03.12.2015.

Autor/ica članka

Katica Reljanović

Partnerica, Ovlaštena porezna savjetnica

Devizno poslovanje i statistički izvještaji HNB-a – ključna pitanja

Devizno poslovanje i statistički izvještaji HNB-a je područje koje je rijetko i u vrlo malom obujmu obrađeno u stručnoj literaturi.

Upravo je ovaj razlog bio izazov Katici Reljanović, našoj savjetnici za devizno poslovanje, nerezidente i poreze koja je u prezentaciji na uspješno održanom seminaru “Devizno polsovanje i izvještaji HNB-a”  stavila naglasak na četiri ključna pitanja:

1. Smatraju li se vaši poslovni partneri u inozemstvu ili pak inozemni članovi društva ili vaši zaposlenici nerezidentima u smislu Zakona o deviznom poslovanju?

2. Je li po kojoj osnovi nastala (ili će nastati) obveza izvještavanja HNB-a?

3. Spadaju li vaše djelatnosti u poslove za koje je zakonski dopušteno plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata?

4. Imate li mogućnost vođenja devizne blagajne i vraćanja ostatka novca kupcu u stranoj gotovini?

Katica Reljanović, predavač na seminaru, spremila je skraćeni odgovor na gore navedena ključna pitanja deviznog poslovanja i izvještavanja HNB-u.

1. Prvi korak u ispravnom deviznom poslovanju u RH je odrediti status vašeg partnera s aspekta rezidentnosti. Zakon o deviznom poslovanju definira rezidente kao:

a. pravne osobe sa sjedištem u RH, osim njihovih podružnica u inozemstvu,

b. podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca u RH,

c. trgovce pojedince, obrtnike i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u RH koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane,

d. fizičke osobe s prebivalištem u RH,

e. fizičke osobe koje u RH borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te članova njihovih obitelji,

f. diplomatska, konzularna i druga predstavništva RH u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

Potrebno je naglasiti da se pojam rezidenta za neke kategorije ipak razlikuje od gore navedenog u smislu statističkih potreba HNB-a i mogućnosti poslovanja stranom gotovinom u RH.

2. Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja definira preko dvadeset izvještaja koji se dostavljaju HNB-u. Najčešći poslovi po kojima postoji obveza izvještavanja HNB-a su sljedeći:

a. izravna i ostala vlasnička ulaganja,

b. kreditni poslovi,

c. depozitni poslovi,

d. prihodi i rashodi od razmjene usluga s inozemstvom i posebne transakcije s inozemstvom,

e. isplate plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidentima.

O nekim je poslovima s nerezidentima potrebno samoinicijativno izvijestiti HNB dok je za druge potrebno pričekati odabir u uzorak od strane HNB-a.

3. Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji propisane su, između ostaloga, i sljedeće dopuštene mogućnosti plaćanja u devizama između rezidenata:

a. za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u drugoj državi (radnici na radilištima u drugoj državi, u predstavništvima, pomorci, konzuli, diplomati i slično);

b. pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident;

c. između podružnice stranog osnivača i drugog rezidenta ako plaćanje i naplata predstavljaju ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podružnice. Istom odlukom su propisana i ograničenja u naplati u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata i nerezidenata.

Najzanimljivije ograničenje se odnosi na mogućnost naplate u stranoj gotovini pri trgovanju robom isključivo ako roba prelazi državnu granicu RH te nemogućnost kupoprodaje nekretnine u RH i udjela u trgovačkim društvima sa sjedištem u RH u devizama.

4. Odlukom o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci definirano je da rezidenti, između ostaloga, mogu imati stranu gotovinu u blagajni:

a. za izdatke za službena putovanja u inozemstvo

b. za vraćanje ostatka novca kupcu ako su registrirani za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza).

Blagajnički maksimumi propisani ovom Odlukom se ne uključuju u blagajnički maksimum propisan Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Nepoštivanje odredaba može rezultirati novčanom kaznom od 15.000,00 do 200.000,00 kuna za pravnu ili fizičku oosbu, odnosno od 3.000,00 do 20.000,00 kuna za odgovornu osobu: a. ako izvrši plaćanje ili primi naplatu u stranim sredstvima plaćanja u poslovima s rezidentima ili nerezidentima u RH suprotno Zakonu ili odluci HNB-a, b. ako HNB-u ne podnese u propisanom roku potrebna izvješća o poslovima s inozemstvom ili o djelatnosti koju obavlja u inozemstvu, ili to učini na način suprotan propisanom načinu podnošenja izvješća.

Za sve dodatne upite na ovom području, slobodno nas kontaktirajte!

NOVOSTI

21.09.2021.

Novi uvjeti programa Covid-19 zajma, zajma za ruralni razvoj i ESIF jamstva

Od utorka 21.09.2021 godine poduzetnici se ponovo mogu aplicirati za Covid-19 zajam, zajam za ruralni razvoj i ESIF jamstvo. U financijskom instrumentu “COVID-19 zajam za obrtna sredstva“ određen je maksimalni iznos zajma…

17.08.2021.

Uskoro se očekuju natječaji iz Programa „Energija i klimatske promjene“

U skorom periodu se očekuj objava natječaja iz programa “Energija i klimatske promjene”. Zavšena je faza e-Savjetovanja za predmetne natječaje koji čine: Proizvodnja energije iz mora Povećanje kapaciteta za proizvodnju…

17.08.2021.

Izrada provedbenog programa postala obveza za gradove i općine

Obveza izrade provedbenog programa propisana je Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Provedbeni program je kratkoročni akt strateškog planiranja, od značaja za jedinice lokalne i područne…

16.08.2021.

Objavljeni nacrti natječaja za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava

Na portalu e-Savjetovanje obajvljeni su nacrti Natječaja: Nacrt natječaja za tip operacije 6.3.1. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava” čija je svrha pomoći malim poljoprivrednim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno…

natječaj UHY
15.07.2021.

Natječaj za radno mjesto: Financijski knjigovođa

Otvoreno radno mjesto: Financijski knjigovođa (m/ž) Ako imaš najmanje 3 godina iskustva u području računovodstva i želiš napredovati i razvijati se uz najbolje kolege računovođe, revizore i porezne savjetnike ,…

10.06.2021.

Objavljen natječaj za podizanje novih vinograda i/ili restrukturiranje vinograda stolnih kultivara

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je dvanaesti natječaj za provedbu podmjere 4.1. »Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva« – provedba tipa operacije 4.1.1 »Restrukturiranje, modernizacija…

08.06.2021.

Objavljen natječaj za tip operacije 7.4.1 – lokalne temeljne usluge za ruralno stanovništvo

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila j treći natječaj za provedbu Podmjere 7.4 „Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući…

07.06.2021.

Objavljen natječaj za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj za provedbu tipa operacije: 4.1.1 »Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava« – podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih…

21.05.2021.

Oporezivanje dohotka od kriptovaluta

U današnje vrijeme sve aktualnija tema su kriptovalute, najpoznatije kriptovalute su Bitcoin, Ethereum, Cardano i ostale. Primitci koji nastaju trgovanjem kriptovaluta smatraju se kapitalnim primitkom pa se na ostvareni dohodak…

21.04.2021.

Fiskalizacija samoposlužnih uređaja

Od kada je u primjeni fiskalizacija računa za prodaju putem samoposlužnih uređaja? Od 1. siječnja 2021.   Što se smatra samoposlužnim uređajem? Svaki automatizirani uređaj putem kojega se obavlja neposredna…

Želite znati više?

Skip to content