03.03.2017.

Kategorije

Priljev izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj 99% manji od svjetskog prosjeka

Priljev izravnih stranih ulaganja (FDI) u Republici Hrvatskoj zaostaje 99% za svjetskim prosjekom, navodi se u novoj studiji UHY, međunarodne računovodstvene i konzultantske mreže.

Prema UHY istraživanju, ukupni priljev izravnih stranih ulaganja iznosio je 0,3% BDP-a u Hrvatskoj, dok je u ostatku svijeta u prošloj godini iznosio 2,2% ukupnog BDP-a.

Države se trude privući strana ulaganja kako bi osnažile svoj gospodarski rast. Kako na jačanje i stvaranje novih radnih mjesta te na porezne prihode, tako to može djelovati i na poticanje konkurentnosti i produktivnost kroz prijenos znanja ili ulaganja u poboljšanje procesa, tehnologija i infrastrukture.

U UHY studiji je napravljen pregled izravnih stranih ulaganja u prošloj godini za 45 najvećih gospodarstava svijeta, mjereći koliko su te zemlje bile uspješne u privlačenju stranih ulaganja kao udio u postotku BDP-a.

Ekonomisti Hrvatskoj najviše zamjeraju golemu birokraciju, zakonske procedure (preklapanje lokalne i državne regulative) i nefleksibilno tržište rada za privlačenje stranih investitora.

Istraživanje također pokazuje da su BRIC ekonomije daleko ispred zemalja G7 u privlačenju izravnih stranih ulaganja, što čini 2,3%  BDP-a BRIC ekonomija u prošloj godini, dok ekonomije G7 ostvaruju 1,7% BDP-a.

BRICs ekonomije su privukle ukupno 375 milijardi USD izravnih stranih ulaganja u 2015. godini – povećanje od 59% u pet godina tj. u odnosu na 2010. kad je brojka iznosila 236 milijardi.

SAD, Kina i Brazil su u 2015. godini privukli najviše stranih izravnih ulaganja – 379 milijardi dolara SAD, 250 milijardi dolara Kina i 75 milijardi dolara Brazil.

UHY objašnjava da BRIC ekonomije  pružaju bolje mogućnosti rasta za multinacionalne trvtke čak i od zrelijih gospodarstava poput G7.

Osim toga, i dalje se nastavlja trend premještanja proizvodnih pogona u BRIC gospodarstva radije nego u zapadne zemlje zbog niskih troškova rada, dostupnosti resursa i povoljne poslovne klime.

Krešimir Budiša, partner UHY HB EKONOM d.o.o. za reviziju i savjetovanje, članici UHY mreže komentira: “Dok BRIC gospodarstva nastavljaju privlačiti značajne iznose izravnih stranih ulaganja unatoč usporavanju na tržištima u nastajanju, neka europska gospodarstva – osobito Hrvatska, prilično zaostaju. Ulaganja stranih tvrtki su znak povjerenja u određeno gospodarstvo, a osim toga i poticaj za rast poslovanja, stvaranje novih radnih mjesta i razvoj u područjima inovacija i infrastrukture.”

“Ključno je da se Hrvatska fokusira na poticanje klime za strana ulaganja ukoliko se želi natjecati na svjetskoj pozornici.“

“Hrvatska bi mogla profitirati samo od toga da napravi bolju atmosferu za strana ulaganja. Jedan od načina je da učini porezni režim povoljnijim, snizi stopu poreza na dobit, omogući efikasnu administrativnu podršku ulagačima ili uvede neke druge poticaje za multinacionalna poslovanja.“

“Postoje mnoge prednosti koje Hrvatska može iskoristiti kako bi privukla izravna ulaganja, poput svog geostrateškog položaja, članstava u EU te dobre kvalitete prometne infrastrukture. Međutim, Vlada RH treba učiniti mnogo više kako bi poboljšala povjerenje stranih ulagača u Hrvatsku.“

Unutar G7 grupe, Japan i Italija su imale najmanju učinkovitost sa 0% i 0.7%. Njemačka je također znatno ispod prosjeka sa samo 1,4% (46 milijardi USD ukupno). Sve u svemu, vrijednost izravnih stranih ulaganja u Europi je 2% ukupnog BDP-a, malo ispod svjetskog prosjeka od 2,2% ukupnog BDP-a.

ASEAN (Association of South East Asian Nations – Savez država Jugoistočne Azije) je nadmašio čak i BRIC nacije u smislu izravnih stranih ulaganja kao udjela u svojim gospodarstvima, privlačeći vrijednost izravnih stranih ulaganja od 5,3% BDP-a.

Malta, u studiji, ima najveći udio izravnih stranih ulaganja u BDP-u, čak 25,8% (2,5 milijarde USD ukupno), jer je kao otok iskoristila svoju lokaciju na križanju Europe, Afrike i Bliskog Istoka kako bi postala međunarodni centar za bankarstvo i kako bi privukla znatan priljev kapitala.

Priljev izravnih stranih ulaganja (2015, USD$)

Rang Država 2015 priljev FDI* (USD $)
1 SAD             379,400,000,000.00
2 Kina             249,900,000,000.00
3 Nizozemska             101,900,000,000.00
BRICs               93,900,000,000.00
G7               82,800,000,000.00
4 Brazil               75,100,000,000.00
5 Singapur               65,300,000,000.00
6 Kanada               55,700,000,000.00
7 UK               50,400,000,000.00
8 Njemačka               46,200,000,000.00
9 Indija               44,000,000,000.00
10 Australija               38,600,000,000.00
11 Francuska               35,000,000,000.00
12 Meksiko               32,100,000,000.00
Svijet               29,300,000,000.00
13 Španjolska               25,300,000,000.00
14 Indonezija               20,100,000,000.00
Europa               19,100,000,000.00
15 Poljska               14,100,000,000.00
16 Italija               13,000,000,000.00
AZIJA               13,000,000,000.00
17 Argentina               12,000,000,000.00
18 Vijetnam               11,800,000,000.00
19 Izrael               11,500,000,000.00
20 UAE               11,000,000,000.00
21 Malezija               11,000,000,000.00
22 Tajland                  9,000,000,000.00
23 Peru                  7,800,000,000.00
24 Egipat                  6,900,000,000.00
25 Rusija                  6,500,000,000.00
26 Filipini                  5,500,000,000.00
27 Rumunjska                  4,300,000,000.00
28 Austrija                  4,300,000,000.00
29 Bangladeš                  3,400,000,000.00
30 Nigerija                  3,100,000,000.00
31 Malta                  2,500,000,000.00
32 Češka                  2,500,000,000.00
33 Bugarska                  1,900,000,000.00
34 Kambodža                  1,700,000,000.00
35 Danska                  1,700,000,000.00
36 Urugvaj                  1,400,000,000.00
37 Gvatemala                  1,200,000,000.00
38 Slovačka                  1,200,000,000.00
39 Pakistan                   1,000,000,000.00
40 Jamajka                     900,000,000.00
41 Portugal                     600,000,000.00
42 Hrvatska                     200,000,000.00
43 Japan                    -41,000,000.00
44 Novi Zeland                   -100,000,000.00

*FDI (foreign direct investment) – izravna strana ulaganja

Priljev izravnih stranih ulaganja kao postotak BDP-a

Rang Država % of BDP
1 Malta 25.8%
2 Singapur 22.3%
3 Nizozemska 13.8%
4 Kambodža 9.4%
5 Jamajka 6.7%
6 Vijetnam 6.2%
AZIJA 5.3%
7 Brazil 4.2%
8 Peru 4.1%
9 Izrael 3.9%
10 Bugarska 3.8%
11 Malezija 3.7%
12 Kanada 3.6%
13 UAE 3.2%
14 Australija 3.2%
15 Poljska 3.0%
16 Meksiko 2.8%
17 Urugvaj 2.5%
18 Rumunjska 2.4%
19 Indonezija 2.3%
BRICs 2.3%
20 Tajland 2.3%
21 Kina 2.3%
Svijet 2.2%
22 SAD 2.1%
23 Španjolska 2.1%
24 Indija 2.1%
25 Egipat 2.1%
26 Argentina 2.0%
Europa 2.0%
27 Filipini 2.0%
28 Gvatemala 1.8%
29 UK 1.8%
G7 1.7%
30 Bangladeš 1.6%
31 Francuska 1.4%
32 Njemačka 1.4%
33 Češka 1.4%
34 Slovačka 1.3%
35 Austrija 1.1%
36 Italija 0.7%
37 Nigerija 0.6%
38 Danska 0.6%
39 Rusija 0.5%
40 Pakistan 0.4%
41 Hrvatska 0.3%
42 Portugal 0.3%
43 Japan 0.0%
44 Novi Zeland -0.1%

NOVOSTI

24.02.2021.

Više od 68% poduzetnika spremno za ulaganja u iznosu većem od 21 milijarde kuna

Nedavno smo vas ovdje pozvali na popunjavanje ankete kojom je Hrvatska udruga poslodavaca željela napraviti brzinski “snimak stanja” i detektirati spremnost poduzetničkih projekata, željena područja i načine EU financiranja u…

18.02.2021.

Poduzetnicima dostupno 20 milijuna EUR za zaštitu intelektualnog vlasništva

Zanimljiva omotnica dodjele bespovratnih sredstava otvorena je na razini Europske komisije. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) mogu se prijaviti za financiranje u okviru programa bespovratnih sredstava u vrijednosti od 20…

17.02.2021.

Oporezuju li se primici digitalnih nomada u RH?

Kao porezni savjetnik često se nađem u razmišljanju kako porezno regulirati razne nove situacije koje donosi digitalizacija, kako u pogledu oporezivanja prodaje dobara i usluga tako i u pogledu oporezivanja…

17.02.2021.

HUP provodi anketu o spremnosti poduzetničkih projekata za EU financiranje

U tijeku su procesi programiranja budućeg korištenja 24 milijarde eura koje RH ima na raspolaganju: okvirno 14 milijardi kroz Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027.(VFO) te približno 10 milijardi kroz…

12.02.2021.

Poljoprivrednicima dostupna sredstva za ulaganje u plastenike i sustave kvalitete

Dva su aktualna natječaja namijenjena poljoprivrednicima te donosimo kratak pregled osnovnih podataka o uvjetima i načinima prijave. Natječaj za tip operacije 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava –…

09.02.2021.

Otvoreni natječaji za objekte oštećene u proljetnom potresu

Hrvatskoj su, nakon razornog potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio područje Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, na raspolaganje stavljena značajna sredstva za postupak obnove iz Fonda solidarnosti Europske…

03.02.2021.

Objavljen plan natječaja Europskog socijalnog fonda za 2021.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Upravljačko tijelo Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., je objavilo Godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga OPULJP-a, s ciljem informiranja…

natjecaji_ruralni
18.01.2021.

Plan natječaja za ruralni razvoj u 2021. godini

U 2021. godini se nastavlja sa objavom natječaja iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. S obzirom na situaciju s COVID-19 i činjenicu da su svi programi prolongirani, ovo je itekako dobra…

14.01.2021.

Najava javnog natječaja za ulaganja u vinarije i marketing vina

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na svojim je stranicama objavila najavu za javni natječaj namijenjen ulaganjima u vinarije i marketing vina. Njime će se dodjeljivati sredstva…

11.01.2021.

Otvoren natječaj za integraciju ranjivih skupina kroz razvoj čitalačke pismenosti

Europski socijalni fond objavio je još jedan natječaj za financiranje projekata iz područja socijalnog uključivanja iz programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020., vrijedan ukupno 41 milijun kuna. Ovaj je put riječ…

Želite znati više?

Skip to content