima, dok se mjerom 6.2.1. želi potaknuti pokretanje djelatnosti onih poljoprivrednika koji se dosad nisu njima bavili. Tko su prihvatljivi prijavitelji? Korisnici su fizičke i pravne osobe (SOPG, OPG, obrt, trgovačko društvo, zadruga) upisane u Upisnik poljoprivrednika minimalno godinu dana prije prijave na natječaj. Projektom se mora uspostaviti nova nepoljoprivredna djelatnost za koju do podnošenja Zahtjeva za potporu nije izdano i nije u postupku donošenja rješenje/odobrenje za obavljanje djelatnosti od nadležnog tijela. Korisnik pri podnošenju Zahtjeva za potporu mora dokazati ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva od najmanje 1.000 EUR. Kolika je stopa sufinanciranja i koji su iznosi potpore? Potpora se dodjeljuje u obliku bespovratnih financijskih sredstava, a po projektu se financira do 100% od ukupnih prihvatljivih troškova. Najviši iznos potpore po korisniku iznosi do 50.000,00 eura u protuvrijednosti u kunama. Koje su prihvatljive aktivnosti? Prihvatljive su aktivnosti nabava roba, radova i usluga potrebnih za uspostavu djelatnosti poput građenja, rekonstrukcije i/ili opremanja objekata, nabava vozila ili plovila, nabava kratkotrajne imovine, licenci ili patenata i slično, aktivnosti pripreme projektne dokumentacije, upravljanja projektom i slično. Prihvatljivi sektori: Ima li kakvih izuzetaka? Projekti se moraju provoditi u naseljima s najviše 5.000 stanovnika u području jedinice lokalne samouprave u kojoj je sjedište poljoprivrednog gospodarstva ili u susjednoj JLS s kojom graniči kopnenom granicom u naselju do 5.000 stanovnika. Najveća je novost da su područja provedbe projekata, što se tiče ulaganja u smještajne kapacitete, sada rangirana prema razvijenosti jedinice lokalne samouprave, stoga postoji konkretan popis općina u kojima ulaganja u tom sektoru nisu prihvatljiva aktivnost. Koji je rok za prijavu? Prijave se zaprimaju od 04. lipnja do 04. kolovoza 2020. godine. Kako se prijaviti? Prijava se izvršava elektronički, putem sustava AGRONET, te se sva popratna dokumentacija učitava u sustav.   S obzirom na specifičnost natječaja i složenu dokumentaciju koju treba pripremiti, naša je preporuka angažirati stručnjake koji će vas voditi kroz čitav proces pripreme dokumentacije i same prijave. UHY tim se vratio na redovni rad u uredu. Nazovite nas na 021 612 673 ili nam pišite na savjetovanje@uhy.hr te uz našu pomoć osigurajte sredstva za kvalitetniji život u ruralnom području!