03.12.2015.

Autor/ica članka

Katica Reljanović

Partnerica, Ovlaštena porezna savjetnica

Devizno poslovanje i statistički izvještaji HNB-a – ključna pitanja

Devizno poslovanje i statistički izvještaji HNB-a je područje koje je rijetko i u vrlo malom obujmu obrađeno u stručnoj literaturi.

Upravo je ovaj razlog bio izazov Katici Reljanović, našoj savjetnici za devizno poslovanje, nerezidente i poreze koja je u prezentaciji na uspješno održanom seminaru “Devizno polsovanje i izvještaji HNB-a”  stavila naglasak na četiri ključna pitanja:

1. Smatraju li se vaši poslovni partneri u inozemstvu ili pak inozemni članovi društva ili vaši zaposlenici nerezidentima u smislu Zakona o deviznom poslovanju?

2. Je li po kojoj osnovi nastala (ili će nastati) obveza izvještavanja HNB-a?

3. Spadaju li vaše djelatnosti u poslove za koje je zakonski dopušteno plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata?

4. Imate li mogućnost vođenja devizne blagajne i vraćanja ostatka novca kupcu u stranoj gotovini?

Katica Reljanović, predavač na seminaru, spremila je skraćeni odgovor na gore navedena ključna pitanja deviznog poslovanja i izvještavanja HNB-u.

1. Prvi korak u ispravnom deviznom poslovanju u RH je odrediti status vašeg partnera s aspekta rezidentnosti. Zakon o deviznom poslovanju definira rezidente kao:

a. pravne osobe sa sjedištem u RH, osim njihovih podružnica u inozemstvu,

b. podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca u RH,

c. trgovce pojedince, obrtnike i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u RH koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane,

d. fizičke osobe s prebivalištem u RH,

e. fizičke osobe koje u RH borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te članova njihovih obitelji,

f. diplomatska, konzularna i druga predstavništva RH u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

Potrebno je naglasiti da se pojam rezidenta za neke kategorije ipak razlikuje od gore navedenog u smislu statističkih potreba HNB-a i mogućnosti poslovanja stranom gotovinom u RH.

2. Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja definira preko dvadeset izvještaja koji se dostavljaju HNB-u. Najčešći poslovi po kojima postoji obveza izvještavanja HNB-a su sljedeći:

a. izravna i ostala vlasnička ulaganja,

b. kreditni poslovi,

c. depozitni poslovi,

d. prihodi i rashodi od razmjene usluga s inozemstvom i posebne transakcije s inozemstvom,

e. isplate plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidentima.

O nekim je poslovima s nerezidentima potrebno samoinicijativno izvijestiti HNB dok je za druge potrebno pričekati odabir u uzorak od strane HNB-a.

3. Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji propisane su, između ostaloga, i sljedeće dopuštene mogućnosti plaćanja u devizama između rezidenata:

a. za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u drugoj državi (radnici na radilištima u drugoj državi, u predstavništvima, pomorci, konzuli, diplomati i slično);

b. pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident;

c. između podružnice stranog osnivača i drugog rezidenta ako plaćanje i naplata predstavljaju ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podružnice. Istom odlukom su propisana i ograničenja u naplati u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata i nerezidenata.

Najzanimljivije ograničenje se odnosi na mogućnost naplate u stranoj gotovini pri trgovanju robom isključivo ako roba prelazi državnu granicu RH te nemogućnost kupoprodaje nekretnine u RH i udjela u trgovačkim društvima sa sjedištem u RH u devizama.

4. Odlukom o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci definirano je da rezidenti, između ostaloga, mogu imati stranu gotovinu u blagajni:

a. za izdatke za službena putovanja u inozemstvo

b. za vraćanje ostatka novca kupcu ako su registrirani za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza).

Blagajnički maksimumi propisani ovom Odlukom se ne uključuju u blagajnički maksimum propisan Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Nepoštivanje odredaba može rezultirati novčanom kaznom od 15.000,00 do 200.000,00 kuna za pravnu ili fizičku oosbu, odnosno od 3.000,00 do 20.000,00 kuna za odgovornu osobu: a. ako izvrši plaćanje ili primi naplatu u stranim sredstvima plaćanja u poslovima s rezidentima ili nerezidentima u RH suprotno Zakonu ili odluci HNB-a, b. ako HNB-u ne podnese u propisanom roku potrebna izvješća o poslovima s inozemstvom ili o djelatnosti koju obavlja u inozemstvu, ili to učini na način suprotan propisanom načinu podnošenja izvješća.

Za sve dodatne upite na ovom području, slobodno nas kontaktirajte!

NOVOSTI

19.10.2020.

Otvara se natječaj za energetsku učinkovitost u proizvodnoj industriji

Dugoočekivani novi Poziv na dostavu projektnih prijedloga namijenjenih povećanju energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije u proizvodnim industrijama konačno je ugledao svjetlo dana. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja poziv…

09.10.2020.

Objavljen poziv za OIE (fotonaponskih sustava) u turizmu

Dobre vijesti za sve registrirane iznajmljivače fizičke osobe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva – Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu novog poziva dodjeljuje do 200.000 HRK potpore za…

cloud accounting croatia računovodstvo u oblaku knjigovodstvo
29.09.2020.

Računovodstvo bez papira štedi vrijeme i novac – UHY klijent računovodstvo u oblaku

UHY klijent Cloud Accounting – aplikacija za online dostavu računa i pregled poslovanja   UHY HB EKONOM, jedna od članica mreže UHY in Croatia, je za svoje klijente, korisnike računovodstvenih…

15.09.2020.

Potpora za očuvanje radnih mjesta pogođenih koronavirusom od 4.000 kuna po radniku za rujan-prosinac 2020.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je dana 7. rujna 2020. godine donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u…

15.09.2020.

Potpora za očuvanje radnih mjesta za mikropoduzetnike – rujan-prosinac 2020.

Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je dana 7. rujna 2020. godine donijelo odluku o Izmjenama i dopunama Uvjeta i načina korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u…

10.09.2020.

Prekogranični projekti EU su uvijek dobar izvor financiranja

Dok EU profesionalci i cjelokupna javnost čeka da se strateški i operativni programi na razini Hrvatske do kraja poslože i dok ne budemo znali više o tome kako ćemo točno…

Boats and Adriatic Sea
04.09.2020.

Svi mogu sudjelovati u izradi baze projekata za financiranje iz EU fondova

Kako se približila završna faza izrade nacionalne strategije razvoja poljoprivrede i akvakulture sa Strateškim planom za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike te Operativni program za provedbu Zajedničke ribarstvene politike, pristupa se…

natjecaji_ruralni
26.08.2020.

Pregled otvorenih natječaja i natječaja u najavi za Ruralni razvoj

Za OPG-ove i druge subjekte u ruralnom području još su aktivni brojni zanimljivi otvoreni natječaji i natječaji u najavi. Radi se o mjerama koje su zanimljive i koje nude široku…

18.08.2020.

U novom razdoblju EU fondova u RH moramo biti složniji i pametniji

Cjelokupna je javnost kojoj su EU fondovi u Hrvatskoj od interesa sa zanimanjem pratila konac srpnja ove godine i formiranje nove Vlade Andreja Plenkovića i konačnu odluku o tome tko…

10.08.2020.

Produljeni rokovi za natječaje iz ruralnog razvoja

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je izmjene natječaja 6.2.1. i 4.2.1. Tip operacije 6.2.1 – rok produljen do 10. rujna 2020 Tip operacije 4.2.1 –…

Želite znati više?

Skip to content