03.03.2017.

Kategorije

Priljev izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj 99% manji od svjetskog prosjeka

Priljev izravnih stranih ulaganja (FDI) u Republici Hrvatskoj zaostaje 99% za svjetskim prosjekom, navodi se u novoj studiji UHY, međunarodne računovodstvene i konzultantske mreže.

Prema UHY istraživanju, ukupni priljev izravnih stranih ulaganja iznosio je 0,3% BDP-a u Hrvatskoj, dok je u ostatku svijeta u prošloj godini iznosio 2,2% ukupnog BDP-a.

Države se trude privući strana ulaganja kako bi osnažile svoj gospodarski rast. Kako na jačanje i stvaranje novih radnih mjesta te na porezne prihode, tako to može djelovati i na poticanje konkurentnosti i produktivnost kroz prijenos znanja ili ulaganja u poboljšanje procesa, tehnologija i infrastrukture.

U UHY studiji je napravljen pregled izravnih stranih ulaganja u prošloj godini za 45 najvećih gospodarstava svijeta, mjereći koliko su te zemlje bile uspješne u privlačenju stranih ulaganja kao udio u postotku BDP-a.

Ekonomisti Hrvatskoj najviše zamjeraju golemu birokraciju, zakonske procedure (preklapanje lokalne i državne regulative) i nefleksibilno tržište rada za privlačenje stranih investitora.

Istraživanje također pokazuje da su BRIC ekonomije daleko ispred zemalja G7 u privlačenju izravnih stranih ulaganja, što čini 2,3%  BDP-a BRIC ekonomija u prošloj godini, dok ekonomije G7 ostvaruju 1,7% BDP-a.

BRICs ekonomije su privukle ukupno 375 milijardi USD izravnih stranih ulaganja u 2015. godini – povećanje od 59% u pet godina tj. u odnosu na 2010. kad je brojka iznosila 236 milijardi.

SAD, Kina i Brazil su u 2015. godini privukli najviše stranih izravnih ulaganja – 379 milijardi dolara SAD, 250 milijardi dolara Kina i 75 milijardi dolara Brazil.

UHY objašnjava da BRIC ekonomije  pružaju bolje mogućnosti rasta za multinacionalne trvtke čak i od zrelijih gospodarstava poput G7.

Osim toga, i dalje se nastavlja trend premještanja proizvodnih pogona u BRIC gospodarstva radije nego u zapadne zemlje zbog niskih troškova rada, dostupnosti resursa i povoljne poslovne klime.

Krešimir Budiša, partner UHY HB EKONOM d.o.o. za reviziju i savjetovanje, članici UHY mreže komentira: “Dok BRIC gospodarstva nastavljaju privlačiti značajne iznose izravnih stranih ulaganja unatoč usporavanju na tržištima u nastajanju, neka europska gospodarstva – osobito Hrvatska, prilično zaostaju. Ulaganja stranih tvrtki su znak povjerenja u određeno gospodarstvo, a osim toga i poticaj za rast poslovanja, stvaranje novih radnih mjesta i razvoj u područjima inovacija i infrastrukture.”

“Ključno je da se Hrvatska fokusira na poticanje klime za strana ulaganja ukoliko se želi natjecati na svjetskoj pozornici.“

“Hrvatska bi mogla profitirati samo od toga da napravi bolju atmosferu za strana ulaganja. Jedan od načina je da učini porezni režim povoljnijim, snizi stopu poreza na dobit, omogući efikasnu administrativnu podršku ulagačima ili uvede neke druge poticaje za multinacionalna poslovanja.“

“Postoje mnoge prednosti koje Hrvatska može iskoristiti kako bi privukla izravna ulaganja, poput svog geostrateškog položaja, članstava u EU te dobre kvalitete prometne infrastrukture. Međutim, Vlada RH treba učiniti mnogo više kako bi poboljšala povjerenje stranih ulagača u Hrvatsku.“

Unutar G7 grupe, Japan i Italija su imale najmanju učinkovitost sa 0% i 0.7%. Njemačka je također znatno ispod prosjeka sa samo 1,4% (46 milijardi USD ukupno). Sve u svemu, vrijednost izravnih stranih ulaganja u Europi je 2% ukupnog BDP-a, malo ispod svjetskog prosjeka od 2,2% ukupnog BDP-a.

ASEAN (Association of South East Asian Nations – Savez država Jugoistočne Azije) je nadmašio čak i BRIC nacije u smislu izravnih stranih ulaganja kao udjela u svojim gospodarstvima, privlačeći vrijednost izravnih stranih ulaganja od 5,3% BDP-a.

Malta, u studiji, ima najveći udio izravnih stranih ulaganja u BDP-u, čak 25,8% (2,5 milijarde USD ukupno), jer je kao otok iskoristila svoju lokaciju na križanju Europe, Afrike i Bliskog Istoka kako bi postala međunarodni centar za bankarstvo i kako bi privukla znatan priljev kapitala.

Priljev izravnih stranih ulaganja (2015, USD$)

Rang Država 2015 priljev FDI* (USD $)
1 SAD             379,400,000,000.00
2 Kina             249,900,000,000.00
3 Nizozemska             101,900,000,000.00
BRICs               93,900,000,000.00
G7               82,800,000,000.00
4 Brazil               75,100,000,000.00
5 Singapur               65,300,000,000.00
6 Kanada               55,700,000,000.00
7 UK               50,400,000,000.00
8 Njemačka               46,200,000,000.00
9 Indija               44,000,000,000.00
10 Australija               38,600,000,000.00
11 Francuska               35,000,000,000.00
12 Meksiko               32,100,000,000.00
Svijet               29,300,000,000.00
13 Španjolska               25,300,000,000.00
14 Indonezija               20,100,000,000.00
Europa               19,100,000,000.00
15 Poljska               14,100,000,000.00
16 Italija               13,000,000,000.00
AZIJA               13,000,000,000.00
17 Argentina               12,000,000,000.00
18 Vijetnam               11,800,000,000.00
19 Izrael               11,500,000,000.00
20 UAE               11,000,000,000.00
21 Malezija               11,000,000,000.00
22 Tajland                  9,000,000,000.00
23 Peru                  7,800,000,000.00
24 Egipat                  6,900,000,000.00
25 Rusija                  6,500,000,000.00
26 Filipini                  5,500,000,000.00
27 Rumunjska                  4,300,000,000.00
28 Austrija                  4,300,000,000.00
29 Bangladeš                  3,400,000,000.00
30 Nigerija                  3,100,000,000.00
31 Malta                  2,500,000,000.00
32 Češka                  2,500,000,000.00
33 Bugarska                  1,900,000,000.00
34 Kambodža                  1,700,000,000.00
35 Danska                  1,700,000,000.00
36 Urugvaj                  1,400,000,000.00
37 Gvatemala                  1,200,000,000.00
38 Slovačka                  1,200,000,000.00
39 Pakistan                   1,000,000,000.00
40 Jamajka                     900,000,000.00
41 Portugal                     600,000,000.00
42 Hrvatska                     200,000,000.00
43 Japan                    -41,000,000.00
44 Novi Zeland                   -100,000,000.00

*FDI (foreign direct investment) – izravna strana ulaganja

Priljev izravnih stranih ulaganja kao postotak BDP-a

Rang Država % of BDP
1 Malta 25.8%
2 Singapur 22.3%
3 Nizozemska 13.8%
4 Kambodža 9.4%
5 Jamajka 6.7%
6 Vijetnam 6.2%
AZIJA 5.3%
7 Brazil 4.2%
8 Peru 4.1%
9 Izrael 3.9%
10 Bugarska 3.8%
11 Malezija 3.7%
12 Kanada 3.6%
13 UAE 3.2%
14 Australija 3.2%
15 Poljska 3.0%
16 Meksiko 2.8%
17 Urugvaj 2.5%
18 Rumunjska 2.4%
19 Indonezija 2.3%
BRICs 2.3%
20 Tajland 2.3%
21 Kina 2.3%
Svijet 2.2%
22 SAD 2.1%
23 Španjolska 2.1%
24 Indija 2.1%
25 Egipat 2.1%
26 Argentina 2.0%
Europa 2.0%
27 Filipini 2.0%
28 Gvatemala 1.8%
29 UK 1.8%
G7 1.7%
30 Bangladeš 1.6%
31 Francuska 1.4%
32 Njemačka 1.4%
33 Češka 1.4%
34 Slovačka 1.3%
35 Austrija 1.1%
36 Italija 0.7%
37 Nigerija 0.6%
38 Danska 0.6%
39 Rusija 0.5%
40 Pakistan 0.4%
41 Hrvatska 0.3%
42 Portugal 0.3%
43 Japan 0.0%
44 Novi Zeland -0.1%

NOVOSTI

19.10.2020.

Otvara se natječaj za energetsku učinkovitost u proizvodnoj industriji

Dugoočekivani novi Poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama konačno je ugledao svjetlo dana. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poziv…

09.10.2020.

Objavljen poziv za OIE (fotonaponskih sustava) u turizmu

Dobre vijesti za sve registrirane iznajmljivače fizičke osobe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu novog poziva dodjeljuje do 200.000 HRK potpore za…

cloud accounting croatia računovodstvo u oblaku knjigovodstvo
29.09.2020.

Računovodstvo bez papira štedi vrijeme i novac – UHY klijent računovodstvo u oblaku

UHY klijent Cloud Accounting – aplikacija za online dostavu računa i pregled poslovanja   UHY HB EKONOM, jedna od članica mreže UHY in Croatia, je za svoje klijente, korisnike računovodstvenih…

15.09.2020.

Potpora za očuvanje radnih mjesta pogođenih koronavirusom od 4.000 kuna po radniku za rujan-prosinac 2020.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je dana 7. rujna 2020. godine donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u…

15.09.2020.

Potpora za očuvanje radnih mjesta za mikropoduzetnike – rujan-prosinac 2020.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je dana 7. rujna 2020. godine donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u…

10.09.2020.

Prekogranični projekti EU su uvijek dobar izvor financiranja

Dok EU profesionalci i cjelokupna javnost čeka da se strateški i operativni programi na razini Hrvatske do kraja poslože i dok ne budemo znali više o tome kako ćemo točno…

Boats and Adriatic Sea
04.09.2020.

Svi mogu sudjelovati u izradi baze projekata za financiranje iz EU fondova

Kako se približila završna faza izrade nacionalne strategije razvoja poljoprivrede i akvakulture sa Strateškim planom za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike te Operativni program za provedbu Zajedničke ribarstvene politike, pristupa se…

natjecaji_ruralni
26.08.2020.

Pregled otvorenih natječaja i natječaja u najavi za Ruralni razvoj

Za OPG-ove i druge subjekte u ruralnom području još su aktivni brojni zanimljivi otvoreni natječaji i natječaji u najavi. Radi se o mjerama koje su zanimljive i koje nude široku…

18.08.2020.

U novom razdoblju EU fondova u RH moramo biti složniji i pametniji

Cjelokupna je javnost kojoj su EU fondovi u Hrvatskoj od interesa sa zanimanjem pratila konac srpnja ove godine i formiranje nove Vlade Andreja Plenkovića i konačnu odluku o tome tko…

10.08.2020.

Produljeni rokovi za natječaje iz ruralnog razvoja

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je izmjene natječaja 6.2.1. i 4.2.1. Tip operacije 6.2.1 – rok produljen do 10. rujna 2020 Tip operacije 4.2.1 –…

Želite znati više?

Skip to content