Računovodstvo, revizija i porezi Archives - Stranica 10 od 16

Stožer civilne zaštite je objavio odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH kako bi se smanjila mogućnost daljnjeg širenja bolesti. Odluka o zabrani napuštanja prebivališta… Tko ima pravo na propusnicu i u kojim slučajevima? a. promet i kretanje nužno za opskrbu navedenih područja, b. dnevne migracije zaposlenih u službama bitnim za: pružanje zdravstvene i veterinarske zaštite, dostavu lijekova i sanitetskog materijala, održavanje komunalne djelatnosti, vodoopskrbe i odvodnje, opskrbe plinom i strujom, zaštitarske službe, c. izvješćivanje javnosti, d. stanovnika koji zahtijevaju hitnu medicinsku skrb, e. iz vitalnih obiteljskih razloga, poput pružanja skrbi djeci i starijim osobama ili kupnje hrane i osnovnih potrepština f. putovanja na posao i s posla, ako je obavljanje posla neophodno i ne može se obaviti od kuće, g. žurne i operativne službe koje sudjeluju u sprječavanju širenja bolesti COVID-19. Propisuje se da se prilikom ulaska i izlaska s područja prebivališta i stalnog boravka moraju poštivati sljedeće mjere:

socijalno distanciranje
ne zadržavanje na javnim prostorima
posjed valjane propusnice

Tko izdaje i ovjerava propusnicu? Propusnicu potpisuju

odgovorne osobe u pravnoj osobi ( situacija a,b,c,f,g),
izabrani liječnici obiteljske medicine (situacija d) i
nadležni stožeri civilne zaštite (situacija e).

Kako treba izgledati propusnica koju izdaje poslodavac? U prilogu možete preuzeti primjer PROPUSNICA koju POSLODAVAC izdaje ZAPOSLENIKU. Oni koji su naputili svoje prebivalište moći će se vratiti u njega, ali iz njega neće moći ponovno izaći bez opravdanog razloga. Jedna od mjera za očuvanje radnih mjesta koja je pripremljena za poduzetnike koji su pogođeni djelovanjem Koronavirusa je isplata iznosa od iznosa od 3.250,00 kuna mjesečno po radniku koji radi u punom radnom vremenu, razmjerni dio iznosa po radniku prema broju sati rada u nepunom radnom vremenu odnosno razmjerni dio iznosa od 3.250,00 kuna po radniku za vrijeme koje nisu radili prema Odluci Stožera civilne zaštite. Koje vrste djelatnosti mogu koristiti ovu mjeru? Skupine poslodavaca na koje se odnosi ova mjera su:

djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića,
prijevoza i skladištenja,
radno – intenzivne djelatnosti unutar prerađivačke industrije – tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaj,
poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave),
i drugi poslodavci koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti.

Koje su ciljane skupine radnika? Ciljane skupine radnika su radnici zaposleni kod poslodavaca iz prethodno navedenih sektora i poslodavaca, dok mjera ne uključuje vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste. Izuzeće su poslodavci kod kojih je zaposleno do 10 radnika i vlasnici obrta koji mogu koristiti mjeru i za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste i vlasnike obrta. Ukoliko više poslovnih subjekata imaju istog osnivača/ vlasnika koji pojedinačno zapošljavaju manje od 10 radnika, a u ukupnom broju zaposlenih ima više od 10 radnika, na njih se ne primjenjuje izuzeće, odnosno za vlasnike, suvlasnike, osnivače, članove uprave, direktore, prokuriste ne odobrava se potpora. Za radnike zaposlene nakon 29. veljače 2020. godine bez obzira na razlog zapošljavanja ne može se odobriti potpora osim kada se radi o zapošljavanju zamjene za radnike za koje se koristila Potpora, a ugovori o radu nisu otkazani krivnjom poslodavca. Svi poslodavci koji su registrirali djelatnost i izvršili prijavu u sustav osiguranika HZMO – a do 29.02.2020. godine mogu koristiti mjeru. U ciljanu skupinu radnika ulaze svi osiguranici kod predmetnog poslodavca (bez obzira je li radnik na određeno ili neodređeno, radi li se o građanima RH, EU ili trećih zemalja, je li rade u punom ili nepunom radnom vremenu ili imaju neki od statusa poput samohranog roditelja, hrvatskog branitelja i izaslanog radnika) osim umirovljenika i stranih radnika iz trećih zemalja kojima je prestala važiti dozvola za boravak i rad. Što s onima koji već koriste neke mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje? Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a kojima je opravdani trošak trošak plaće, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere. Odnosno, poslodavci mogu odabrati:

Mirovanje ugovornih obveza po aktivnim ugovorima mjera APZ-a HZZ-a koji uključuju trošak plaće i koristiti ovu mjeru.
Istekom razdoblja korištenja ove mjere nastavljaju u preostalom razdoblju koristiti mjeru APZ-a koju su prvotno stavili u mirovanje, na način da je isto regulirano Aneksom ugovora.

Mogu li se u vrijeme korištenja mjere zapošljavati drugi radnici? Zabrana zapošljavanja je maknuta iz kriterija. Ukoliko poslodavac zapošljavanja nove radnike, onda su oni na trošak poslodavca. Jesu li moguća otpuštanja radnika i je li dozvoljen pad zaposlenih? Pravo ostvarivanja potpore će biti omogućeno poslodavcima koji su imali pad broja zaposlenih od 01. do 20. ožujka 2020. godine. Ukoliko je došlo do pada broja zaposlenih u razdoblju od 20. ožujka 2020. do dana predaje Zahtjeva za dodjelu potpore, poslodavcu se ne može odobriti potpora ako je postotak pada zaposlenosti veći:

od 40 % kod poslodavaca koji zapošljavaju do 10 radnika,

od 20% Mala poduzeća,

od 15% Srednja poduzeća,

i 10% Velika poduzeća.

U isto ne ulazi istek ugovora o radu na određeno vrijeme, odlazak radnika u mirovinu i otkaz skrivljenim ponašanjem radnika. Koje gospodarske kriterije treba ispuniti za korištenje mjere 3.250,00 kn? Za odobravanje potpore propisani su kriteriji te način odabira korisnika na način da će poslodavci opisati razloge zbog kojih traže potporu za očuvanje radnih mjesta i isto potkrijepiti dokazima te potvrditi potpisanom Izjavom o točnosti podataka i razloga, a koju daju pod krivičnom i materijalnom odgovornošću. Razlozi koji se mogu navesti kao uzrok traženja potpore su

pad prometa,
otkazivanje rezervacija, eventa, kongresa, seminara,
otkazivanje ugovornih poslova i narudžbi,
nemogućnost isporuke gotovih proizvoda ili ugovorenih i plaćenih sirovina te
nemogućnost novih narudžbi repromaterijala, strojeva, alata i strojeva neophodnih za rad.

Poslodavac koji ima poteškoća u poslovanju zbog posebnih okolnosti treba dostaviti dokaze o

otkazanim ugovorima, ugovorenim poslovima,
problema u transportu i isporuci robe ili nabavci repromaterijal i sirovina i drugo te
obrazloženje pada prihoda, odnosno tabličnu usporedbu prihoda do kraja mjeseca u kojem je podnesen zahtjev sa istim mjesecom prethodne godine, uz projekciju prihoda u narednom razdoblju za tri mjeseca s usporedbom istog razdoblja prethodne godine. Prihvatljiv je pad veći od 20%.

Ako poslodavac posluje kraće od 12 mjeseci dostavlja tabličnu usporedbu prihoda do kraja mjeseca u kojem je podnesen Zahtjev s prethodnim mjesecom prije podnošenja Zahtjeva (primjer ožujak 2020 – veljača 2020.). Pregled prihoda 2019-2020 Koju dokumentaciju treba popuniti Poslodavac? Za ostvarivanje potpore potrebno je da poslodavac uz Zahtjev za dodjelu potpore za očuvanje radnih mjesta dostavi i presliku Odluke Stožera civilne zaštite prema kojoj ne smije obavljati djelatnost ukoliko ulazi u tu grupu djelatnosti.

Obrazac Zahtjeva s pripadajućim tablicama – Preuzmite obrazac Zahtjeva 1 obrazac zahtjev za potpore za očuvanje radnih mjesta – CORONAVIRUS_20_03
Preslika Odluke Stožera civilne zaštite prema kojoj ne smije obavljati djelatnost ukoliko ulazi u tu grupu djelatnosti
Popis radnika za koje se traži potpora popis-radnika-za-koje-se-trazi-potpora (1)
Popis radnika po mjerama popis-radnika-po-mjerama-apz (1)
Izjava o točnosti podataka i razloga za korištenje potpore hzz-izjava-o-tocnosti-podataka-i-razloga-za-koristenje-potpora (1)

Ako Poslodavac obavlja više djelatnosti i neke ne može obavljati zbog Odluke Stožera civilne zaštite, a u preostalom dijelu djelatnosti ima pad poslovnih aktivnosti ili neki od drugih opravdanih razloga i za sve želi ostvariti potporu, mora predati odvojene zahtjeve prema razlogu opravdanosti. Gdje i kako se predaje Zahtjev? Zahtjev se predaje on line što će biti omogućeno od 23.ožujka u 00:01 , elektroničkom poštom (e-mail) na adresu regionalnog ureda HZZ-a županije u kojoj je registrirana tvrtka

i na linku https://mjera-orm.hzz.hr/predaja-zahtjeva . Isplate odobrenih sredstava na osnovi navedene potpore će se vršiti do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Tko ne može koristiti ovu mjeru?

Mjera se ne odnosi na poslovne subjekte čiji su osnivači Republika Hrvatska, županije i jedinica lokalne samouprave i imaju vlasničke udjele od 25% ili više, uz izuzeće poslodavaca iz Sektora C: Prerađivačka industrija i Sektora I: Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane
Poslodavci koji koriste mjere HZZ-a i drugih davatelja, a kojima je opravdani trošak plaće, ne mogu istovremeno koristiti obje mjere. Zabrana kumulacije opravdanog troška iste namjere po različitim mjerama.
Poslodavci koji nisu isplatili plaću/e za veljaču 2020. godine, ne mogu koristiti mjeru.
Poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost Odlukom Stožera civilne zaštite, a i inspekcijskim nadzorom je utvrđeno kršenje zabrane ne mogu koristiti potporu.
Poslodavci kojima je Inspekcijskim nadzorom utvrđeno kršenje Odluke Vlade Republike Hrvatske o iznimnim mjerama kontrole cijena za određene proizvode ne mogu koristiti potporu.
Poslodavci koji imaju aktivne ugovore po mjeri Potpore za samozapošljavanje mogu koristiti ovu mjeru za sebe i ostale zaposlene.

Kako će poslodavac dokazati Zavodu da je isplatio plaću radniku / radnicima? Poslodavac se obvezuje Zavodu dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec, najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa Potpore, izuzev za prvu isplatu potpore. Npr. plaću za 4.mjesec koju isplaćujemo kroz 5.mjesec trebamo isplatiti do 05.05. i do tada dostaviti jedan od traženih dokaza HZZ-u kako bi dobili isplatu potpore do 15.5.. Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatra se Izjava pod kaznenom i materijalnom odgovornošću potpisana od strane vlasnika, direktora ili druge ovlaštene osobe, ili drugi financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće ili tablica s popisom radnika, uz vlastoručni potpis radnika i datum isplate. Detaljnije o mjeri možete pronaći na NOVA MJERA-COVID i https://mjera-orm.hzz.hr/ocuvanje-radnih-mjesta Ako imate dodatnih pitanja u vezi mjera obratite se našem odjelu poreznog savjetovanja i odjelu računovodstva. O svim daljnjim pojašnjenjima, izmjenama i dopunama pravovremeno ćemo vas obavijestiti.Kada se predaje obrazac OPZ-STAT-1? Tko je obveznik predaje obrasca? Koja potraživanja je potrebno iskazati u obrascu? Svi porezni obveznici upisani u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost dužni su Poreznu upravu izvještavati o dospjelim, a nenaplaćenim potraživanjima. Do kraja 2018. godine izvještaj se podnosio na razini tromjesečja četiri puta godišnje, a stupanjem na snagu novog Općeg poreznog zakona propisana je obveza dostavljanja izvješća jednom godišnje sa stanjem na dan 31. prosinca, uz uvjet da na dan sastavljanja izvješća potraživanja nisu starija od 6 godina. Izvješće se dostavlja na obrascu „Statističko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima na dan 31.12.___godine“, obrazac OPZ-STAT-1. U obrascu je potrebno iskazati sva potraživanja koja su dospjela 31. prosinca i koja do istog datuma nisu naplaćena. Rok za predaju obrasca produljen je i dostavlja se zajedno s prijavom poreza na dobit odnosno prijavom poreza na dohodak. Navedeno znači da je rok dostave za obveznike poreza na dobit do kraja travnja, a za obveznike poreza na dohodak do kraja veljače. U izvješće je potrebno upisati sva potraživanja za obavljene isporuke usluga i dobara, a sadržaj obrasca propisan je čl. 77. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Ako i dalje niste sigurni koja potraživanja uključiti u obrazac OPZ-STAT-1, odgovor Vam može dati naš odjel poreznog savjetovanja.Jeste li upoznati sa Novim Zakonom o članarinama u turističkim zajednicama? Znate li kako obračunati turističku članarinu za 2019. godinu?

Članarine turističkim zajednicama u 2020. godini i godišnji obračun za 2020. godinu plaćat će se prema novom Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine. Novim Zakonom uređena su nova pravila u vezi članarine, osnovica i stopa po kojima se članarina obračunava. Stupanjem zakona na snagu, sve djelatnosti se dijele u 5 novih skupina (ne kao do sada na djelatnosti trgovine i ostalih djelatnosti) kako slijedi:

● Prva skupina – 0,16150

● Druga skupina – 0,12920

● Treća skupina – 0,09690

● Četvrta skupina – 0,03230

● Peta skupina – 0,01938

Novi Zakon je u primjeni od 01. siječnja 2020. godine, međutim godišnji obračun za 2019. godinu će se sastavljati po starom Zakonu. S obzirom na to da će se članarina za 2020. godinu plaćati prema odredbama novoga Zakona, predujam članarine za 2020. godinu treba utvrditi tako da se osnovica na koju je obračunana članarina za 2019. godinu iskazanu u Obrascu TZ, pomnoži s određenom stopom prema skupini djelatnosti kojoj pripada prema novom Zakonu te podijeli s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti u 2019. godini.

Dobra vijest je i da određene djelatnosti koje su do sada bili obveznici plaćanja članarine, više to neće biti. Neke od njih su: računovodstvene, knjigovodstvene i revizijske djelatnosti, porezno savjetovanje, iznajmljivanje videokazeta i filmova, računalno programiranje, informacijske uslužne djelatnosti, fotografske djelatnosti, prevoditeljske djelatnosti, frizerski saloni itd.

Obveznici koji više nisu obvezni plaćati članarinu ne utvrđuju predujam za 2020. godinu. Ako su uplatili manje članarine u odnosu na godišnji obračun, trebaju platiti razliku, a ako su platili više od utvrđene obveze, mogu predati zahtjev za povratom preplaćene članarine.

Ako niste sigurni kako obračunati članarinu turističkim zajednicama prema novim propisima, odgovor Vam može dati naš odjel za računovodstvo.

Važne promjene i obveze za prodavatelje i stjecatelje roba unutar EU, svu robnu razmjenu u EU donijela je nova EU uredba koja je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim država članicama EU. U Narodnim novinama 121/19 objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine i koji se mijenja u odjeljku oslobođenja za isporuke dobara unutar Europske Unije. Člankom 41. stavkom 1. točkom a) Zakona o porezu na dodanu vrijednost propisano je da su PDV-a oslobođene isporuke dobara koje prodavatelj ili osoba koja stječe dobra ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu državu članicu, samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

dobra se isporučuju drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koja djeluje kao takva, u toj drugoj državi članici i
porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik kojoj se obavlja isporuka registrirana je za potrebe PDV-a u toj drugoj državi članici te je isporučitelju dala svoj PDV identifikacijski broj.

Provedbena uredba Vijeća (EU) 2018/1912 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 282/2011 stupila je na snagu 1. siječnja 2020. godine, u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Provedbenoj uredbi 282/2011 u poglavlju VIII. dodaje se odjeljak 2.A, Izuzeća za transakcije unutar Zajednice, kojim se definira sljedeće:

Za potrebe primjene izuzeća pretpostavlja se da je roba otpremljena ili prevezena iz države članice do odredišta izvan njezina državnog područja, ali unutar Zajednice, u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

prodavatelj navede da je sam otpremio ili prevezao robu ili da je to za njegov račun obavila treća osoba: i da prodavatelj posjeduje barem dva neproturječna dokaza iz stavka 3. točke (a), koja su izdale dvije različite strane koje su međusobno neovisne te neovisne i o prodavatelju i o stjecatelju, ili
da prodavatelj posjeduje bilo koji pojedinačni dokaz iz stavka 3. točke (a) zajedno s bilo kojim pojedinačnim neproturječnim dokazom iz stavka 3. točke (b) kojim se potvrđuje otprema ili prijevoz, koje su izdale dvije različite strane koje su međusobno neovisne te neovisne i o prodavatelju i o stjecatelju;
prodavatelj posjeduje sljedeće:
- pisanu izjavu stjecatelja kojom potvrđuje da je stjecatelj otpremio ili prevezao robu ili je to za račun stjecatelja obavila treća strana, i u kojoj se navodi ime države članice odredišta robe; u toj pisanoj izjavi navode se:
  1. datum izdavanja;
  2. ime i adresa stjecatelja;
  3. količina i priroda robe;
  4. datum i mjesto dolaska robe;
  5. u slučaju isporuke prijevoznih sredstava, identifikacijski broj prijevoznog sredstva i
  6. identifikacija pojedinca koji preuzima robu za račun stjecatelja i
- barem dva neproturječna dokaza iz stavka 3. točke (a), koje su izdale dvije različite strane koje su međusobno neovisne te neovisne i o prodavatelju i o stjecatelju, ili bilo koji pojedinačni dokaz iz stavka 3. točke (a) zajedno s bilo kojim pojedinačnim neproturječnim dokazom iz stavka 3. točke (b) kojim se potvrđuje otprema ili prijevoz, koje su izdale dvije različite strane koje su međusobno neovisne te neovisne i o prodavatelju i o stjecatelju.

Stjecatelj je prodavatelju dužan predočiti pisanu izjavu iz točke (b) podtočke i. do desetog dana mjeseca koji slijedi nakon isporuke. 2. Za potrebe stavka 1. kao dokaz otpreme ili prijevoza prihvaća se sljedeće:

dokumenti koji se odnose na otpremu ili prijevoz robe:
- poput potpisanog međunarodnog teretnog lista ili bilješke (CMR),
- teretnice,
- računa za zračni teretni prijevoz ili
- računa prijevoznika robe

sljedeći dokumenti:

1. polica osiguranja povezana s otpremom ili prijevozom robe ili bankovni dokumenti kojima se potvrđuje plaćanje otpreme ili prijevoza robe;
2. službeni dokumenti koje je izdalo tijelo javne vlasti, poput javnog bilježnika, kojima se potvrđuje dolazak robe u državu članicu odredišta;
3. potvrda koju je u državi članici odredišta izdao posjednik skladišta, a kojom se potvrđuje skladištenje robe u toj državi članici.”

Ako PDV odredbe nisu vaša specijalnost, a jako su važne za vaš biznis, na sva vaša pitanja odgovore može dati naš odjel za porezno savjetovanje .U Nar. nov., br. 1/20 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (s primjenom od 3.1.2020.) u kojem je propisan novi rok dostave obrasca JOPPD za dio neoporezivih primitka. Napominjemo da je izmijenjen i dopunjen članak 79. Pravilnika (koji se odnosi na rokove dostave obrasca JOPPD), st. 6. i st. 10. kojim se za određene neoporezive primitke propisuje novi rok podnošenja JOPPD – na dan isplate ili sljedeći dan! Novi rok dostave JOPPD obrasca na dan isplate ili slijedeći radni dan se odnosi na:

prigodne nagrade do 3.000,00 kn godišnje (rbr. 5.),
novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja do 5.000,00 kuna godišnje (rbr. 32.),
naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500,00 kuna godišnje (rbr. 33.),
novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kuna godišnje (rbr. 34.),
naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih i fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi do visine stvarnih izdataka (rbr. 37.) i
premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacija do 2.500,00 kn godišnje podmirene bezgotovinskim putem (rbr. 38.).

DOSTAVLJANJE PODATAKA OD POREZNIH OBVEZNIKA

Navedeno je posljedica odredbe Zakona o porezu na dohodak, (‘Narodne novine’ br. 115/16, 106/18, 121/19), koji se primjenjuje se od 1. siječnja 2020. gdje je Člankom 83. propisano:

Članak 83.

(5) Porezna uprava može, putem sustava ePorezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija omogućiti poslodavcima i isplatiteljima plaće uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenoga godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju te uvid u neiskorišteni iznos osobnog odbitka u slučaju iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona. Premda je razumljivo da ako želimo imati ažurnu evidenciju isplaćenih neoporezivih primitaka treba dostavljati JOPPD obrasce na dan isplate ili slijedeći radni dan, ali je to ponovno udar i presing na računovođe i knjigovođe. I do sada su jedva uspijevali pronaći bar neki dan između rokova kada mogu planirati godišnji odmor (rijetki su uspijevali koristiti godišnji odmor više od tjedan dana), a sada će svaki dan bez obzira jesu li na godišnjem odmoru trebati svaki dan pregledavati izvode i strahovati postoje li neke uplate koje zahtijevaju slanje JOPPD obrasca. Sretno svim računovođama i knjigovođama, nadamo se da će nam klijenti i poslodavci imati razumijevanja i uplaćivati ove naknade uvijek na isti datum.