03.12.2015.

Autor/ica članka

Katica Reljanović

Partnerica, Ovlaštena porezna savjetnica

Devizno poslovanje i statistički izvještaji HNB-a – ključna pitanja

Devizno poslovanje i statistički izvještaji HNB-a je područje koje je rijetko i u vrlo malom obujmu obrađeno u stručnoj literaturi.

Upravo je ovaj razlog bio izazov Katici Reljanović, našoj savjetnici za devizno poslovanje, nerezidente i poreze koja je u prezentaciji na uspješno održanom seminaru “Devizno polsovanje i izvještaji HNB-a”  stavila naglasak na četiri ključna pitanja:

1. Smatraju li se vaši poslovni partneri u inozemstvu ili pak inozemni članovi društva ili vaši zaposlenici nerezidentima u smislu Zakona o deviznom poslovanju?

2. Je li po kojoj osnovi nastala (ili će nastati) obveza izvještavanja HNB-a?

3. Spadaju li vaše djelatnosti u poslove za koje je zakonski dopušteno plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata?

4. Imate li mogućnost vođenja devizne blagajne i vraćanja ostatka novca kupcu u stranoj gotovini?

Katica Reljanović, predavač na seminaru, spremila je skraćeni odgovor na gore navedena ključna pitanja deviznog poslovanja i izvještavanja HNB-u.

1. Prvi korak u ispravnom deviznom poslovanju u RH je odrediti status vašeg partnera s aspekta rezidentnosti. Zakon o deviznom poslovanju definira rezidente kao:

a. pravne osobe sa sjedištem u RH, osim njihovih podružnica u inozemstvu,

b. podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca u RH,

c. trgovce pojedince, obrtnike i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u RH koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane,

d. fizičke osobe s prebivalištem u RH,

e. fizičke osobe koje u RH borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te članova njihovih obitelji,

f. diplomatska, konzularna i druga predstavništva RH u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

Potrebno je naglasiti da se pojam rezidenta za neke kategorije ipak razlikuje od gore navedenog u smislu statističkih potreba HNB-a i mogućnosti poslovanja stranom gotovinom u RH.

2. Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja definira preko dvadeset izvještaja koji se dostavljaju HNB-u. Najčešći poslovi po kojima postoji obveza izvještavanja HNB-a su sljedeći:

a. izravna i ostala vlasnička ulaganja,

b. kreditni poslovi,

c. depozitni poslovi,

d. prihodi i rashodi od razmjene usluga s inozemstvom i posebne transakcije s inozemstvom,

e. isplate plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidentima.

O nekim je poslovima s nerezidentima potrebno samoinicijativno izvijestiti HNB dok je za druge potrebno pričekati odabir u uzorak od strane HNB-a.

3. Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji propisane su, između ostaloga, i sljedeće dopuštene mogućnosti plaćanja u devizama između rezidenata:

a. za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u drugoj državi (radnici na radilištima u drugoj državi, u predstavništvima, pomorci, konzuli, diplomati i slično);

b. pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident;

c. između podružnice stranog osnivača i drugog rezidenta ako plaćanje i naplata predstavljaju ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podružnice. Istom odlukom su propisana i ograničenja u naplati u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata i nerezidenata.

Najzanimljivije ograničenje se odnosi na mogućnost naplate u stranoj gotovini pri trgovanju robom isključivo ako roba prelazi državnu granicu RH te nemogućnost kupoprodaje nekretnine u RH i udjela u trgovačkim društvima sa sjedištem u RH u devizama.

4. Odlukom o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci definirano je da rezidenti, između ostaloga, mogu imati stranu gotovinu u blagajni:

a. za izdatke za službena putovanja u inozemstvo

b. za vraćanje ostatka novca kupcu ako su registrirani za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza).

Blagajnički maksimumi propisani ovom Odlukom se ne uključuju u blagajnički maksimum propisan Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Nepoštivanje odredaba može rezultirati novčanom kaznom od 15.000,00 do 200.000,00 kuna za pravnu ili fizičku oosbu, odnosno od 3.000,00 do 20.000,00 kuna za odgovornu osobu: a. ako izvrši plaćanje ili primi naplatu u stranim sredstvima plaćanja u poslovima s rezidentima ili nerezidentima u RH suprotno Zakonu ili odluci HNB-a, b. ako HNB-u ne podnese u propisanom roku potrebna izvješća o poslovima s inozemstvom ili o djelatnosti koju obavlja u inozemstvu, ili to učini na način suprotan propisanom načinu podnošenja izvješća.

Za sve dodatne upite na ovom području, slobodno nas kontaktirajte!

NOVOSTI

29.03.2021.

Otvoren natječaj – “Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva II”

Objavljen je natječaj “Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugostiteljstva II”. Ukupna financijska alokacija je 27.655.000 kuna, dok je po pojedinom projektu moguće ostvariti od 0,5…

konkurentnost proizvodnja natjecaj
17.03.2021.

Digitalna i zelena tranzicija za proizvodne djelatnosti

Jedinstvena prilika za poduzetnike u ovoj godini je natječaj pod nazivom „Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju“ u sklopu kojeg je moguće ostvariti do 7,5 milijuna kuna…

15.03.2021.

Što znači ukidanje cenzusa prihoda za naše poduzetnike?

Svim poduzetnicima koji obavljaju djelatnost iznajmljivanja kuća za odmor, apartmana i plovila  za 2020. godinu priznati su svi troškovi neovisno o visini ostvarenih prihoda. Inače, porezni obveznici u sustavu poreza…

11.03.2021.

Ostvarite jamstvo za kredite u sektoru turizma i sporta

Podsjećamo svih da su još uvijek dostupna sredstva iz Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID19. Kroz okvir 3.1 mikro, mali i srednji poduzetnici u…

24.02.2021.

Više od 68% poduzetnika spremno za ulaganja u iznosu većem od 21 milijarde kuna

Nedavno smo vas ovdje pozvali na popunjavanje ankete kojom je Hrvatska udruga poslodavaca željela napraviti brzinski “snimak stanja” i detektirati spremnost poduzetničkih projekata, željena područja i načine EU financiranja u…

18.02.2021.

Poduzetnicima dostupno 20 milijuna EUR za zaštitu intelektualnog vlasništva

Zanimljiva omotnica dodjele bespovratnih sredstava otvorena je na razini Europske komisije. Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) mogu se prijaviti za financiranje u okviru programa bespovratnih sredstava u vrijednosti od 20…

17.02.2021.

Oporezuju li se primici digitalnih nomada u RH?

Kao porezni savjetnik često se nađem u razmišljanju kako porezno regulirati razne nove situacije koje donosi digitalizacija, kako u pogledu oporezivanja prodaje dobara i usluga tako i u pogledu oporezivanja…

17.02.2021.

HUP provodi anketu o spremnosti poduzetničkih projekata za EU financiranje

U tijeku su procesi programiranja budućeg korištenja 24 milijarde eura koje RH ima na raspolaganju: okvirno 14 milijardi kroz Višegodišnji financijski okvir 2021. – 2027.(VFO) te približno 10 milijardi kroz…

12.02.2021.

Poljoprivrednicima dostupna sredstva za ulaganje u plastenike i sustave kvalitete

Dva su aktualna natječaja namijenjena poljoprivrednicima te donosimo kratak pregled osnovnih podataka o uvjetima i načinima prijave. Natječaj za tip operacije 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava –…

09.02.2021.

Otvoreni natječaji za objekte oštećene u proljetnom potresu

Hrvatskoj su, nakon razornog potresa koji je 22. ožujka 2020. godine pogodio područje Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, na raspolaganje stavljena značajna sredstva za postupak obnove iz Fonda solidarnosti Europske…

Želite znati više?

Skip to content