Devizno poslovanje i statistički izvještaji HNB-a – ključna pitanja
Katica Reljanović, naša savjetnica za devizno poslovanje, nerezidente i poreze odgovara na četiri ključna pitanja u vezi deviznog poslovanja i statističkih izvještaji HNB-a.
Devizno poslovanje i statistički izvještaji HNB-a je područje koje je rijetko i u vrlo malom obujmu obrađeno u stručnoj literaturi.
Upravo je ovaj razlog bio izazov Katici Reljanović, našoj savjetnici za devizno poslovanje, nerezidente i poreze koja je u prezentaciji na uspješno održanom seminaru “Devizno polsovanje i izvještaji HNB-a” stavila naglasak na četiri ključna pitanja:
1. Smatraju li se vaši poslovni partneri u inozemstvu ili pak inozemni članovi društva ili vaši zaposlenici nerezidentima u smislu Zakona o deviznom poslovanju?
2. Je li po kojoj osnovi nastala (ili će nastati) obveza izvještavanja HNB-a?
3. Spadaju li vaše djelatnosti u poslove za koje je zakonski dopušteno plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata?
4. Imate li mogućnost vođenja devizne blagajne i vraćanja ostatka novca kupcu u stranoj gotovini?
Katica Reljanović, predavač na seminaru, spremila je skraćeni odgovor na gore navedena ključna pitanja deviznog poslovanja i izvještavanja HNB-u.
1. Prvi korak u ispravnom deviznom poslovanju u RH je odrediti status vašeg partnera s aspekta rezidentnosti. Zakon o deviznom poslovanju definira rezidente kao:
a. pravne osobe sa sjedištem u RH, osim njihovih podružnica u inozemstvu,
b. podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca u RH,
c. trgovce pojedince, obrtnike i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u RH koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane,
d. fizičke osobe s prebivalištem u RH,
e. fizičke osobe koje u RH borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te članova njihovih obitelji,
f. diplomatska, konzularna i druga predstavništva RH u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.
Potrebno je naglasiti da se pojam rezidenta za neke kategorije ipak razlikuje od gore navedenog u smislu statističkih potreba HNB-a i mogućnosti poslovanja stranom gotovinom u RH.
2. Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja definira preko dvadeset izvještaja koji se dostavljaju HNB-u. Najčešći poslovi po kojima postoji obveza izvještavanja HNB-a su sljedeći:
a. izravna i ostala vlasnička ulaganja,
b. kreditni poslovi,
c. depozitni poslovi,
d. prihodi i rashodi od razmjene usluga s inozemstvom i posebne transakcije s inozemstvom,
e. isplate plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidentima.
O nekim je poslovima s nerezidentima potrebno samoinicijativno izvijestiti HNB dok je za druge potrebno pričekati odabir u uzorak od strane HNB-a.
3. Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji propisane su, između ostaloga, i sljedeće dopuštene mogućnosti plaćanja u devizama između rezidenata:
a. za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u drugoj državi (radnici na radilištima u drugoj državi, u predstavništvima, pomorci, konzuli, diplomati i slično);
b. pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident;
c. između podružnice stranog osnivača i drugog rezidenta ako plaćanje i naplata predstavljaju ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podružnice. Istom odlukom su propisana i ograničenja u naplati u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata i nerezidenata.
Najzanimljivije ograničenje se odnosi na mogućnost naplate u stranoj gotovini pri trgovanju robom isključivo ako roba prelazi državnu granicu RH te nemogućnost kupoprodaje nekretnine u RH i udjela u trgovačkim društvima sa sjedištem u RH u devizama.
4. Odlukom o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci definirano je da rezidenti, između ostaloga, mogu imati stranu gotovinu u blagajni:
a. za izdatke za službena putovanja u inozemstvo
b. za vraćanje ostatka novca kupcu ako su registrirani za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza).
Blagajnički maksimumi propisani ovom Odlukom se ne uključuju u blagajnički maksimum propisan Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Nepoštivanje odredaba može rezultirati novčanom kaznom od 15.000,00 do 200.000,00 kuna za pravnu ili fizičku oosbu, odnosno od 3.000,00 do 20.000,00 kuna za odgovornu osobu: a. ako izvrši plaćanje ili primi naplatu u stranim sredstvima plaćanja u poslovima s rezidentima ili nerezidentima u RH suprotno Zakonu ili odluci HNB-a, b. ako HNB-u ne podnese u propisanom roku potrebna izvješća o poslovima s inozemstvom ili o djelatnosti koju obavlja u inozemstvu, ili to učini na način suprotan propisanom načinu podnošenja izvješća.
Za sve dodatne upite na ovom području, slobodno nas kontaktirajte!
