Dana 1. svibnja 2020. godine stupio je na snagu Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Ovim  Zakonom je uveden zastoj (moratorij) s provedbom ovrhe na plaći koju provodi poslodavac, a uređena je odredbama čl. 196. do 203. te čl. 284. Ovršnog zakona, temeljem valjane dokumentacije koju je poslodavac zaprimio. Omogućava se ovršenicima da za vrijeme posebnih okolnosti raspolažu svim primanjima po osnovi plaće i drugim stalnim primanjima, kako bi lakše prebrodili razdoblje posebnih okolnosti koje znatno utječe na njihovu financijsku situaciju. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti poslodavac će (tj. drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja):   Zakonom o interventnim mjerama su propisane iznimke od ovog moratorija, a odnose se na ovršne postupke radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu ovoga Zakona poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja zaprimat će nove ovršne isprave radi stjecanja prava prvenstvenog reda pri namirenju, ali neće plijeniti niti prenositi dio primanja ovrhovoditelju. Bitno je još napomenuti da za vrijeme trajanja posebnih okolnosti u smislu ovoga novog Zakona ne teku zatezne kamate. Moratorij s provedbom ovrhe na plaći će trajati 3 mjeseca, odnosno do 1. kolovoza 2020. godine uz postojanje mogućnosti da se produži još za dodatna tri mjeseca. Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  i  odjelu računovodstva .Dana 28.03.2020. godine HUP – Udruga ugostiteljstva i turizma, Sindikat turizma i usluga Hrvatske te Sindikat Istre Kvarnera i Dalmacije potpisali su Sporazum koji izvan snage stavlja Kolektivni ugovor ugostiteljstva koji je potpisan 20. prosinca 2019. godine te njegov Dodatak koji je potpisan 4. veljače 2020. godine. Što to znači za radnike u ugostiteljstvu? S obzirom da je poslodavcima u ugostiteljstvu i turizmu zaustavljeno poslovanje i nisu u mogućnosti poštivati obveze ugovorene kolektivnim ugovorom za ugostiteljstvo, Sporazumom se određuje kako se odredbe Kolektivnog ugovora ugostiteljstva (uključujući i Dodatak) neće primjenjivati do odluke nadležnih državnih tijela o prestanku izvanrednih mjera uvjetovanih pandemijom COVID-19. Kako će se to odraziti na plaću u ugostiteljstvu za mjesec travanj i dalje? Prilikom obračuna plaće za travanj, poslodavci koji su obuhvaćeni Kolektivnim ugovorom ugostiteljstva nisu obvezni primjenjivati sljedeće: • Uvjet minimalne bruto plaće sukladno složenosti posla • Uvećanje plaće radnika dodacima na osnovnu plaću Što ako je poslodavac odlučio radnicima u ugostiteljstvu smanjiti plaću na iznos minimalne plaće? U tom slučaju poslodavac treba sklopiti aneks ugovora o radu, dok u slučaju kad poslodavac neće obračunavati dodatke na osnovnu plaću, potrebno je donijeti Odluku u skladu sa Sporazumom. Može li  se plaća smanjiti ispod minimalne plaće? Bitno je naglasiti da se bez obzira na suspenziju Kolektivnog ugovora za ugostiteljstvo mora uvažavati Uredba o visini minimalne plaće kojom je propisano da minimalna plaća za rad u punom radnom vremenu za 2020. godinu iznosi 4.062,51 kuna. Do kada se može obračunavati plaća po ovim uvjetima? U trenutku prestanka izvanrednih mjera, stranke potpisnice će novim Sporazumom dogovoriti prestanak moratorija i nastavak važenja odredbi Kolektivnog ugovora ugostiteljstva. Mjere popuštanja ne znače i prestanak izvanrednih mjera. Prestanak izvanrednih mjera i prestanak moratorija će biti javno objavljen. Ako imate dodatnih pitanja u vezi obračuna plaće tijekom suspenzije kolektivnog ugovora obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja na mail porezni.savjetnik@uhy.hr i odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr.PDV kod donacija zaštitne opreme Porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a su prema posebnom propisu za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, oslobođeni plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga, obavljene bez naknade ili protučinidbe, koji su potrebni za borbu protiv učinaka bolesti COVID-19, do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu posebnog propisa. Oslobođenje od plaćanja PDV-a primjenjuje se za isporuke dobara i usluga bez naknade ili protučinidbe obavljene u ožujku 2020. i prvom tromjesečju 2020. čija obveza dospijeva do 30. travnja 2020. te isporuke obavljene do 20. lipnja 2020. Isporuke oslobođene plaćanja PDV-a prema posebnom propisu iskazuju se u Obrascu PDV pod točkom I.10. – Ostala oslobođenja. Porezni obveznici koji doniraju dobra i usluge potrebne za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19 imaju pravo odbiti pretporez za donirana dobra, odnosno obavljene usluge bez naknade ili protučinidbe. Oslobođenje od plaćanja PDV-a ne primjenjuje se na isporuke dobara i usluga potrebnih za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19 uz naknadu ili ako su plaćene iz prikupljenih novčanih donacija.    PDV pri uvozu dobara iz trećih zemalja   Oslobođenje od carina i PDV-a pri uvozu robe potrebne za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19  Zbog proglašenja izvanrednog stanja javnog zdravlja od međunarodnog značaja, te proglašenja bolesti COVID-19 pandemijom od strane Svjetske zdravstvene organizacije, Europska Komisija je temeljem upućenih zahtjeva pojedinih država članica donijela Odluku o oslobađanju od carina i poreza na dodanu vrijednost pri uvozu robe potrebne za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19. Oslobođenje od plaćanja PDV-a prema Odluci Europske komisije primjenjuje se na dobra koja se uvoze do 31. srpnja 2020., a odnosi se na opremu koja će se besplatno podijeliti ili staviti na raspolaganje osobama pogođenima pandemijom bolesti COVID-19, osobama koje su ugrožene tom pandemijom ili osobama uključenima u borbu protiv nje. Korisnici oslobođenja na temelju Odluke Europske Komisije su državne organizacije, uključujući državna tijela, javna tijela i ostala ravnopravna tijela ili organizacije koje su odobrila nadležna tijela u Republici Hrvatskoj ili druga osoba koja dobra uvozi u njihovo ime. Listu proizvoda na koje se odnosi oslobođenje od plaćanja uvoznih carina i PDV-a možete preuzeti u sljedećem prilogu. Covid-19 – indicative list of products to be imported duty – vat free   Plaćanje PDV-a pri uvozu Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona definira da se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti PDV pri uvozu ne plaća u propisanom roku za plaćanje uvoznih davanja, već će se za uvoz dobara obavljen od 09. travnja do 20. lipnja 2020. godine smatrati da je PDV pri uvozu plaćen, ako ga porezni obveznik upisan u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost istovremeno iskaže kao obvezu u prijavi poreza na dodanu vrijednost (redni broj II.15. – Obračunani PDV pri uvozu) uz istodobni odbitak pretporeza (redni broj III.14. – Pretporez pri uvozu). Ovu mogućnost privremenog obračunskog načela iskazivanja PDV-a pri uvozu bez odljeva novčanih sredstava mogu koristiti samo oni porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a i koji korištenje ove mogućnosti zatraže od svog carinskog zastupnika podnošenjem zahtjeva. Za provedbu mogućnosti obračunskog načela iskazivanja PDV-a, Carinska uprava je izdala Uputu koju možete preuzeti u PDF-u. Uputa Carinske uprave   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail  porezni.savjetnik@uhy.hr   i  odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr .  Dana 18. travnja na snagu je stupila dopuna Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Ovim Zakonom je uvedena odgoda za razdoblje od 3 mjeseca od strane Fine za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima u odnosu na ovršenike fizičke osobe za vrijeme trajanja posebnih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa. Odnosno, zastoj s ovrhama traje do 18.7.2020., s time da se ovaj rok odlukom Vlade Republike Hrvatske može produžiti za još tri mjeseca. Donesenim promjenama omogućeno je fizičkim osobama raspolaganje svim primanjima koja primaju na račune u bankama kako bi lakše prebrodili razdoblje posebnih okolnosti koje znatno utječe na njihovu financijsku situaciju. Međutim, bitno je naglasiti da odredbe ovog Zakona ne utječu na provedbu ovrhe na plaći koja se provodi sukladno Ovršnom zakonu. Poslodavci trebaju, kao i do sada, dio plaće koji nije izuzet od ovrhe uplaćivati na radnikov redovan račun dok obveza isplate zaštićenog dijela plaće na zaštićeni račun i dalje postoji. Radnici će do 18.7.2020. moći slobodno raspolagati sredstvima koja su uplaćena na njihov redovni račun. Iznimno, Fina neće zastati s provedbom ovrhe u odnosu na ovršenike fizičke osobe ako se ovrha provodi radi namirenja:
  1. tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta,
  2. druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (u pravilu druga uzdržavanja i naknade štete radi izgubljenog uzdržavanja),
  3. tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine,
  4. ako se radi o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka te
  5. u slučaju ovrhe po računu specifične namjene (radi se o ovrsi na sredstvima koja ne pripadaju ovršeniku već on njima samo upravlja, npr. račun stambene pričuve).
  Bitno je za naglasiti kako će za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Fina i nadalje zaprimati nove osnove za plaćanje te ih evidentirati u Očevidnik, ali u odnosu na ovršenike fizičke osobe neće slati naloge bankama za izvršenje, odnosno nakon evidentiranja u Očevidnik zastat će s daljnjim postupanjem. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti Fina neće obračunavati zateznu kamatu.   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  i  odjelu računovodstva .        Nastavno na izglasane dopune Općeg poreznog zakona, 08.04.2020. objavljene su i izmjene i dopune Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Navedene izmjene i dopune nadovezuju se na prvi paket mjera Vlade RH, odnosno objavljenih izmjena i dopuna Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona o kojima smo pisali u prethodnim člancima. Novi pravilnik definira:   Tko ima pravo na odgodu i/ili obročnu otplatu dospjele porezne obveze? Svaki porezni obveznik kojemu epidemija koronavirusa nepovoljno utječe na poslovanje može zatražiti odgodu ili obročnu otplatu dospjelih poreznih obveza, uz uvjet da:
  1. na dan podnošenja Zahtjeva nema nepodmirenih poreznih obveza (tolerancija za nepodmirene obveze do 200,00 kn)
  2. ima pad prihoda/primitaka u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja Zahtjeva za najmanje 20% u odnosu na isti mjesec prethodne godine, ili
  3. ako učini vjerojatnim da će mu prihodi/primici u naredna tri mjeseca pasti najmanje za 20% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
  Porezni obveznik koji ima dug veći od 200,00 kn, a ispunjava drugi uvjet i potrebna mu je odgoda poreznih obveza, treba platiti dospjeli dug ili za dospjeli dug s Poreznom upravom sklopiti upravni ugovor, te nakon toga podnijeti Zahtjev za odgodu plaćanja doprinosa i poreza.   Koliko dugo se može prolongirati dospijeće poreznih obveza? Dospijeće poreznih obveza prolongira se za razdoblje od 3 mjeseca, računajući od dana dospijeća pojedinačne obveze. Za već odgođene porezne obveze može se odobriti dodatni rok od još tri mjeseca. U razdoblju odgode Porezna uprava ne zaračunava zatezne kamate.   Koja se porezna davanja mogu odgoditi? Sva porezna davanja osim carina i trošarina. Prije svega, odgoda poreznih obveza odnosi se na doprinose iz i na plaću radnika, porez na dohodak, doprinose za obvezno osiguranje samozaposlenih osoba, doprinose za osobe na stručnom osposobljavanju, doprinose i porez na primitke od drugog dohotka, predujmove poreza na dobit, porez na dohodak od kapitala, predujmove poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i druge porezne obveze.   Tko može tražiti odgodu plaćanja PDV-a i koji se iznos PDV-a može odgoditi? Odgoda plaćanja PDV-a se ne odnosi na porezne obveznike koji PDV plaćaju prema naplaćenim naknadama. Pravo na odgodu plaćanja PDV-a imaju svi obveznici PDV-a koji poreznu osnovicu utvrđuju prema vrijednosti obavljenih isporuka (bez obzira na vrijednost isporuka u prethodnoj godini), ali samo u visini obveze PDV-a koja je utvrđena iz izdanih računa koji nisu naplaćeni i ulaznih računa koji nisu plaćeni prema tzv. kriteriju naplaćenih naknada. Navedeno znači da se može odgoditi samo dospjela obveza PDV-a koja proizlazi iz razlike utvrđene prema uobičajenom kriteriju izdanih računa i onih koji su u tom razdoblju naplaćeni/plaćeni. Novim Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona omogućeno je svim poduzetnicima (ne samo za poduzetnike koji su u prethodnoj godini ostvarili isporuku robe i usluga do iznosa 7,5 mil. kn) da PDV plaćaju primjenom modela naplaćenih naknada. Kako bi se ostvarila odgoda potrebno je podnijeti Obrazac PDV s redovnim postupkom oporezivanja, a iskazati razliku iznosa u odnosu na postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama u dijelu VIII. Ostali podaci, točka 2. Otuđenje/stjecanje gospodarske cjeline ili pogona Obrasca PDV. Ukoliko se tijekom trajanja posebnih okolnosti ostvari vrijednost koja se uobičajeno iskazuje na Obrascu PDV u dijelu VIII. Ostali podaci, točka 2., ista će iskazati u prvom Obrascu PDV koji će se podnositi istekom posebnih okolnosti. Nakon isteka mjere odgode i plaćanja PDV-a prema kriteriju naplaćenih naknada, iskazanu razliku iz PDV obrasca primjenom modela fakturirane realizacije bit će neophodno uplatiti po okončanju odgode od 3 mjeseca ili alternativno 6 mjeseci.   Za koji iznos dospjele obveze PDV-a se može ostvariti odgoda plaćanja? Odgoda plaćanja PDV-a ostvaruje se za iznos dospjele obveze PDV-a koja je veća od iznosa za koji bi porezni obveznik bio zadužen da obračunava PDV prema naplaćenim naknadama.   Je li poslodavac oslobođen od obveze doprinosa za sufinancirane neto plaće? Porezni obveznik je oslobođen obveze plaćanja doprinosa (MIO I stup, zdravstveno osiguranje) na osnovicu isplaćene sufinancirane neto plaće od 3.250 kn za ožujak i 4.000 kn za travanj i svibanj koju isplaćuje Hrvatski zavod za zapošljavanje. Oslobođenje će provoditi Porezna uprava po službenoj dužnosti na temelju podataka razmijenjenih s HZZ-om i iz dokaza o isplaćenoj plaći stjecatelja potpore i podataka iskaznih u Obrascu JOPPD podnesenom Poreznoj upravi. Oslobođenje će biti iskazano u vidu umanjenja obveze na porezno-knjigovodstvenoj kartici poreznog obveznika. Obveze po osnovi doprinosa za MIO II stup, HZZ će uplatiti Središnjem registru osiguranika, temeljem izračuna Porezne uprave.   Što se podrazumijeva pod ostala porezna davanja za koje se može tražiti odgoda ili oslobođenje? Pod pojmom ostalih poreznih davanja u smislu ovog dijela Pravilnika smatraju se sva porezna davanja koja dospijevaju počevši od 1. travnja 2020. do isteka roka od tri mjeseca od stupanja na snagu članka koji definira plaćanje poreza u posebnim okolnostima (do 20/06/2020) –  izuzev obveze poreza na dodanu vrijednost, carina i trošarina, doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, poreza i prireza utvrđenih na konačne dohotke, naknada i davanja na igre na sreću, obveze po ranije sklopljenim upravnim ugovorima te reprogramirane obveze iz predstečajnih i stečajnih postupaka.   Tko ima pravo na oslobođenja od ostalih poreznih davanja? Pravo na potpuno oslobođenje imaju poduzetnici Pravo na djelomično oslobođenje imaju poduzetnici Na temelju podataka kojim raspolaže Porezna uprava ili na temelju podataka koje dostavi podnositelj zahtjeva utvrdit će se ispunjenje uvjeta za oslobođenjem od podmirivanja dospjelih poreznih obveza u navedenom razdoblju. Oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza iskazat će se umanjenjem poreznih obveza na porezno-knjigovodstvenoj kartici podnositelja zahtjeva.   Što je s paušalnim obveznicima u turizmu? Jesu li oni oslobođeni? Svi porezni obveznici koji ostvaruju dohodak po osnovi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova, a koji porez plaća u paušalnom iznosu, oslobođeni su poreza u visini ¼ godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza. Oslobođenje se odnosi na obvezu koja se plaća do kraja drugog tromjesečja 2020. godine (dospijeće obveze je 30. lipnja 2020.). Iznajmljivači koji su podnijeli zahtjev za odgodom plaćanja poreza do 30.3.2020., za obvezu koja je dospjela 31.3.2020. ostvarili su pravo na ODGODU plaćanja te obveze do 30.6.2020., te se ista neće otpisati. Samo iznos za drugo tromjesečje se otpisuje (bez podnošenja ikakvog zahtjeva)   Želim donirati dobra ili usluge za borbu protiv pandemije bolesti COVID-19. Imam li kakva oslobođenja? Obveznici poreza na dodanu vrijednost oslobođeni su plaćanja PDV-a za isporuke dobara i usluga, obavljene bez naknade ili protučinidbe, potrebnih za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19, do isteka roka od tri mjeseca nakon stupanja na snagu članka 107.a Zakona. Također, pri uvozu robe potrebne za borbu protiv učinaka pandemije bolesti COVID-19 tijekom 2020. primjenjuje se oslobođenje od plaćanja PDV-a  pri konačnom uvozu određenih dobara, u roku i uz uvjete propisane Odlukom Komisije (EU) 2020/491. Navedeno se primjenjuje na organizacije i dobra koja su oslobođena carine u skladu s carinskim propisima.   Kako se podnosi zahtjev za odgodu ili otpis poreznih obveza? Trebam li podnijeti više zahtjeva za odgodu više različitih poreznih obveza? Zahtjev se podnosi poreznom tijelu prema sjedištu/prebivalištu poreznog obveznika u elektroničkom obliku putem sustava ePorezna. Porezni obveznik podnosi jedan zahtjev za odgodu svih poreznih obveza uključivo i ostala javna davanja (doprinosi, članarine i sl.). Porezni obveznik kojem je zahtjev za odgodu odobren, ne podnosi posebni zahtjev za odgodom plaćanja dospjele obveze PDV-a, već pravo na odgodu dokazuje popunjavanjem točke VIII.2. Obrasca PDV u kojoj iznimno iskazuje razliku između iznosa iskazanog pod točkom IV. Obrasca PDV i iznosa kojeg bi iskazao pod točkom IV. Obrasca PDV da primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama.   Za koje porezne obveze se ne može dobiti mjera OSLOBOĐENJE (otpis) od podmirivanja poreznih obveza? Mjera Oslobođenje od podmirivanja poreznih obveza oslobođenje se može ostvariti za porezne obveze koje dospijevaju počevši od 1. travnja 2020. do 20. lipnja 2020., pri čemu se ne primjenjuje za: -porez na dodanu vrijednost -carine i trošarine -doprinos za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje -porez i prirez utvrđen na konačne dohotke (dohodak od kapitala, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od samostalne djelatnosti koji se plaća u paušalnom iznosu) -naknade i davanja na igre na sreću -obveze po ranije sklopljenim upravnim ugovorima i -reprogramirane obveze iz predstečajnih i stečajnih postupaka.   Što ako poduzetnik na kraju razdoblja korištenja mjere ustanovi da nema pad više od 20% ili više od 50%, a koristio je mjere odgode ili oslobođenja? Za korisnika mjera odgode i/ili obročne otplate dospjelih poreznih obveza, za kojeg se naknadno utvrdi da je ostvario prava za sebe ili druge osobe prema odredbama ovoga članka dostavom netočnih ili lažnih podataka primijenit će se odredbe o odgovornosti propisane zakonom, a mjera i njezini učinci će se poništiti.   Preuzmite Članak -Odgoda i obročna otplata poreznih obveza u uvjetima posebnih okolnosti .   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja  na mail  porezni.savjetnik@uhy.hr   i  odjelu računovodstva na mail split@uhy.hr .  Odgoda rokova za podnošenje poreznih prijava (PD), obrazaca i izvješća Dana 08. travnja 2020. stupio je na snagu Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona koji definira i objašnjava rokove za podnošenje poreznih prijava i izvješća. U uvjetima posebnih okolnosti, odnosno zbog novonastale situacije, produžen je rok za Prijavu poreza na dobit koja se podnosi Poreznoj upravi. Umjesto dosadašnjeg roka do 30. travnja omogućen je novi rok te se Prijava poreza na dobit podnosi najkasnije do 30. lipnja tekućeg razdoblja. Također, odgoda se odnosi i na sve druge obrasce i izvješća koja se u skladu s posebnim propisima o oporezivanju dobiti i drugim posebnim propisima podnose uz Prijavu poreza na dobit ili za iste obveza podnošenja Poreznoj upravi dospijeva s krajnjim rokom propisanim za podnošenje prijave poreza na dobit. Obveze uplate javnih davanja (uplate poreza na dobit po konačnom obračunu, turistička članarina) koje se utvrđuju na temelju podnesene Prijave poreza na dobit, pripadajućih obrazaca i izvješća, dospijevaju 31. srpnja 2020.   Odgoda rokova za predaju financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije Dana 08. travnja 2020. donesen je Pravilnik o rokovima predaje financijskih izvještaja i računovodstvene dokumentacije u posebnim okolnostima. Navedenim Pravilnikom određuju se, odnosno odgađaju rokovi za dostavljanje financijskih izvještaja i druge računovodstvene dokumentacije, a čija je obveza predaje prethodno propisana odredbama Zakona o računovodstvu. Rok za dostavu financijskih podataka za statističke i druge potrebe (GFI) se zbog posebnih okolnosti odgađa, te su poduzetnici, pravne i fizičke osobe dužni za statističke i druge potrebe Financijskoj agenciji dostaviti bilancu, račun dobiti i gubitka i dodatne podatke najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Ukoliko u posebnim okolnostima poduzetnik do 30. lipnja tekuće godine dostavi izvještaje Financijskog agenciji radi javne objave, uz uvjet da mu je poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, može istodobnom dostavom dodatnih podataka ispuniti i obvezu predaje za statističke i druge potrebe. Revizorska izvješća i konsolidacija U posebnim okolnostima poduzetnici su dužni godišnje izvješće s pripadajućim revizorskim izvješćem, odnosno godišnje financijske izvještaje s pripadajućim revizorskim izvješćem dostaviti Financijskoj agenciji radi javne objave najkasnije u roku od osam mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine. Obveznici konsolidacije dužni su dostaviti Financijskoj agenciji  izvještaje radi javne objave najkasnije u roku od deset mjeseci od zadnjeg dana poslovne godine. Rok za prijavu obveze konsolidacije je promijenjen, te je zbog posebnih okolnosti matično društvo dužno obvezu konsolidacije prijaviti RGFI – Registru godišnjih financijskih izvještaja najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu. Neaktivni subjekti Ukoliko poduzetnik  tijekom poslovne godine nije imao poslovnih događaja te u poslovnim knjigama nema podatke o imovini i obvezama, u posebnim okolnostima je dužan do 30. lipnja tekuće godine Financijskoj agenciji dostaviti Izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.   Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja i odjelu računovodstva.