Poduzeća će morati primijeniti ESG kriterije na svoje poslovne modele

U poslovnim krugovima, posebno u sektoru financija, kratica ESG je “buzzword” zadnjih desetak godina. Dok je većina poduzetnika upoznata s konceptima društveno odgovornog poslovanja te su poduzeća, ovisno o svojoj veličini, uvodila različite programe volontiranja svojih zaposlenika, donacija u blagdanskom vremenu, stipendiranja učenika i studenata i sličnih poteza koji su se mogli uvijek iskoristiti i za promociju, koncept ESG-a u Hrvatskoj još uvijek nije široko prepoznat.

Što znači kratica ESG?

Kratica ESG predstavlja prva slova tri engleskih riječi ENVIRONMENTAL + SOCIAL + GOVERNANCE. 

U svijetu financija i investiranja je, naime, sve veća tendencija da se odluke o investiranju u određeno poduzeće ne donose samo na temelju financijskih izvještaja i financijskog zdravlja nekog poduzeća, već i na temelju 3 definirana ključna područja – područje okoliša, društva i korporativnog upravljanja – te se konačne odluke o ulaganjima donose na temelju podataka o održivosti, etičnosti i odgovornom upravljanju pojedine kompanije.

U pitanju je, između ostalog, reakcija novih generacija (posebno generacije milenijalaca) na, u njihovim očima, loše upravljačke politike njihovih prethodnika koji su kapital stavljali ispred ljudi i vodili kompanije na netransparentan i nepošten način pritom nerazumno koristeći resurse, ubrzavajući tako procese klimatskih promjena i sve veće razlike između bogatih i siromašnih država svijeta.

Od kompanija se sada traži da koriste unaprijed definirane kriterije te da ostvarenja svojih poslovnih rezultata podrede i usklade sa održivim i odgovornim načinom poslovanja koje neće imati negativan odraz na zaposlenike i zajednicu u kojoj se nalaze.

Odakle je potekla primjena ESG kriterija?

Kovanje ESG kriterija i njihova primjena započela je u SAD-u i za rezultat su imali formiranje više različitih metodologija u stvaranju ESG strategija koje poduzeća koriste i na temelju kojih izvještavaju o ESG temama. Neke od poznatijih su Global Reporting Initiative (GRI) i Sustainability Accounting Standard Board (SASB).

Što na temu ESG-a kaže Europska unija?

Europska komisija od 2018. intenzivno radi na formuliranju novih standarda o izvještavanju o ESG temama na način koji će biti primjenjiv i usporediv za sva poduzeća u zemljama članicama EU. Naime, najveća manjkavost izvještavanja o navedenim temama je dobrovoljnost u korištenju metodologije, čime onda pojedini podaci nisu lako usporedivi.

Komisija je navedenom problemu doskočila tako što je donijela niz akata kojima je odlučila zacrtani razvojni put ka održivom za čitavu Europu, sažetu u europskom Zelenom planu i definiranu u EU taksonomiji, prenijeti na jezik koji najbolje poznaje – jezik birokracije, direktiva i obveza koje iz njih proizlaze.

Konačan zakonski akt jest Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), donesena 2022. godine.

Ova direktiva donosi obvezu objavljivanja informacija o okolišnim, društvenim i upravljačkim temama za sva poduzeća na području Europske unije.

Iako su neka velika poduzeća i dosad imala obvezu izrađivanja nefinancijskih izvještaja, ovom se Direktivom konačno definiraju obvezni standardi za izvještavanje te obveznici izrade izvještaja više ne mogu svojevoljno birati koje informacije i na koji način mogu objaviti, već je sve definirano metodologijom unutar Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS).

Direktiva će se primjenjivati u nekoliko etapa te će prvi izvještaji o održivosti napravljeni sukladno ESRS metodologiji trebati biti objavljeni u 2025. za financijsku godinu 2024.

Što sve čini navedena ESRS metodologija?

Poduzeća će izvješćivati o okolišnim, društvenim i upravljačkim temama vezanim ne samo uz svoje poslovanje već i uz svoj lanac vrijednosti. Velika novost je koncept dvostruke materijalnosti, odnosno od poduzeća će se zahtijevati da (1) izvješćuju o značajnim učincima poslovanja na društvo i okoliš, te (2) kako okolišna i društvena pitanja utječu ili mogu utjecati na novčani tijek, bilancu ili dobit.

Koji su rokovi za izvještaje za pojedine veličine poduzeća?

1. Velika poduzeća od javnog interesa (jasno definirani) – za financijske izvještaje za 2024. godinu (izvještaj se izrađuje u 2025. godini)
2. Velika poduzeća – za financijske izvještaje za 2025. godinu
3. Kotirajuća mala i srednje velika poduzeća – za financijske izvještaje za 2026. godinu
4. Matično društvo izvan EU sa značajnim poslovanjem u EU – za financijske izvještaje za 2028. godinu

Čemu žurba ako vaše poduzeće nije veliko?

Izrada ESG izvještaja bi trebao biti posljednji korak u procesu transformacije poslovanja svakog poduzeća u održivo i odgovorno, u skladu s vremenom i uvjetima na tržištu. Proces dubinske analize poslovanja svakog poduzeća, prijedloga prilagodbe u pojedinim procesima (bilo u utjecaju na okoliš, u načinu odnošenja prema zaposlenicima ili u segmentu koliko je uprava transparentna u donošenju odluka) te izradi ESG strategije koja se odnosi na istinsku i iskrenu promjenu poslovnog modela je dugotrajan proces za koji svakako savjetujemo da počne što prije.

Bez istinske promjene poslovnog modela svaki će ESG izvještaj, u protivnom, biti običan marketinški potez koji se lako raskrinka kao “greenwashing” ili lažno oglašavanje i predstavljanje te će nositi puno veće posljedice poput odbijanja kupaca ili loše reputacije.

Još konkretnije, ESG izvještaji, iako u sebi opisni, nose dijelove kojima se pojedine aktivnosti u području zaštite okoliša ili utjecaja na zajednicu mogu novčano vrednovati, a baš te dijelove gledaju banke prilikom procjene vrijednosti poduzeća ili prilikom izdavanja kredita. Što je poduzeće lošije u području održivosti, vrlo je izvjesno da će mu kamata na kredit biti veća jer spada u višu kategoriju rizika.

Tko će ovjeravati navedene izvještaje?

Bit će potvrđeno nakon izmjena hrvatskog zakonodavstva koje se odnosi na revizore, no izvjesno je da će se izvještaji morati ovjeriti ili od strane ovlaštenog neovisnog revizora ili druge neovisne certificirane osobe. Ovlašteni revizor ili druga neovisna certificirana osoba mora osigurati da su informacije o održivosti u skladu sa standardima certificiranja koje je usvojila Europska Unija.

Stručnjaci UHY Savjetovanja postali ovlašteni ESG stručnjaci

Na području Europske unije trenutno jedini certificirani program namijenjen usavršavanju u području ESG-a organizira i provodi Europska federacija financijskih analitičara (EFFAS).

Naši stručnjaci Marino Bezmalinović i Ana Bartulović su uspješno položili ispit i stekli naziv Certified ESG Analyst® (CESGA) te kao dvoje od četvoro ljudi u Hrvatskoj trenutno predstavljaju malobrojne stručnjake za implementaciju ESG tema na našem području.

Koji su vaši predstojeći koraci?

Pišite nam na savjetovanje@uhy.hr ili nas nazovite na 021 612 673 te ugovorite sastanak s nama!