03.12.2015.

Autor/ica članka

Katica Reljanović

Partnerica, Ovlaštena porezna savjetnica

Devizno poslovanje i statistički izvještaji HNB-a – ključna pitanja

Devizno poslovanje i statistički izvještaji HNB-a je područje koje je rijetko i u vrlo malom obujmu obrađeno u stručnoj literaturi.

Upravo je ovaj razlog bio izazov Katici Reljanović, našoj savjetnici za devizno poslovanje, nerezidente i poreze koja je u prezentaciji na uspješno održanom seminaru “Devizno polsovanje i izvještaji HNB-a”  stavila naglasak na četiri ključna pitanja:

1. Smatraju li se vaši poslovni partneri u inozemstvu ili pak inozemni članovi društva ili vaši zaposlenici nerezidentima u smislu Zakona o deviznom poslovanju?

2. Je li po kojoj osnovi nastala (ili će nastati) obveza izvještavanja HNB-a?

3. Spadaju li vaše djelatnosti u poslove za koje je zakonski dopušteno plaćanje i naplata u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata?

4. Imate li mogućnost vođenja devizne blagajne i vraćanja ostatka novca kupcu u stranoj gotovini?

Katica Reljanović, predavač na seminaru, spremila je skraćeni odgovor na gore navedena ključna pitanja deviznog poslovanja i izvještavanja HNB-u.

1. Prvi korak u ispravnom deviznom poslovanju u RH je odrediti status vašeg partnera s aspekta rezidentnosti. Zakon o deviznom poslovanju definira rezidente kao:

a. pravne osobe sa sjedištem u RH, osim njihovih podružnica u inozemstvu,

b. podružnice stranih trgovačkih društava i trgovaca pojedinaca u RH,

c. trgovce pojedince, obrtnike i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem u RH koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost za koju su registrirane,

d. fizičke osobe s prebivalištem u RH,

e. fizičke osobe koje u RH borave na osnovi važeće dozvole boravka u trajanju najmanje 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te članova njihovih obitelji,

f. diplomatska, konzularna i druga predstavništva RH u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te hrvatski državljani zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.

Potrebno je naglasiti da se pojam rezidenta za neke kategorije ipak razlikuje od gore navedenog u smislu statističkih potreba HNB-a i mogućnosti poslovanja stranom gotovinom u RH.

2. Odlukom o prikupljanju podataka za potrebe sastavljanja platne bilance, stanja inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja definira preko dvadeset izvještaja koji se dostavljaju HNB-u. Najčešći poslovi po kojima postoji obveza izvještavanja HNB-a su sljedeći:

a. izravna i ostala vlasnička ulaganja,

b. kreditni poslovi,

c. depozitni poslovi,

d. prihodi i rashodi od razmjene usluga s inozemstvom i posebne transakcije s inozemstvom,

e. isplate plaća, dodataka na plaće i drugih naknada na osnovi rada nerezidentima.

O nekim je poslovima s nerezidentima potrebno samoinicijativno izvijestiti HNB dok je za druge potrebno pričekati odabir u uzorak od strane HNB-a.

3. Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji propisane su, između ostaloga, i sljedeće dopuštene mogućnosti plaćanja u devizama između rezidenata:

a. za isplatu plaća radnicima rezidenata koji su privremeno na radu u drugoj državi (radnici na radilištima u drugoj državi, u predstavništvima, pomorci, konzuli, diplomati i slično);

b. pri posredničkim poslovima u međunarodnom prijevozu i turističko-agencijskim uslugama, između posrednika i drugog rezidenta, za uslugu koju je pružio ili primio nerezident;

c. između podružnice stranog osnivača i drugog rezidenta ako plaćanje i naplata predstavljaju ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog između tog drugog rezidenta i stranog osnivača te podružnice. Istom odlukom su propisana i ograničenja u naplati u stranim sredstvima plaćanja između rezidenata i nerezidenata.

Najzanimljivije ograničenje se odnosi na mogućnost naplate u stranoj gotovini pri trgovanju robom isključivo ako roba prelazi državnu granicu RH te nemogućnost kupoprodaje nekretnine u RH i udjela u trgovačkim društvima sa sjedištem u RH u devizama.

4. Odlukom o načinu na koji rezidenti podižu i polažu stranu gotovinu i čekove na račun otvoren u banci definirano je da rezidenti, između ostaloga, mogu imati stranu gotovinu u blagajni:

a. za izdatke za službena putovanja u inozemstvo

b. za vraćanje ostatka novca kupcu ako su registrirani za pružanje ugostiteljsko-turističkih usluga (usluga noćenja, pansiona, polupansiona i usluga prijevoza).

Blagajnički maksimumi propisani ovom Odlukom se ne uključuju u blagajnički maksimum propisan Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Nepoštivanje odredaba može rezultirati novčanom kaznom od 15.000,00 do 200.000,00 kuna za pravnu ili fizičku oosbu, odnosno od 3.000,00 do 20.000,00 kuna za odgovornu osobu: a. ako izvrši plaćanje ili primi naplatu u stranim sredstvima plaćanja u poslovima s rezidentima ili nerezidentima u RH suprotno Zakonu ili odluci HNB-a, b. ako HNB-u ne podnese u propisanom roku potrebna izvješća o poslovima s inozemstvom ili o djelatnosti koju obavlja u inozemstvu, ili to učini na način suprotan propisanom načinu podnošenja izvješća.

Za sve dodatne upite na ovom području, slobodno nas kontaktirajte!

NOVOSTI

04.06.2020.

Pregled EU natječaja za učinkovitije gospodarenje otpadom

Iako se programsko razdoblje EU fondova 2014. – 2020. bliži formalno svome kraju, zanimljivi i izdašni natječaji su i dalje otvoreni te zainteresirani prijavitelji i dalje stignu pripremiti i poslati…

01.06.2020.

Izmjena kriterija za Potpore za očuvanje radnih mjesta

Upravno vijeće HZZ-a na sjednici održanoj 29.05.2020. godine uvelo je Potporu za očuvanje radnih mjesta (COVID-19) za lipanj 2020. godine, ali i dopunu kriterija za ostvarivanje prava na potporu za…

22.05.2020.

Uplate i povrati po prijavi poreza na dobit i smanjenje predujmova

Epidemija korona virusa pogodila je brojna poduzeća koja su zastoj svijeta i aktiviranje karantene znatno osjetila u svojim poslovnim aktivnostima. Pandemija korona virusa donijela je izmjenu brojnih zakona i pravilnika…

revizija financijskih izvještaja
20.05.2020.

Utjecaj koronavirusa na financijske izvještaje i revizorsko izvješće

Ima li kriza uzrokovana koronavirusom utjecaj na financijske izvještaje? Dana 11. ožujka 2020. godine Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je proglasila globalnu pandemiju zbog koronavirusa te je velik broj društava izravno…

18.05.2020.

HBOR krediti za obrtna sredstva – COVID 19 mjera

Kao još jednu u nizu mjera kojom se pokušava pomoći gospodarskim subjektima čije je poslovanje pogođeno situacijom oko pandemije COVID-19, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je pokrenula kreditnu…

15.05.2020.

Isplata plaće radniku u svoti manjoj od primljene potpore HZZ-a

Koja je visina potpore za travanj i svibanj? Visina potpore za travanj i svibanj iznosi 4.000,00 kuna po radniku koji radi u punom radnom vremenu, odnosno razmjerni dio po radniku…

13.05.2020.

Otvoren natječaj za pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

Nakon otvaranja mjere 6.4.1., Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR) je objavila i drugi dugoočekivani natječaj iz mjere 6.2.1. Potpora ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti. Osnovna…

08.05.2020.

Predaja zahtjeva za očuvanje radnih mjesta za sezonske djelatnosti

Od 7. svibnja 2020. godine izmijenjeni su uvjeti za predaju zahtjeva za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima Korona virusom te su uključene i sezonske djelatnosti.   Koji poslodavci mogu…

Zastoj provedbe ovrha na plaći
05.05.2020.

Zastoj provedbe ovrha na plaći

Dana 1. svibnja 2020. godine stupio je na snagu Zakon o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti. Ovim  Zakonom je uveden zastoj (moratorij) s provedbom ovrhe na…

29.04.2020.

Otvoren natječaj za razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR) je objavila dugoočekivani natječaj za provedbu mjere 6.4.1. “Razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima”. Svrha natječaja je razvoj postojeće nepoljoprivredne…

Želite znati više?

Skip to content