- Velika poduzeća od javnog interesa (jasno definirani) – za financijske izvještaje za 2024. godinu (izvještaj se izrađuje u 2025. godini)
- Velika poduzeća – za financijske izvještaje za 2025. godinu
- Kotirajuća mala i srednje velika poduzeća – za financijske izvještaje za 2026. godinu
- Matično društvo izvan EU sa značajnim poslovanjem u EU – za financijske izvještaje za 2028. godinu
25.08.2023
Poduzeća će morati primijeniti ESG kriterije na svoje poslovne modele
U poslovnim krugovima, posebno u sektoru financija, kratica ESG je “buzzword” zadnjih desetak godina. Dok je većina poduzetnika upoznata s konceptima društveno odgovornog poslovanja te su poduzeća, ovisno o svojoj veličini, uvodila različite programe volontiranja svojih zaposlenika, donacija u blagdanskom vremenu, stipendiranja učenika i studenata i sličnih poteza koji su se mogli uvijek iskoristiti i za promociju, koncept ESG-a u Hrvatskoj još uvijek nije široko prepoznat.
Što znači kratica ESG?
Kratica ESG predstavlja prva slova tri engleskih riječi ENVIRONMENTAL + SOCIAL + GOVERNANCE.
U svijetu financija i investiranja je, naime, sve veća tendencija da se odluke o investiranju u određeno poduzeće ne donose samo na temelju financijskih izvještaja i financijskog zdravlja nekog poduzeća, već i na temelju 3 definirana ključna područja – područje okoliša, društva i korporativnog upravljanja – te se konačne odluke o ulaganjima donose na temelju podataka o održivosti, etičnosti i odgovornom upravljanju pojedine kompanije.
U pitanju je, između ostalog, reakcija novih generacija (posebno generacije milenijalaca) na, u njihovim očima, loše upravljačke politike njihovih prethodnika koji su kapital stavljali ispred ljudi i vodili kompanije na netransparentan i nepošten način pritom nerazumno koristeći resurse, ubrzavajući tako procese klimatskih promjena i sve veće razlike između bogatih i siromašnih država svijeta.
Od kompanija se sada traži da koriste unaprijed definirane kriterije te da ostvarenja svojih poslovnih rezultata podrede i usklade sa održivim i odgovornim načinom poslovanja koje neće imati negativan odraz na zaposlenike i zajednicu u kojoj se nalaze.
Odakle je potekla primjena ESG kriterija?
Kovanje ESG kriterija i njihova primjena započela je u SAD-u i za rezultat su imali formiranje više različitih metodologija u stvaranju ESG strategija koje poduzeća koriste i na temelju kojih izvještavaju o ESG temama. Neke od poznatijih su Global Reporting Initiative (GRI) i Sustainability Accounting Standard Board (SASB).
Što na temu ESG-a kaže Europska unija?
Europska komisija od 2018. intenzivno radi na formuliranju novih standarda o izvještavanju o ESG temama na način koji će biti primjenjiv i usporediv za sva poduzeća u zemljama članicama EU. Naime, najveća manjkavost izvještavanja o navedenim temama je dobrovoljnost u korištenju metodologije, čime onda pojedini podaci nisu lako usporedivi.
Komisija je navedenom problemu doskočila tako što je donijela niz akata kojima je odlučila zacrtani razvojni put ka održivom za čitavu Europu, sažetu u europskom Zelenom planu i definiranu u EU taksonomiji, prenijeti na jezik koji najbolje poznaje – jezik birokracije, direktiva i obveza koje iz njih proizlaze.
Konačan zakonski akt jest Direktiva o korporativnom izvješćivanju o održivosti (CSRD), donesena 2022. godine.
Ova direktiva donosi obvezu objavljivanja informacija o okolišnim, društvenim i upravljačkim temama za sva poduzeća na području Europske unije.
Iako su neka velika poduzeća i dosad imala obvezu izrađivanja nefinancijskih izvještaja, ovom se Direktivom konačno definiraju obvezni standardi za izvještavanje te obveznici izrade izvještaja više ne mogu svojevoljno birati koje informacije i na koji način mogu objaviti, već je sve definirano metodologijom unutar Europskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS).
Direktiva će se primjenjivati u nekoliko etapa te će prvi izvještaji o održivosti napravljeni sukladno ESRS metodologiji trebati biti objavljeni u 2025. za financijsku godinu 2024.
Što sve čini navedena ESRS metodologija?
Poduzeća će izvješćivati o okolišnim, društvenim i upravljačkim temama vezanim ne samo uz svoje poslovanje već i uz svoj lanac vrijednosti. Velika novost je koncept dvostruke materijalnosti, odnosno od poduzeća će se zahtijevati da (1) izvješćuju o značajnim učincima poslovanja na društvo i okoliš, te (2) kako okolišna i društvena pitanja utječu ili mogu utjecati na novčani tijek, bilancu ili dobit.
Koji su rokovi za izvještaje za pojedine veličine poduzeća?